Danas je skromnom svečanošću obilježena 61. obljetnica od osnivanja Atlantske plovidbe d.d.
Svečanost je upriličena u prostorijama Atlantske plovidbe tradicionalnim uručenjem Nagrade „Dobro more“ najvjernijim pomorcima i radnicima Atlantske plovidbe koji ove godine navršavaju čak 30 godina neprekidnog rada u Društvu. Inače, nagrada „Dobro more“ sastoji se od statue Dobro more našeg pokojnog kipara Koste Angelli Radovanija koji prikazuje djevojku na leđima delfina, motiv uzet sa grba stare dubrovačke obitelji Skočibuha i pjesme Dobro more našeg akademika Luka Paljetka. Ustanovljena je 1985.g. prilikom proslave 30. obljetnice osnivanja Atlantske plovidbe od kada se svake godine dodjeljuje svima koji ostvare ovako dugi niz godina rada u Atlantskoj plovidbi. Nagrada se, iznimno, i to samo svakih 5 godina, dodjeljuje i drugim zaslužnim tvrtkama i pojedincima koji su svojom dugogodišnjom suradnjom doprinijeli razvoju i boljitku Atlantske plovidbe.
Ovogodišnji dobitnici nagrade „Dobro more“:
|
|
|
|
|
|
|
|
Svake godine se sa zadovoljstvom podsjetimo zašto je baš 15. prosinca određen kao „Dan Atlantske plovidbe“. Naime, po dovršetku II. svjetskog rata tadašnje jugoslavenske vlasti su nacionalizacijom preuzele sve one brodove čiji su vlasnici bili iz predratne Kraljevine Jugoslavije, a koji nisu bili potopljeni ploveći u brojnim konvojima tijekom rata. Tadašnje vlasti su sve te nacionalizirane brodove dodijelile centraliziranom poduzeću „Jugolinija“ iz Rijeke. Tako je Dubrovnik (kao i ostali priobalni jadranski gradovi) u potpunosti ostao bez svoje flote. To je dovelo i do preseljenja brojnih dubrovačkih pomoraca u Rijeku „trbuhom za kruhom“. Smatrajući takvu centralizaciju flote u samo jednom poduzeću nepravdom prema Dubrovniku i njegovoj višestoljetnoj tradiciji, grupa entuzijasta okupljenih u Klubu pomoraca Miho Pracat pokrenula je ideju o decentralizaciji jugoslavenske flote, što je bilo široko podržano od svih građana pa čak i tadašnjih lokalnih vlasti. Ova inicijativa je potaknula slične inicijative u drugim gradovima na Jadranu te je tadašnja jugoslavenska Vlada prihvatila te inicijative, a na temelju takve odluke je 27.05.1955.g. osnovana i Atlantska plovidba. Odlukom Vlade FNRJ o decentralizaciji flote Jugolinije, Atlantskoj plovidbi pripalo je ukupno 7 brodova od ukupno 35.038 BRT. Prosječna starost tih brodova bila je 35 godina i svi su bili na parni pogon, a ostvarivali su brzinu od 6 do 8 nautičkih milja. Kako je prvi od dodijeljenih brodova (m/b Banija odnosno predratni Sveti Vlaho) isporučen Atlantskoj plovidbi 15.12.1955.g. to je datum primopredaje tog prvog broda određen kao „Dan Atlantske plovidbe“ koji se slavi sve do danas.
Od primopredaje tog prvog broda, u floti Atlantske plovidbe su plovili brojni brodovi, tisuće pomoraca – ponajviše iz Dubrovnika – i na tim brodovima pronašli su egzistenciju za sebe i svoje obitelji, a tako je i danas, 61 godinu nakon tog prvijenca u floti. Svi oni koji su plovili na našim brodovima, kao i oni koji su radili na drugim poslovima su svojim marljivim i vjernim radom dali najvažniji doprinos u izgradnji firme i svima njima pripada najveća zasluga što je Atlantska plovidba, kao jedan od rijetkih brodara u svijetu, dočekala 61. obljetnicu osnivanja sa modernom flotom. Na temeljima takvog rada i tradicije nastavit će raditi i današnje generacije kako bi se višestoljetna tradicija, iskustvo i znanje prenosilo i dalje i kako bi novi uzrasti imali mogućnost rada i napredovanja.
Uz navedene dobitnike nagrade Dobro more, dodijeljene su i jubilarne nagrade pomorcima i radnicima Atlantske plovidbe koji su ove godine navršili 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina rada u Atlantskoj plovidbi.
Uz dobitnike jubilarnih nagrada, zlatnik Atlantske plovidbe uručen je pomorcima i radnicima Društva koji krajem godine odlaze u mirovinu.
Dobitnici zlatnika Atlantske plovidbe:
| Branko Borlak |
| Joso Bukarica |
| Ivo Glunčić |
| Boško Šarić |
| Miho Vlašić |
| pok. Niko Bezek |
| Mato Bajo |
| Stjepko Bokarica |
| Mirjana Memed |
| Mladen Mileusnić |
| Tonći Miloslavić |
| Željan Petrić |
| Marija Saltarić |
| Vlaho Sjekavica |
| Marija Tošić |
| Pavo Đurić |
