StoryEditor
Turizam i gospodarstvoBOGATSTVO NA MORU|

Potrošnja gostiju megajahti u Jadranu je enormna, ovo će biti rekordna sezona!

Piše Maja Rilović Koprivec
29. rujna 2020. - 10:43
Bozo Radic/CROPIX
Milijarde dolara vrijedne megajahte Ulysses, Eclipse, Flying Fox, Lady Jorgia, Clio, Lana, neke od najvećih i najljepših iz svjetske flote nekoliko puta ovoga ljeta sidrište su našle u Uvali Tiha pred Cavtatom. Vlasnicima je tamo omiljeno sidrište, a s obale se može uživati u ljepoti ovih plovila. Sidrenje megajahti izvan luka se ne naplaćuje pa se često zna reći kako od plovidbe superbogataša Jadranom mi na obali nemamo nikakve koristi. Ne može biti dalje od istine!
 

Osnovni cjenici


- Ako netko smatra da jahta Romana Abramoviča usidrena kod Supetra ne plaća ništa, taj je u teškoj zabludi.- govori Željan Matić, pomoćnik ravnatelja za pomorski promet, tehničke poslove i održavanje Županijske lučke uprave Dubrovnik. Ljut zbog, kako kaže, neutemeljenih priča potrudio se objediniti cjenike i izračunati koje troškove ima prosječna jahta prije nego njeni bogati gosti uopće dođu na nju, naruče večeru iz restorana od neke domaće tvrtke koja dostavlja potrebno na brodove.

Strani nautičari, kad uplovljavaju u teritorijalno more RH, dužni su najkraćim putem doći u luku otvorenu za javni promet i obaviti ulazne formalnosti, te regulirati naknadu za sigurnost plovidbe u nadležnoj lučkoj kapetaniji. Temeljem Pravilnika o naknadi za sigurnost plovidbe, naknada se plaća za godišnje razdoblje, neovisno o duljini boravaka, pa je nevažno boravi li jahta u Hrvatskoj jedan, ili 365 dana. Naknada za jahtu od 50 metara sa snagom motora 2500 kw je 8.750 kuna. Naravno, naknada raste s duljinom jahte, navodi Matić i razlaže dalje: - Pokraj toga, nautičar je dužan platiti boravišnu pristojbu i ta cijena varira ovisno od vremenskog perioda, pa mala jahta od 22 metara sa snagom motora od 200 kw platit će godišnju boravišnu pristojbu 4.800 kuna ili 3.760 kuna za boravak do 90 dana. Nadalje, nautičari plaćaju lučke pristojbe u svim marinama i lukama otvorenim za javni promet.


image
Željan Matić


Za razliku od sidrišta pred Cavtatom, ako se usidre ispred Dubrovnika između otoka Lokruma i hotela Belvedere plaćaju naknadu ovisno o duljini jahte, a u glavnoj sezoni jahta od 50 metara plaća pristojbu 3.500 kuna, dok će jahta od 90 metara platiti čak 7.500 kuna. I za sidrenje jahte u nekoj od uvala u Nacionalnom parku Mljet nadzornici parka naplatit će dnevnu ulaznicu od 7000 kuna za jahte iznad 75 metara, ili ulaznicu za tri dana od 14.600 kuna.
Ovo su javni cjenici, no koliko superbogati potroše izvan toga teško je reći, dodaje Matić, ali svakako treba razbiti famu da jahtaši ništa ne plaćaju. Nema njih puno, niti mogu samo oni spasiti naš turizam, ali svaka kap je važna, govori Matić.
 

Megajahte umjesto kruzera


Ne radi se međutim o kapima, jer upravo su megajahte koje su ovog ljeta napustile Španjolsku i ostala odredišta pogođenija virusom od Hrvatske donekle spasile financijsku godinu Luke Dubrovnik d.d. To je bilo i očekivano jer nema bolje socijalne distance nego kad gosti putuju privatnim zrakoplovima i borave na svom plovilu. Željko Raguž, predsjednik Uprave Luke Dubrovnik kazao je kako će, unatoč izostanku kruzera o kojima većinom ovisi, godinu ipak završiti na nuli ili blagom minusu, do dva milijuna kuna. Luka Dubrovnik je od priveza i odveza kruzera i megajahti, odvoza otpada, parkirališta i skladištarine, ove godine predvidjela priljev od 17 milijuna kuna, dok su 2019. imali 39 milijuna kuna prihoda i 10 milijuna dobiti. U Gružu, dodaje Raguž, broj megajahti nije veći nego lani, ali im je boravak u dubrovačkom akvatoriju značajno dulji. Dok su se prošlog ljeta ovdje zadržavali dva do tri dana, sad u prosjeku ostaju deset dana što donosi dvostruko veće prihode.

image
Zeljko Raguz, predsjednik Uprave Luke Dubrovnik d.o.o.
Tonći Plazibat/ HANZA MEDIA


Megajahte su zlatne koke kad se uzme u obzir da u tjedan dana jedna u Dubrovniku 'ostavi' oko 100 tisuća eura na raznim adresama, od Luke i Lučke uprave za vez i odvoz otpada, do popratnih usluga, restorana i trgovina gdje se opskrbljuju. Država najviše profitira od dolaska jahtaša pa tako Dorian Dujmić, direktor tvrtke BWA Yachting Hrvatska koji 'pokriva' tržište megajahti na cijeloj obali, navodi primjer jednog plovila za koje su za trotjedni boravak u Hrvatskoj platili čak 610 tisuća eura poreza.
- Puno je nerazumijevanja oko potrošnji megajahti. Eto, samo je za to jedno komercijalno plovilo, inače u vlasništvu američkog državljanina, koje je bilo tri tjedna ovdje, prema važećem čarter ugovoru u državni proračun uplaćeno 13 posto PDV-a koji je iznosio 4,6 milijuna kuna - navodi Dujmić.

image
Dorijan Dujmić
FB


Dodaje kako je Hrvatska ove godine jedina od članica EU koja je i kod covida-19 dozvoljavala ulazak državljanima izvan EU, prvenstveno Rusima, Amerikancima i Arapima koji čine tri četvrtine svih posjetitelja i vlasnika takvih plovila. Zbog toga je Hrvatska ove godine ostvarila pravi 'bum' u ovom segmentu nautičkog turizma.
 

Covid-19 troškovi


- Kod najvećih jahti, većih od 50 i 100 metara pad je neznatan ako ga uopće i ima po broju apsolutnih dolazaka, a po zaradi i onome što su ti gosti na jahtama potrošili u Hrvatskoj, mislim da će sezona biti rekordna – tvrdi Dujmić. Nabraja što je sve činilo dio povećane potrošnje megajahti ove, po mnogočemu neuobičajene godine: privatni transferi, smještaj zaposlenika u hotelima zbog karantene, redovite dostave hrane iz restorana za posadu, obavezna PCR testiranja koja nisu bila nimalo jeftina u privatnim klinikama kakva je Marin Med u Dubrovnik...

- Bio je to veliki trošak, imali smo račune od 10 tisuća eura za testiranja velikog broja posade odjednom na jahti u Dubrovniku. A to su sve stavke s kojima se ranije brodovlasnici nisu morali susretati, dok su ih ove godine ponavljali svakih dva tjedna. Međutim, gosti su iznimno zadovolji, potrošnja je enormna. Nadamo se da će se ostvariti najave za listopad jer se sezona produljila i u segmentu nautičkoga turizma koji se odnosi na megajahte, bit će rekordna.
Dujmić objašnjava da megajahte završe na sidrištima jer za njih u nas nema dovoljno vezova.

– Osim u Gružu, megajahte veće od 50 metara nemaju se u Dubrovniku gdje vezati. Treba raditi proširenja marina i graditi sve veće marine jer su sve veća i plovila. Nekad je simbol megajahte bila duljina od 50 metara, a danas bogati vlasnici naručuju plovila od 70 metara nadalje. Jedino rješenje po meni je gradnja nove marine jer sutra će jahte biti duljine 100, a možda i 200 metara i treba unaprijed razmišljati - govori Dorijan Dujmić.

image
Mario Knego sa suradnicima iz Euromarina
Euromarin


S njime se slaže i Mario Knego, vlasnik tvrtke Euromarine, proizvođača plovila i najveće čarter tvrtke, koja u niši megajahti posluje kao agent. - Pravi problem je vez, uglavnom nemamo vezove za megajahte. Obično su ti brodovi iznad 500 brutoregistarskih tona i plaćaju pilotažu kad dolaze u luku, lučke takse kad se vežu, ali kad su na sidrištu ništa ne plaćaju. Međutim, to su brodovi koji plaćaju PDV na najam jer ih je većina u najmu. Tu su i enormne količine hrane jer osim gostiju treba hrana i za posadu, drugi brojni troškovi... – kaže on.
 

Drugi svemir


- Neosporno je da smo veliki magnet za vlasnike megajahti, imamo prekrasno i sigurno more, blizu su aerodromi, nema kriminala ni velikih oscilacija plime i oseke, ali problem je i što mi imamo substandardne servise za takvu vrstu plovila. Trebat će nam tri, pet, sedam godina da dođemo to toga što imaju u Monte Carlu. Svijet se mijenja, sad su megajahte veće od 90 metara. Trebalo bi i vidjeti oko gradnje vezova za megajahte bi li vlasnici držali svoje brodove ovdje, ali opet, treba dati ponudu koja izazove potražnju – govori Knego.

Sezona megajahti ove je godine dulja nego ikada. Neke su u našem akvatoriju ostale i cijelo ljeto odnosno tri i više mjeseci, a najava ima još i za listopad. No kako uopće izračunati potrošnju gostiju megajahti? To je sasvim je drugi svemir, reći će Mario Knego. Jedan od troškova je dolazak privatnim zrakoplovima pa je primjerice Zračna luka Dubrovnik ove godine do 31.kolovoza od zemaljskog opsluživanja zrakoplova poslovnog i općeg zrakoplovstva ostvarila prihod od 787.444 kuna. Sukladno njihovom cjeniku, posebna usluga „Izlazak vozila za prihvat VIP putnika na stajanku“ stoji 7.500 kuna po vozilu.

image
Jahta Eclipse Romana Abramoviča
Božo Radić/HANZA Media


Sve je to sitnica ako se računa da svaka megajahta godišnje troši oko 10 posto vrijednosti. Za manju jahtu od 50 metara, čarter u prosjeku iznosi 350 tisuća eura tjedno, od čega je samo PDV 45 tisuća. Osim PDV-a, četvrtinu vrijednosti ugovora čini unaprijed dogovoren trošak, što je 80 tisuća eura koje će ti klijenti sigurno potrošiti. U to nije uračunata privatna potrošnja gostiju. A koliko potroše tjedno gosti 162-metarske jahte Eclipse, četvrte najveće jahte na svijetu koja ‘obožava’ besplatno sidrište pred Cavtatom? To je zaista drugi svemir.
 

Što se plaća u Gružu?


Ako motorna jahta pristane u luci Gruž, plaća lučke pristojbe kako slijedi, navodi Željan Matić: jahte do 25 metara dužine u srpnju i kolovozu plaćaju vez 120 eura, a svaki daljnji dužni metar 12 eura. Znači, jahta od 50 metara plaća dnevni vez lučkoj upravi 420 eura, no to nije sve. Nakon toga dolaze usluge što se plaćaju koncesionaru, u Dubrovniku je to Luka Dubrovnik d.d. Jahte do 500 tona plaćaju 30 eura za vezanje i 30 eura za odvezivanje, dakle to je cijena da vam netko prihvati cimu kad pristajete u luci. Priključak za struju plaća se 10 eura, a potrošnja po 0.40 eura za kw potrošnje. Voda se plaća 4.5 eura po metru kubičnom, a obvezno je platiti i odvoz smeća od 45 eura, neovisno koristili uslugu ili ne. Do 3 metra kubična smeća plaća se odvoz 195 eura, a sve iznad toga 65 eura po prostornom metru. Tarife se povećavaju za 25 posto od 22 do 6 sati, a za nacionalnih praznika čak 50 posto!

image
Bozo Radic/CROPIX


 

Tomas Nautika iz 2017.


Hrvatska je jedna od najpopularnijih nautičkih destinacija, drži više od trećine svjetske čarter flote i jedino od nautičara u marinama imamo feedback o tome koliko troše i koliko su zadovoljniji elementima nautičke i turističke ponude. Posljednje istraživanje ‘Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj - TOMAS NAUTIKA, Institut za turizam napravio je 2017. godine, a od tada se puno toga promijenilo. Nakon toga, navodi Zrinka Marušić voditeljica toga projekta, nema novijih podataka o stavovima, zadovoljstvu i potrošnji nautičara.
Prosječna potrošnja nautičara tijekom boravka u Hrvatskoj prije tri godine iznosila je 1486 eura. U strukturi prosječnih dnevnih izdataka 69 posto se odnosi na plovilo, a 31 posto na ugostiteljske i usluge kulture i sporta. Izdaci za ugostiteljske usluge, kupnju, sport, zabavu, kulturu i drugo i tada su rasli za 7 posto kod čarteraša, a za 11 posto kod ostalih nautičara. Gotovo 96 posto nautičara tijekom boravka odlaze u restorane a 84 posto u kupnju.


 
loading...

Izdvojeno

26. studeni 2020 08:30