StoryEditor
DubrovnikUSUSRET OTVARANJU LOKALA

| ANTE VLAŠIĆ Oko 90 posto restorana nećemo otvoriti jer ih nemamo kome otvoriti, većina kafića hoće, a još čekamo prijedloge zaštitnih mjera

Piše Bruno Lucić
5. svibnja 2020. - 14:40
Predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante VlašićCROPIX
Od ponedjeljka, kada na snagu stupa treća faza popuštanja mjera, svoja vrata mogu otvoriti ugostiteljski objekti. Kako 'dišu' dubrovački ugostitelji, koliko njih će otvoriti vrata svojih lokala a koliko njih će ipak pričekati neke bolje dane, otkriva predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik - i sâm ugostitelj - Ante Vlašić.

- Nažalost, točne brojke nemam. Dosta kolega, uključujući i mene, još uvijek razmišlja je li to ili nije pametno. Pripremili smo lokal za otvaranje, ali vidjet ćemo hoćemo li otvoriti jer ako nemamo kome otvoriti, kao što većina kolega u Dubrovnika nema, bilo bi pomalo glupo bacati novce. Okvirno, 90 posto njih, što se tiče restoranskog dijela, neće otvoriti, a što se tiče kafića, vjerojatno je da većina hoće - u kojem obimu i na kojim točno lokacijama, to ne bih znao reći. Prvo i osnovno, još uvijek nam nisu poslani prijedlozi mjera, ne znamo kako bi te mjere realno trebale izgledati tako da vlasnici kafića koji imaju samo unutrašnje prostore ne znaju hoće li moći otvoriti ili neće, pojašnjava Vlašić te nastavlja:

image
CROPIX


- Mi smo u ponedjeljak trebali dobiti nekakvu informaciju ili potvrdu, međutim, to je odgođeno za četvrtak. Nadam se da ćemo u četvrtak imati sve propisane mjere koje su neophodne za zadovoljiti da bi se moglo otvoriti. Tada će se znati konkretan broj ljudi koji će moći otvoriti svoje lokale. Ukoliko mjere budu blaže, to jest, mjere koje smo mi predlagali Vladi preko Udruge ugostitelja i preko Nacionalne udruge ugostitelja, vjerujem da će puno više ugostitelja moći otvoriti lokale. Ima jako puno sezonskih restorana koji su primarno ovisni o turistima, napominje predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik.

Već se špekulira kako bi to u praksi trebalo izgledati, spominju se tako razmaci između stolova od dva metra te da će na jednom stolu moći sjediti dvoje gostiju.

- To nije u skladu s našim prijedlozima, naši prijedlozi su išli puno blaže. Naše smo prijedloge bazirali na odlukama koje su donesene za druge djelatnosti. Dakle, ako imate odluku koja je donesena za javni gradski prijevoz, gdje je razmak između ljudi koji se voze jedan metar, ne vidim nikakav logičan razlog zašto bi u jednom ugostiteljskom objektu razmak trebao biti dva metra?! Ima tu nekih mjera koje nisu propisane u nekim drugim djelatnostima, a dopisivati ih za ugostiteljstvo bilo bi diskriminatorno! Mislim da onda te mjere neće tek tako ići jer nije nikome u interesu, a najmanje Vladi, da se otežava posao bilo kojoj gospodarskoj djelatnosti koja može generirati potrošnju i prikupljanje PDV-a i naravno, poreza na potrošnju i tako dalje… Smatram da takve vrste mjera ne bi trebale ići, upozorava ugostitelj.

image
CROPIX


Mnogima su oči uprte u austrijski model i tamošnji odnos prema relaksacijama.

- Puno smo puta unutar naše udruge - i nacionalne i lokalne - razgovarali o tom austrijskom modelu i većina kolega ga podržava, osim što smo mimo toga poslali zahtjev za proširenje. Prema austrijskom modelu, do četiri osobe mogu sjediti za istim stolom, mi smo tražili veći broj, tražili smo do deset ljudi. Jer, kod nas obitelji kad dođu na ručak ili večeru, rijetko je kada njih ispod šest, sedam, osam… U ovom novom formatu, ograničena su vjenčanja, imate roditelje, kumove i mladence pa da mogu bar njih deset sjedati za istim stolom. Za proslaviti malo vjenčanje, krizmu, krštenje - manje od deset ljudi nije prikladno. Poslali smo to službeno kao naš prijedlog, valjda će se neka odluka donijeti do četvrtka, nada se sugovornik.

U Puli i Bjelovaru ugostiteljima je dopušteno proširenje terasa jer su tamošnje gradske uprave izrazile spremnost staviti ugostiteljima na raspolaganje javne površine za terase kafića, restorana i barova.

- Svaka će mjera kojom se olakšava poslovanje pomoći, možda ne svakome, ali pojedincima hoće. Ja sam recimo stajališta da je bolje da bar jedan zaradi nego da nitko ne zaradi, bar da netko profitira kad ne možemo svi. Mislim da je to jako dobra ideja, ideja koja je krenula iz Litve, iz Vilniusa, prihvatili su je naši, a mi moramo biti svjesni da kod nas ipak sve ovisi o turizmu. Ukoliko bude turizma, to će biti od velike pomoći, pogotovo u špici, na vrhuncu sezone kad ste recimo znali imati situaciju da niste mogli poslužiti određeni broj ljudi jer vam je nedostajalo slobodnih stolova i stolica. Možda razmišljam previše optimistično, ali teoretski je moguće da se u sedmom i osmom mjesecu nešto dogodi pa da ipak nešto krene, da u toj špici možda nekim lokalima koji otvore bude potrebno prostora, zašto im se ne bi dozvolila ta mogućnost?! Teško da ćemo ove godine imati gužve, neće biti cruising turizma, izletnički turizam bit će ograničen, nećemo imati toliku količinu posjetitelja. Vjerujem da gužve na ulicama neće biti u tom obimu koje su dosad bile, a ako bi se moglo dozvoliti ljudima da po potrebi dodaju još jedan stol i par stolica, to ne bi bilo zgorega, govori Vlašić koji dodaje kako do sada nije o toj opciji razgovarao s dubrovačkom gradskom upravom.

- Nismo se obratili Gradu Dubrovniku jer još od nikoga od kolega nismo dobili zahtjev da to napravimo. Ukoliko neke kolege pokažu interes da se tako nešto zatraži, mi ćemo sigurno poslati upit, poručuje Vlašić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković nedavno je zajedno s gospodarstvenicima uputio apel Vladi da se što prije u promet puste međunarodni letovi jer prijeti potpuni kolaps i nestanak velikog dijela gospodarskih subjekata.

image
CROPIX


- Ne samo ugostitelji, nego sve djelatnosti koje su povezane, koje plasiraju svoje proizvode i usluge preko ugostiteljstva i turizma su ugroženi. Pričamo o 20 posto BDP-a u Hrvatskoj, što je razlika između bankrota ili opstojnosti države, ne samo pojedinih gospodarskih subjekata. Mi apsolutno moramo otvoriti i zračne luke i pomorske luke, nekakve će se sigurnosne, zaštitne procedure morati uvesti, bar do kraja godine, ali to se ne smije zabraniti. Slobodno kretanje je temeljno ljudsko pravo, Sabor Republike Hrvatske nije proglasio izvanredno stanje, u većini država isto tako nije proglašeno tako da vjerujem da bi do nekakve normalizacije zračnog prometa, odnosno prometa, moralo doći, kazuje Vlašić te nastavlja:

- Društvo kao takvo u Europi neće moći opstati ako se to ne dogodi. Imamo situaciju gdje dobivamo impulse od SAD-a, Australije, mnogih azijskih zemalja, velikih tržišta koji su do sada u velikim količinama dolazili u Hrvatsku da oni neće napuštati svoje države, 'svoje kontinente'. S obzirom na to da će oni imati sve zatvoreno, vjerujem da bi gosti iz europskih zemalja, ukoliko se stanje stabilizira, mogli dolaziti u malo većem broju ovdje nego što su dolazili do sada jer neće moći putovati izvan Europe pa će vjerojatno dio svojih godišnjih odmora, ukoliko budu mogli i države otvore granice, prebaciti kod nas, zaključuje Vlašić.
12. lipanj 2021 13:04