StoryEditorOCM

Orka i Sika, dvije dubrovačke koće prve su u Hrvatskoj dobile posebne vreće za razdvajanje otpada. Evo koliko svaki mjesec izvuku smeća s dna mora

Piše Maja Rilović Koprivec
26. svibnja 2023. - 18:31

U okviru aktivnosti Koćarski ribolov i morski otpad, #KRMA, Institut za oceanografiju i ribarstvo dizajnirao je i nabavio vreće za smeće namijenjene isključivo za prikupljanje i odlaganje morskog otpada pasivno ulovljenog u koćarskim mrežama tijekom ribolova.

Takve je vreće planirano podijeliti koćarima diljem hrvatskog dijela Jadrana, a prve su vreće date ribarskom obrtu Orka iz Dubrovnika, u vlasništvu Dinka Cvjetovića, na brodove Orka i Sika. Svakom je brodu podijeljeno 600 takvih vreća, koje sadrže logotipove IOR-a, Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, kao i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, te aktivnosti #KRMA. Zanimljivost ovih vreća je što je na njih tiskan i QR kod koji zainteresirane odvodi na stranicu IOR-a na kojoj se nalaze podaci o svrsi i ciljevima ove aktivnosti. Koliko je poznato, ovo je prvi put da su napravljene tako posebno dizajnirane vreće s informacijama vezane uz ove aktivnosti – ističe dr Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

image

 Institut za oceanografiju i ribarstvo dizajnirao je i nabavio vreće za smeće

Ior/

Kako koćari tijekom redovitog ribolova pridnenom mrežom koćom mogu prikupiti značajne količine morskog otpada nagomilanog na dnu, oni su jedini aktivni dionici koji mogu značajno doprinijeti čišćenju mora od morskog otpada.

Dinko Cvjetović, vlasnik Orke i Sike, kaže nam da  su dosad, a plovi već godinama najglomazniji predmet koje su povukle njegove koće, klupe i kontejneri za smeće.

image

Dinko Cvjetović

Tonći Plazibat/cropix

- Najčešće je to brdo plastike, a nađemo svašta. Na mojim brodovima je razdvajanje otpada na brodu i odvoženje plastike na kraj,  normalna stvar.   Čini nam se da smeća sada ima više nego ranije, a to nije samo hrvatsko smeće. Ovdje kod nas  na jugu ima plastike u moru puno, gdje nam dolazi crnogorsko i albansko smeće, što vidimo po etiketama za razliku kod Jabuke i Palagruže gdje toga ima puno manje. Zanimljivo je da mi uvijek plovimo i potežemo po istim nekim tragovima,  pozicijama i konstantno hvatamo smeće. Stavljali smo sve i na vagu i mjesečno  ispadne da  pokupimo po brodu  u prosjeku  620 kilograma plastike iz mora - govori Cvjetović.

-  Mjerili smo to upravo na prijedlog Instituta, a i ranije smo redovno surađivali s Institutom radi ribanja, ribe i mriještenja itd.  Ljudi iz Instituta najmanje su jednom mjesečno kod mene na brodu radi praćenja  populacija  riba, a i svi vremenom  napredujemo i razvija se sve više svijest o očuvanju mora, pa nam je predloženo da skupljamo to  smeće. Radimo to tako već desetak godina i donosimo sve u kraj. Zaista je očajno za vidjeti što sve iz mora izvučemo, a od mora živimo. Ono što izvučemo, donosimo do kontejnera komunalnog otpada. 

image

 Institut za oceanografiju i ribarstvo dizajnirao je i nabavio vreće za smeće

Ior/

Institut i  Pero Tutman bili su pokretači akcije čišćenja mora u nas  gdje je za naš otpad bio postavljen kontejner u Sustjepanu pa smo  odlagali skupljeni otpad. Mi bi to napunili za dva dana, ali Grad Dubrovnik, odnosno Čistoća  je dok je trajala akcija to odvozila, a kad je  akcija završila, rekli su da to više neće odvoziti, a čak je i kontejner nestao. Sada zato stavljamo sve u obični kontejner komunalnog otpada. U Vela Luci zbog prikupljenog otpada iz mora  nam čak doma dođe i račun za odvoz otpada. Riječ je o golemim količinama otpada koje nama smeta, a u stvari smeta svima. Jedino što smo mi ribari dosad dobili kao nagradu za skupljanje smeća iz mora su kišna odjela i čizme koje nam je osigurao Institut – objašnjava vlasnik Orke i Sike.

18. travanj 2024 08:31