StoryEditor

Gospodarstvo na respiratoru, državne subvencije slamka spasa

Piše Maja Rilović Koprivec
8. siječnja 2021. - 10:35
Opustjele gradske ulice, nema turista, mnogi restorani i kafići su zatvoreni,slika kakvu do ove godine nismo poznavaliCROPIX

Pad prometa iznosio je 89,6 posto – taj podatak koji su za svoje poslovanje u 2020. godini nedavno iznijeli iz Zračne luke Dubrovnik gotovo da bi se mogao preslikati na sve gospodarstvo Dubrovnika potpuno ovisnog o turizmu i gostima koji dolaze preko Čilipa. Nakon rekorda 2019. strmoglavi pad u svim sektorima od sredine ožujka ove 2020. koju bi i naše, ali i globalno gospodarstvo najradije zaboravilo. Pandemija korona virusa zaustavila je čitav svijet, donijela do sada neviđenu krizu i nezapamćeni pad svake vrste prometa izuzev onog telekomunikacijskog.
U toj krizi država je brzo reagirala - Vlada RH osigurala je gospodarstvu potpore za plaće zaposlenika po čemu će gospodarstvenici u Hrvatskoj zapamtiti ovu pandemijsku godinu. Jedan ili više mjeseci potpore je koristilo više od stotinu tisuća poslodavaca za gotovo 600 tisuća radnika, a da nije bilo mjera bi bez posla bilo više desetaka tisuća ljudi. Godinu 2020. obilježila je pandemija koronavirusa, ali i demonstracija snage države. Širom svijeta, a ne samo u nas donesene su mjere za pomoć gospodarstvu za očuvanje radnih mjesta dok se čekalo cjepivo i njegovi učinci.

Prvo stradao turizam

EU je donijela novi europski proračun i plan oporavka iz kojeg je Hrvatska dobila najviše sredstava po stanovniku među članicama. Većinu bi trebalo dobiti gospodarstvo, a za nadati se je da će Hrvatska strateški smanjiti udio turističkih prihoda u ukupnom gospodarstvu jer je u ovogodišnjoj krizi prvi nastradao globalni turizam, o kojem smo toliko ovisni.
Za lockdowna pratili smo iz Dubrovnika kako diljem svijeta bankrotiraju avio kompanije čiji su avioni slijetali na naš aerodrom, a veliki kruzeri što su se sidrili pred Gradom odlaze u turska rezališta. Cijeli svijet i naš Grad je stao. Proračunske blagajne Dubrovnika i drugih gradova i općina gotovo su se ispraznile. Turizam koji se ljetos kratko pokrenuo unutar Europe, do Dubrovnika je došao tek u tragovima. Na početku kolovoza u Gradu je bilo 9000 gostiju jedva 20 posto turističkog prometa. Izostanak turista iz SAD-a, Australije, Kine, Japana, Južne Koreje, Tajvana i drugih interkontinentalnih turista te turista iz niza europskih zemalja poput Finske, Norveške, Irske, snažno je utjecao na turističke rezultate u Dubrovniku i u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, naviklima na turiste tijekom cijele godine. Ne pamti se da je s izuzetkom ratnih godina, toliko hotela usred ljeta bilo zatvoreno.

Glas poduzetnika

Koliki je nesrazmjer prometa u odnosu na godinu ranije, dovoljno govori izjava premijera Plenkovića da će zbog situacije u Dubrovniku trebati osmisliti posebne subvencije. Mjere za očuvanje radnih mjesta nesumnjivo su utjecale i na ljetošnje parlamentarne izbore. Poduzetnici i njihova udruženja isticali su kako od nove Vlade očekuju nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta.
Krajem lipnja usvojena je mjera o skraćivanju radnog vremena za poslodavce više od deset zaposlenih, tvrtke ugrožene pandemijom djelomično su ili potpuno oslobođene od poreza na dobit i dohodak, kao i doprinosa za travanj, svibanj i lipanj. Treći element mjera odnosio se na plaćanje PDV, dok se ne naplate izdani računi. Formiralo se i novo agilno udruženje - Udruga Glas poduzetnika, koja je bila najkritičnija prema Vladinim mjerama i problematizirala je smisao i ulogu komora i drugih udruženja. Posebno su glasni bili prijevoznici i ugostitelji, u velikom broju dubrovački, koji su među najpogođenijima pandemijom.
Ugostiteljski lokali zatvoreni su zbog novih epidemioloških mjera u novom valu koronavirusa i zatvaranja granica i za mali broj domaćih gostiju. Ugostitelji i danas ističu da njihovi lokali nisu izvor zaraze i traže da se nađe model po kojemu bi mogli raditi i isplaćivati plaće. Prijevoznici tvrde da ih je Vlada zaboravila, a organizirali su i nekoliko javnih prosvjeda.
Po podacima Zavoda za statistiku pad hrvatskog BDP-a udrugom tromjesečju najviše zahvaćenom zatvaranjem gospodarstva i društva zbog koronavirusa iznosio je 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Bio je to najveći pad BDP-a od kada se vode podaci odnosno od 1995. godine. Padom BDP-a dva kvartala zaredom gospodarstvo je uronilo u recesiju.
Kad zemlja ovisi gotovo sasvim o turističkoj potrošnji to utječe na sve. Tako je od početka koronakrize u Hrvatskoj, do kraja prosinca vrijednost fiskaliziranih računa bila manja za 28,15 milijardi kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazali su podaci Porezne uprave.
U prošlom pak tjednu, u razdoblju od 21. do 27. prosinca ove godine, u svim djelatnostima iz sustava fiskalizacije broj računa je smanjen za 29 posto u odnosu na usporedivi tjedan prošle godine. A bilo je vrijeme predbožićne potrošnje i prvog cjepiva. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u proteklom je tjednu na godišnjoj razini izdano 88 posto manje računa, a iznos je smanjen za 81 posto. Posljedica zatvaranja kafića.

Put prema euru preko Pelješkog mosta

Jedna od tema koja je tijekom godine zaokupljala gospodarsku i opću javnost jest hrvatski put prema uvođenju eura. Najvažniji događaj na tom planu bio je ulazak Hrvatske u europski tečajni mehanizam kada je utvrđen je i središnji paritet kune, na 7,5345 kuna za jedan euro.
Bilo je i pozitivnih vijesti - iako su kineski graditelji nakon izbijanja pandemije u toj zemlji bili u središtu zanimanja javnosti, a pandemija u tvornicama u Kini izazvala kašnjenje dopremanja opreme - Pelješki je most potpuno izronio iz mora. Radovi napreduju prema planu unatoč krizi prouzročenoj pandemijom.
Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”, koji uključuje izgradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama te izgradnju obilaznice Stona, sa svim svojim fazama ove je pandemijske godine bio u punom građevinskom pogonu. Ne bude li nepredviđenih kašnjenja, pelješkim mostom bismo se mogli voziti do kraja iduće godine. Most će biti spojen preko čvora Brijesta na postojeću cestu dok se ne izgrade pristupne ceste, a netom pred Božić uspješno je probijen tunel Debeli brijeg dužine 2.467 metara i to 74 dana prije roka koji je bio postavljen 28. veljače iduće godine.
U Hrvatskim cestama kažu da je taj jedan od najkompleksinijih objekata na pristupnim cestama Pelješkom mostu.
Da nije sve tako crno, ali i da se svjetski gospodarski trendovi mijenjaju dokazuje napredak u svim poslovima vezanima za digitalu i telekomunikacije. Događaj koji je odjeknuo u hrvatskoj poslovnoj zajednici ove godine je i prodaja zagrebačkog Nanobita švedskom Stillfrontu za gotovo milijardu kuna. Nanobitove igrice postale su dio vodeće svjetske gaming kompanije. Hrvatska tvrtka Infobip, koji se prvenstveno bavi mobilnom komunikacijom, a jedan od klijenata im je i WhatsApp, postala je "jednorog", odnosno kompanija čija vrijednost premašuje milijardu dolara. Američki investicijski fond One Equity Partners (OEP) u Infobip je uložio više od 200 milijuna dolara.

Jednorog i cjepivo

Tako je 2020. godina pokazala da postoje novi, inspirativni i kreativni poduzetnici, spremni iz Hrvatske graditi velike svjetske brendove.
O ishodu kampanje cijepljenja i uspješnosti cjepiva iduće sezone, odnosno epidemiološkoj situaciji, pa i EU sredstvima napose posljedicama Brexita nama posebno zanimljivog britanskog turističkog tržišta ovisit će naša gospodarska situacija u novoj godini.
Teško je očekivati da će se nove investicije pokretati 2021. godine, no Hrvatska udruga turizma od svojih članica-najvećih hotelskih kompanija i grupacija u Hrvatskoj prikupila je podatke koji pokazuju oko 25 milijardi kuna spremnih investicijskih projekata u različitim fazama pripreme. Najviše ih je planirano za podizanje kvalitete, ali ima i ulaganja u infrastrukturu, digitalni razvoj i zeleno gospodarstvo.
Sve čeka da se pandemija zaustavi. Koliko je nezahvalno išta planirati, podsjetila nas je ove godine priroda koja se u nedostatku ljudskog djelovanja obnovila. I dva su razorna potresa pogodila Hrvatsku. Na početku pandemije - 22. ožujka Zagreb, a 29. prosinca Petrinja promijenili su zauvijek vizure i u teškim okolnostima zaposlili građevinski sektor, a utjecaj potresa na gospodarstvo dugo će se osjećati. Godina 2020. ostat će zabilježena kao godina šoka na svim poljima života.

Piše: Maja Rilović Koprivec

Izdvojeno

24. siječanj 2021 10:30