StoryEditor
Turizam i gospodarstvoVRZINO KOLO MORATORIJA|

DUŽNICIMA SVE TEŽE: Što će napraviti banke, plijeniti imovinu ili zidati dugove?

Piše Kristina Filičić
9. travnja 2021. - 07:20
Nakon isteka moratorija, kreditne obaveze će se morati ispunjavati, a na koji način, za pretpostaviti je, ovisit će o dogovoru banke sa svakim pojedinim klijentomMarijo Bašić/Cropix

- Nismo imali izbora. Uzmi odgodu ili prodaj stan – kaže nam sugrađanin, jedan od mnogih pritisnutih teretom kredita koji je zbog ekonomske neizvjesnosti uzrokovane pandemijom, posegnuo za moratorijem na kredit koji su banke ponudile svojim klijentima. Kad ostaneš bez posla ili završiš na četiri tisuće kuna, ne možeš zadovoljiti ni osnovne životne potrebe, a kamoli vraćati ratu kredita, pa ne čudi što se odgoda otplate kredita mnogima učinila kao slamka spasa.

Bokun papira

- Bez toga bi nam bilo izuzetno teško vraćati kredit kad ništa ne zarađuješ. To je bio spas u zadnji čas. Vjerujte, uvjete moratorija nismo uopće htjeli gledati. Samo sam pošao u banku i rekao 'ne možemo vraćat' kredit, koje su nam opcije?'. Ponudili su moratorij na tri i šest mjeseci. Nisam uopće čitao stavke, potpisao sam se na bokun papira i odgodio otplatu na pola godine – kaže nam Dubrovčanin kojem mjesečna rata stambenog kredita na 25 godina, iznosi oko 1100 eura.

- A kako sam drugačije mogao kupiti nekretninu u Dubrovniku, kad nemaš babe i djedove ili bokun zemlje za naslijedit'?– iskreno će.

Njegovoj sugrađanki i supatnici moratorij je također došao kao spas u bezizlaznoj situaciji jer joj posao također ovisi o turizmu.

image
Kako vraćati kredit kad ništa ne zarađuješ, kažu naši sugovornici kojima bi bez odgode plaćanja bili u bezizlaznoj situaciji
Duje Klaric/Cropix

- Kad se počelo govoriti o moratorijima, banka mi je poslala e-mail tipa 'ukoliko očekujete poteškoće pri plaćanju, obratite nam se'. Prva faza je bila na šest mjeseci i onda sam opet dobila obavijest o mogućnosti produljenja zbog krize u turizmu. Do lipnja imam moratorij na kredit – kaže nam obrtnica u turizmu kojoj je plaćanje kredita zamrznuto ukupno 14 mjeseci. Svjesna kako su turističke prognoze 'klimave do jeseni', ne zna što nakon isteka moratorija, ali se nada nekom rješenju.

Ne bavi se administrativnim poslovima i ne čita sitna slova, ali je svjesna da banke obračunavaju kamatu na kredit i tijekom moratorija. No, kad čovjek nema izbora prihvati sve što se nudi.

- Kamata koja je trebala biti plaćena u tom razdoblju sad je preračunata i uvećana mi je mjesečna rata. Laik sam, ali znam da mi je mjesečna rata za 60, 70 kuna viša od inicijalne prije moratorija – kaže ova Dubrovkinja koja je do svog prvog stana, nakon više od 15 godina podstanarstva, došla putem kredita. Odluku o kreditnom zaduženju je donijela 2019., godinu pred krizu, i otplaćivat će ga uz mjesečne rate od oko pet tisuća kuna sve do 2045. godine.

Beskamatni moratorij

Ekonomist Tonći Svilokos, profesor na Sveučilištu u Dubrovniku, ističe kako je najveći problem što se tijekom moratorija obračunavaju kamate, koje 'ili moraš plaćati odmah ili se akumuliraju na glavnicu, što samo gura dužnika u još težu situaciju'.

- Jedino pravo rješenje je beskamatni moratorij, odnosno da se zaustavi otplata kredita do određenog datuma bez obračuna kamata. Ali na to bi banke teško pristale iako ovise o klijentu koji je uzeo kredit. One od toga žive, zarađuju od kamata. Klijent zapravo hrani sebe i banku – kaže Svilokos na pitanje je li produljenje moratorija prihvatljiva opcija s obzirom na neizvjesnu situaciju za cijelo gospodarstvo. Iako, umjesto moratorija najavljivano je kako će banke pojedinačno od slučaja do slučaja izlaziti u susret dužnicima ovisno o situaciji u kojoj se nalaze.

image
Moratorij na kredite najviše trebaju banke, više nego sami korisnici kredita - smatra dubrovački ekonomist Tonći Svilokos
Sveučilište U Dubrovniku

- Banke uvijek balansiraju, one će pritisnuti klijenta koliko god mogu, ali ne toliko da ne bi mogao barem nešto vratiti. Bančina je procjena na koji način ići. Banke ne vole uzimati nekretnine ili recimo stotinu autobusa, što će s njima kad ih danas neće nitko kupiti. Morat će ići ususret klijentima jer nemaju ni one drugog izbora. A kad se sve zbroji i oduzme, na kraju najveći teret snosi mali čovjek, a ne banke koje opet imaju rizike da klijent ne vrati kredit nikako. Banka prvenstveno misli na sebe a na klijenta onoliko koliko joj klijent treba da je drži na životu – ističe dubrovački ekonomist koji smatra kako 'moratorij na kredite najviše trebaju banke, više nego sami korisnici kredita'.

Odgoda problema

- Ljudi nemaju izbora. Moratorij jest odgoda problema za budućnost u nadi da će u toj budućnosti početi raditi, da će im se plaće vratiti na neku normalnu razinu, ali kako stvari stoje neće to uskoro – zaključuje Svilokos.

Podsjetimo još, na ovotjednoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika donesen je zaključak o potrebi produljenja moratorija na kredite gospodarstvenika i građanstva. O tome će obavijestiti Sabor i Vladu a sve s ciljem ublažavanja negativnih posljedica korona krize.

Kamatne razlike

- Kad uspoređuješ kamatnu razliku, kamate na štednju su pale gotovo na nulu, a kamate na kredite ili minuse po tekućim računima su ogromne. Koliko god banke sad prikazuju manje dobiti, one su u puno boljoj situaciji nego što su to građani ili korisnici njihovih kredita – kaže dubrovački ekonomist Tonći Svilokos.

11. lipanj 2021 17:10