Nedavno je u Sesvetskom Kraljevcu otvoren najveći dječji vrtić u Zagrebu, ali i Hrvatskoj, Točkica kojeg je sa svojim kolegom Lukom Bekavcem i Katarinom Kazić projektirao mladi dubrovački arhitekt Antun Stahor. Vrtić se prostite na čak 2603 četvorna metra, a u 14 odgojno-obrazovnih skupina upisano je 265 mališana. Prizemna građevina fragmentirana je u niz kućica povezanih hodnikom, a svaka skupina ima i izlaz na djelomično natkrivenu terasu. U Točkici su i interaktivni centri namijenjeni djeci, poput istraživačkog centra, STEM centra, centra svjetlosti i majstorskog kutka.
Prije desetak dana otvoren je dječji vrtić Točkica u Zagrebu, za kojeg kažu da je najveći Hrvatskoj kojeg ste Vi, odnosno vaš Arhitektonski ured 9090, projektirali. Treba reći da ste u rujnu 2017. s tim projektom pobijedili na natječaju, samo godinu nakon što ste otvorili ured. Kakav je osjećaj vidjeti ono što se prije čak pet godina nacrtali?
Da to je sigurno jedan od najvećih vrtića u Hrvatskoj s 14 jedinica za smještaj djece te dodatne dvije jedinice u službi blagovaonice, dodatnim prostorijama poput prostora za istraživanje svjetla i sjene, prostorom više namjena, upravom, gospodarstvom i slično. Lijep je osjećaj vidjeti da se neke osnovne intencije koje ste imali u početku realiziraju i zaista poprimaju atmosfere kakve ste zamišljali, također vidjeti krajnje korisnike kako intuitivno prepoznaju i upotrebljavaju prostor kako smo predvidjeli daje samopouzdanje u ono što projektiramo i omogućuje da vidimo da uloženi trud nije bio za bacit. Zadovoljni smo što je osnovna ideja preplitanja unutarnjeg i vanjskog prostora, odnosno prožimanja novo zasađene prirode sa zgradom vrtića zaživjela, a do izražaja će još i više doći kada sve to bilje naraste kroz koju godinu. Međutim iznenađenja nema obzirom da smo tijekom gradnje svaki tjedan bili na gradilištu u službi projektantskog nadzora gdje smo konstantno bili uključeni u gradilišnu dinamiku, ukazivali na propuste, rješavali tekuće probleme. Tako da se pred nama vrtić realizirao bez efekta iznenađenja. Čak je nezgodna promjena percepcije sada kad je vrtić izgrađen jer i dalje vidiš neke sitnice koje korisnici ne primjećuju, a smetaju te i ne daju ti da uživaš u realizaciji i svim nekim pozitivnim elementima.
U Dubrovniku imamo primjer Doma za umirovljenike u zgradi bivšeg hotela Gruž koji je također godinama čekao na realizaciju, a kada je bio gotov nastali problemi jer projekt više nije zadovoljavao standarde. U ovom slučaju protupožarne. Jeste li Vi imali takav problem s Točkicom i općenito koliko duga realizacija stvara probleme arhitektima?
Nažalost, prema ostalim projektima ovo (vrtić) se smatra relativno brzom realizacijom od trenutka dobivanja natječaja i samog dovršenja. Čest uzrok spore realizacije projekata u Hrvatskoj su imovinsko-pravni problemi, a nekad smo dojma da se neki javni projekti rade više kao populistička mjera bez stvarne intencije za realizacijom tako se baš ovaj vrtić godinama obećavao prije nego je raspisan natječaj i sada konačno realizirao.U slučaj doma za starije nisam previše upućen, međutim požarni standardi se već dugi niz godina nisu mijenjali, ali valja naglasiti da su protupožarni standardi za zgrade u kojima borave djeca i starije osobe dosta stroži. Mi smo također imali izmjene projektne dokumentacije baš vezane za požar međutim iste nisu previše utjecale na sam projekt. Dojma smo da se u nas zakoni i GUP-ovi često mijenjaju i da je stare projekte nemoguće realizirati u starom obliku, amo reći da su outdated. Novi propisi uvijek su stroži i ograničavajući. Te česte promjene za rezultat uglavnom imaju stvaranje nepovjerenja kod investitora koji teško da mogu kupiti parcelu i biti sigurni da će moći graditi na toj parceli. Zakonska regulativa je dosta kompleksna i potrebno je dosta godina da se do kraja razumije. Osobno bi volio da su pravila igre jednostavnija, lakše čitljiva i da se provode usuglašeno što bi nama kao struci omogućilo da se više bavimo osnovnim zadatkom.
Završili ste arhitekturu u Zagrebu i niste se potom vratili u Dubrovnik. Zašto, s obzirom na to da je grad već godinama veliko gradilište?
Na odabir mjesta življenja utječe više faktora međutim nemam neki doživljaj da sam zapravo pošao iz Dubrovnika, jako često dolazim, puno poslova radim u Dubrovniku u kontaktu sam s prijateljima, više imam dojam da živim u dva grada. Koliko čujem u Dubrovniku svakako ima puno prilike za rad u mojoj struci, međutim odlazak također ima svoje prednosti poput anonimnosti u kojoj uživam u Zagrebu.
Rodili ste se i odrasli u Dubrovniku pa Vam je turizam ‘u krvi’, a pretpostavljam da su među vašim projektima i oni turistički. Kakav je pogled jednog arhitekta na ‘turistički’ Dubrovnik iz Zagreba?
Turizam je globalni proces, nezaustavljiv i izvan naše kontrole. Mi se kao grad jedino možemo usmjeriti na ono što možemo kontrolirati, a intencija nam prvenstveno treba biti usmjerena na građane koji tu zaista žive i konstantno koriste prostor. Ključno je građanima olakšati život kako bi im se uz prekrasne vremenske uvjete, prirodne ugodnosti, kulturno nasljeđe omogućilo da imaju dovoljno parkova za djecu, vrtića, škola, da promet ne stvara toliko frustracija. Ako se usmjerimo na sebe i napravimo grad u kojem želimo živjeti i koji nam je ugodan za život isto će prepoznati i cijeniti turisti. Dubrovnik je pun brežuljaka (glavica), stambeni objekti se nalaze uglavnom na padinama dok su u podnožju ceste. Isto omogućuje da se na vrhovima formiraju novi javni gradski prostori u obliku parkova, igrališta koji imaju potencijal značajno dići kvalitetu života.
Točkica je napokon otvorena, slijedili još neki veliki projekt iz Arhitektonskog ureda 9090?
Arhitektonski ured 9090 više ne postoji, ali iz njega su nastala nova dva ureda Bit arhitektura kojeg sam vlasnik i Non arhitektura kojeg je otvorio partner iz 9090, Luka Bekavac, a koji nastavljaju svoje priče svaki u svom tonu. U Bit arhitekturi trenutno je u pripremi više projekata različitog mjerila. Radimo na interijerima za buduće barove i apartmane, također su pri kraju projekti za dvije vile, a u pripremi su i stambene zgrade srednje veličine. Većina projekata u zadnje vrijeme dolazi iz Dubrovnika, dok smo kroz cijelo djelovanje radili projekte po cijeloj Hrvatskoj, od Dubrovnika, Imotskog, Hvara, Biograda, Slunja, Zagreba...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....