Uplatnice paušalnog poreza za privatne iznajmljivače koje ovih dana pristižu na adrese dubrovačkih iznajmljivača prilično su ih uzrujale zbog visine razrezanog poreza koji je prihod Grada Dubrovnika. Za svaki krevet u Dubrovniku valja platiti najmanje 825 kuna poreza i prireza, plus 350 turističke pristojbe godišnjeg paušala. Aktualni dubrovački gradonačelnik Mato Franković zatražio je ovoga tjedna od Ministarstva financija otpis plaćanja paušalnog poreza za privatne iznajmljivače u turizmu za prvi i drugi kvartal ove godine te smanjenje paušalne turističke pristojbe. I on je svjestan toga da se postupni oporavak turističkog tržišta ne može očekivati prije sredine lipnja, pa traži slično kao i lani - smanjenje obveza za polovicu iznosa. Davanja koje iznajmljivači plaćaju Gradu Dubrovniku i Turističkoj zajednici po krevetu i gostu, donesena rekordne 2019. iznimno su visoka pa su se mnogi iznajmljivači oko nove godine odlučili za odustajanje od toga posla. Koliko ih ima, pitamo Stanu Đivanović, voditeljicu mjerodavnog županijskog ureda pri Upravnom odjelu za gospodarstvo i more? Njen ured odobrava i upisuje u propisane upisnike početak obavljanja ove gospodarskih djelatnosti na području naše županije te je izračunao kako je sedam posto ukupnog broja iznajmljivača otkazao svoje postelje.
Zaduženja veća od prometa
U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u Upisnik o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do ovog tjedna bilo je upisano 8.144 iznajmljivača, gotovo 600 manje nego lani. Otkazano je ukupno 4,213 kreveta što je 7 posto ukupnog broja kreveta. Prema podacima županijskog odjela, smanjenje broja iznajmljivača i broja kreveta je temeljem Upisnika koji se vode u odjelu sljedeće: U Dubrovniku je 418 iznajmljivača manje, a kreveta 3.033, odnosno 8 posto manje nego lani. Na Korčuli je 144 iznajmljivača manje nego lani odnosno 5 posto ukupnog broja iznajmljivača, a 1.188 postelja manje što je 6 posto ukupnog broja kreveta. U Metkoviću je troje ljudi odustalo od iznajmljivanja s 44 kreveta, u Pločama 16 s 32 kreveta, a na Lastovu rješenje nije otkazao nitko, no smanjen je broj kreveta koje se iznajmljuju za 4 ležaja.
- Kako je iz navedenih podataka razvidno, znatna su odstupanja u odjavljivanju smještajnih objekata ovisno o destinaciji. U pojedinim dijelovima županije gdje iznajmljivači rade manji broj dana u godini, a imaju veći broj kreveta, u pravilu nakon sezone odjavljuju rješenje i ponovo traže novo u idućoj godini. Razlog tome je kvartalni obračun plaćanja poreza i boravišne pristojbe - plate samo jedan, ili dva kvartala u godini. Pad prometa u županiji bio najveći u Dubrovniku i okolici, a znatno manji na dijelu Pelješca i otoka. Također, jedan dio iznajmljivača nije odjavljivao postojeća rješenja jer za ponovno prijavljivanje nema valjane dokaze za vlasništvo objekata, ili uporabljivost građevine u kojoj se objekti nalaze – objašnjava Stane Đivanović. Ističe kako se Porez na pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, kao i turistička pristojba, obračunavaju paušalno godišnje. Porez se plaća kvartalno, a turistička pristojba u tri rate. Zato je važno da se odjava ovom upravnom tijelu podnosi do 31. prosinca tekuće godine, kako u idućoj godini više ne bi bilo zaduženja.
O inicijativama za otpis plaćanja paušalnog poreza za privatne iznajmljivače za prva dva kvartala 2021. godine, te smanjenje paušalne turističke pristojbe za prva dva kvartala 2021. godine, Đivanović kaže:
- Ako takvo nešto bude prihvaćeno, očekujemo puno manje odjava u narednom razdoblju. Procjenjujemo da je vrlo mali broj objekata odjavljen zbog toga što se iznajmljivači više neće baviti turizmom. Velika većina objekata odjavljena je zbog propisanih obveza, koje nažalost prestaju samo odjavom – navodi. Evo što trebaju znati oni koji su odjavili svoja rješenja, ali bi ponovno zatražili kategorizaciju objekta.
Prijava 70 kuna
Za svako ponovno izdavanje rješenja o odobrenju treba priložiti sve propisane dokaze, sukladno danas važećim propisima. Propisani rok za rješavanje predmeta je 30 dana od dana zaprimanja uredno podnesenog zahtjeva. Postupak je složen, jer se radi o upravom postupku za koje se rješavanje traži valjani dokaz o vlasništvu, valjani dokaz o uporabljivosti građevine i očevid povjerenstva od najmanje 2 člana, kako bi se utvrdilo ispunjava li objekt minimalno tehničke uvjete za traženu vrstu, odnosno traženu kategoriju. Upravna pristojba za odobrenje uplaćuje se u korist državnog proračuna u iznosu od 70 kn.
Znatno uvećana cijena boravišne pristojbe i plaćanje i za pomoćne kreveta također je jedan od razloga zbog kojih negoduju iznajmljivači. Mnogi od njih završili su lani u minusu jer su za 2020. platili više poreza i turističke pristojbe nego su uopće imali prometa. U plaćanju pristojbe sukladno prihodu kako je to propisano za hotele i obrtnike, treba tražiti razlog zbog čega oni još nisu otkazali krevete.
Već više od deset godina građani u domaćinstvu koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja plaćaju paušalni porez i turističku pristojbu po stalnom krevetu, za razliku od obrtnika i trgovačkih društava koji porez plaćaju sukladno ostvarenom prihodu, a turističku pristojbu po prijavljenom gostu, objašnjava Đivanović. - Uvođenjem paušalnog poreza i boravišne pristojbe po stalnom krevetu, kategorija pomoćnog kreveta zadnjih desetak godina koristila kao mogućnost primanja i prijavljivanja dodatnih 1 - 2 gosta, a za koje iznajmljivač nije plaćao porez i boravišnu pristojbu.
Sukladno Pravilnicima, od 9. prosinca 2019. godine, svi iznajmljivači koji u izreci rješenja nemaju upisane pomoćne krevete, to su uglavnom rješenja izdana od 2008. godine od kada je uvedeno plaćanje paušalnog poreza i paušalne boravišne pristojbe po stalnom krevetu, a ne po prijavljenom gostu kako je bilo do tada, ne mogu primati niti prijaviti goste na pomoćnim krevetima ako isti nisu odobreni rješenjem ovog upravnog tijela – ističe Đivanović.
Među brojnim propisima koji su doneseni ranijih godina, a u krizi se ne mogu primijeniti su i privremena rješenja o iznajmljivanju izdavana mahom za apartmane u građevinama koje su se legalizirale. Rok tih rješenja je produljen.
Zakonom o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti zbog pandemije COVID-a 19, produljen je rok važenja svih privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno pružanje ugostiteljskih usluga, do 31. prosinca 2021. godine.
Privremena rješenja i namjena građevina
- Nakon isteka navedenog roka iznajmljivači gube pravo pružanja navedenih usluga i sami moraju podnijeti ovom upravnom tijelu zahtjev za izdavanje trajnog rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. U tom postupku provjeravaju se svi uvjeti za izdavanje predmetnog rješenja i ako su isti ispunjeni ukida se privremeno rješenje i izdaje trajno.
Uporabljivost građevine, kao i namjena građevine - objekta utvrđuje se u priloženim aktima gradnje (uporabna dozvola, rješenje o izvedenom stanju i dr.).
Skreće se pozornost građanima, da iako na izdanim rješenjima stoji rok od 31.12.2020. godine, ista su temeljem citirane zakonske odredbe na snazi, temeljem njih se primaju gosti i plaćaju obveze. U protivnom, građani moraju podnijeti zahtjev za odjavu tih rješenja – poručuje Strane Đivanović, šefica ureda za gospodarstvo.
Paradoks hrvatskih propisa je i što ured poput njenog izdaju rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, bilo da su to hoteli iz nadležnosti resornog ministarstva ili građani u domaćinstvu, a nisu u sustavu e-visitora! - Nažalost, sustav e-visitora ne počinje od upravnih tijela koja donose rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti nego se rješenja koja izdaju županije dostavljaju fizički nadležnim turističkim zajednicama i one ih unose u program e-visitora – govori Đivanović:-
Splitsko - dalmatinska županija odabrana je za pilot - program uključivanja županija u sustav e- visitor i prema našim saznanjima „pilotira“ već godinu dana, sve s ciljem da se županije priključe na postojeći sustav e-visitor, a on poveže u sustav Središnjeg registra.