Na dubrovačkom području, doznajemo u Turističkoj zajednici, najviše je Nijemaca pa gostiju iz BiH, slijede domaći a iza njih Slovenci i Poljaci. Sve oči uprte su u nebo i najave aviokompanija o letovima za Dubrovnik. Mahom u turističkoj branši spominju 15. srpnja kao prijeloman datum kad bi avioprijevoznik British Airways ponovno trebao dovesti Britance, godinama vodeće turiste u Dubrovniku, s 25-postotnim udjelom u ukupnom broju gostiju.
Lista dolaznih letova Zračne luke Dubrovnik budi kakav-takav optimizam. Dok je još prije 20-ak dana jedini avio prijevoznik bio Croatia airlines koja je jug Hrvatske povezivala sa središnjicom dva puta dnevno, za srpanj stižu najave iz Nantesa, Luxemburga, Dublina, Varšave, Beča, Frankfurta, Bruxellesa, Munchena, Madrida, Rige, Krakova, Zuricha... Zrakom se povezujemo s Njemačkom, Francuskom, Švicarskom, Norveškom, Španjolskom, Belgijom, Austrijom, Poljskom, Litvom, Latvijom, Srbijom... Lufthansa, TUI, Airfrance, Jet2.com, Norwegian, Iberia, Brussels Airlines, Ryanair, Luxair... od trenutno planiranih deset slijetanja dnevno do vikenda kada je planirano 17 slijetanja.
aravno sve to ovisi o bukingu i popunjenosti aviona jer otkazivanja su prečest dio ovog kako ga zovu 'novog normalnog' vremena. U ZL očekuju kako će do kolovoza biti povezani s 33 europska odredišta, a u špici sezone promet bi se još više trebao pojačati. Aviokompanije s kojima je ZL i prije radila pomalo se vraćaju pa očekuju u srpnju i kolovozu ostvariti između 20 i 30 posto lanjskog prometa. Naravno sve to uvjetuje epidemiološka situacija. Primjerice, prema pisanju Croatian Aviation, kompanija Scandinavian Airlines zbog pandemije i smanjene potražnje ne planira pokretati mnoge sezonske linije prema RH, pa tako u srpnju ne planira letjeti iz Copenhagena, Osla i Stockholma prema Dubrovniku.
U Dubrovniku je otvorilo vrata više od polovice hotelskih kuća, njih 30-ak. Dok nam mnoge hotelske kuće nisu odgovorile o popunjenosti jer realno nitko se ne može pohvaliti dobrim brojkama, iz jednog dubrovačkog visokokategornika koji je otvoren u drugoj polovici lipnja, iskreno odgovaraju kako im je 'trenutna popunjenost oko 20 posto, a lani je bila 92 posto'. Smanjili su i cijene za minimalno 30 posto i očekuju u konačnici 20 posto prošlogodišnjeg prometa. Ističu i kako većina ovogodišnjih gostiju dolazi automobilom i to najviše iz Njemačke, Poljske, Češke i Austrije.
Rijetkim dubrovačkim turistima na raspolaganju je i privatni smještaj u kojem su mnogi išli sa cijenama dolje i do 50 posto. Primjerice, dvosoban stan s taracom za pet osoba u užem gradskom središtu lani se punio za 220 eura noć, ove sezone za 90 eura. Još u prvoj polovici lipnja broj otkaza je bio redovito veći od broja rezervacija privatnog smještaja ali od tada odnos se promijenio, tvrde u Direct bookeru, agenciji za najam privatnog smještaja. S nižim cijenama išli su gotovo svi vlasnici 6131 registrirane smještajne jedinice na dubrovačkom području, a napuniti 16 i pol tisuća kreveta u privatnom smještaju ostaje nemoguća misija.
Otvoreno je i oko 90 ugostiteljskih objekata, pizzerija, fast foodova i slastičarni. Najviše je kafića, dok većina restorana, ponajviše oni sezonskog karaktera, unutar povijesne jezgre još su s ključem u bravi. Više im se isplati pauzirati do travnja iduće godine. Kroz lipanj otvorenima se promet kretao do 10 posto, pa bi mnogi, bude li ovako, u kolovozu mogli opet zatvoriti. Jer, kažu, zarada nije dostatna ni za pokriti najosnovnije fiksne troškove.
U cijeloj ovoj korona priči ni dubrovački vodiči nisu pošteđeni. Kažu u Društvu turističkih vodiča Dubrovnik kako se na prste jedne ruke mogu izbrojiti dnevne ture. Obično to budu dva, tri do maksimalno pet gostiju u grupi. I oni se nadaju kako će od 15. srpnja biti nešto bolja situacija kada se zračni promet intenzivira.
- Situacija nije tako dobra. Od 370 vodiča da njih pet dnevno vodi po dvoje, troje ljudi je smiješna stvar! Može se čuti nešto Čeha po gradu, vjerojatno oni koji su vlakom došli u Rijeku. To je mlađa čeljad do maksimum 40 godina – kaže predsjednica Društva Maja Milovčić.
I taksistima nikad manje posla. Prvi čovjek Plavog taksija Ivica Smoljko kaže kako je broj vožnji pao za oko 70 posto a prihodi za 80 posto u odnosu na lanjsku sezonu.
- Čak 97 posto su domaće vožnje jer Plavim taksijem se najčešće voze građani. Ne mijenjamo cijene već šestu godinu. Ostali smo vijerni građanima i sad nam oni to vraćaju. A za ovih tri posto stranaca, to budu pozivi iz nekih hotela koji su otvoreni i iz marina – kaže Smoljko i dodaje kako potpora države spašava jer mnogi ne bi opstali.
Hoće li dubrovačko područje u konačnici ostvariti 30 posto lanjskog prometa, teško je prognozirati u neizvjesnom korona vremenu. Svakako ne obećava kada uz podatak od 330 tisuća turista u Hrvatskoj u Dubrovniku bilježite niti tri tisuće. Realno, od Splita južnije teško je računati na značajniji broj 'autogostiju'. Proteklog vikenda preko Graničnog prijelaza Klek prešlo je 7536 vozila stranih registarskih oznaka, kažu iz Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske. Prvi vikend u srpnju lani evidentirano je 12 530 stranih vozila što je pad prometa za 66 posto. U Dubrovniku očito avion sezonu spašava.
Tijekom lipnja ove godine preko graničnog prijelaza Klek prometovalo je 36.778 stranih automobila, dok je u lipnju lani evidentirano ukupno 79.004 stranih automobila, što je 53 posto manje u odnosu na lani.
- Prelazak GP-a nije značajno dulji zbog mjera u skladu s Odlukom o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza RH. Na moguća čekanja oko granične kontrole utječe frekvencija prometa i struktura putnika – poručju iz PU te dodaju kako policijski službenici, prilikom obavljanja granične kontrole na ulazu u RH, za sve strance koji ulaze i borave u RH, iz epidemioloških razloga, evidentiraju podatke o mjestu njihovog boravka u Hrvatskoj kao i njihove kontaktne podatke.