Ove informacije i još niz zanimljivih podataka pokazalo je posljednje TOMAS istraživanje Instituta za turizam, provedeno od svibnja 2019. do ožujka 2020. godine na nešto više od 13,5 tisuća ispitanika u komercijalnim smještajnim objektima, u više od 140 mjesta diljem Hrvatske. Koronakriza skratila je razdoblje anketiranja i pitanje je koliko su pokazatelji lanjske rekordne godine relevantni u ovim neizvjesnim mjesecima za turistički sektor, ali u nadi da će iduće sezone biti olakšana cirkulacija gostiju, uočeni trendovi vrijedni su pažnje.
Veća potrošnja u Slavoniji nego u Dubrovniku
Prvi put istraživanje stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj provedeno je na području cijele Hrvatske, pa osobito zanimljiv podatak da je prosječna dnevna potrošnja turista u kontinentalnim destinacijama bila veća (115 eura po osobi) u odnosu na primorske (97 eura). Analiza izdataka obuhvaća prosječnu dnevnu potrošnju bez troškova prijevoza u dolasku i odlasku iz destinacije. Od dubrovačkog juga, turisti su više trošili u Zagrebu (132 eura), što je razumljivo s obzirom na veličinu grada i daleko širu ponudu, ali je zanimljivo da je potrošnja bila veća i u Slavoniji (133 eura).
Gledajući zemlje odakle dolaze gosti, prosječni dnevni izdaci kreću se u rasponu od 67 eura koliko prosječno dnevno izdvajaju gosti iz Bosne i Hercegovine do 206 eura za goste iz Japana. Natprosječno troše i gosti iz SAD-a (174 eura), Republike Koreje (157 eura), Kine (150 eura) i ostalih azijskih zemalja (155 eura), Velike Britanije (143 eura), Švicarske (118 eura), skandinavskih zemalja (115 eura), Španjolske (107 eura), Francuske (107 eura), Austrije (102 eura), Belgije (102 eura) i Srbije (100 eura).
Informiraju se preko društvenih mreža
Gotovo svaki drugi gost naše zemlje imao je mjesečna primanja kućanstva viša od tri tisuće eura. Kao što je naglašeno na početku, upravo oni s najvišim primanjima najčešće dolaze na dubrovačko područje, a ta kategorija gostiju najviše je motivirana posjetom ruralnim područjima i razgledavanjem. Dubrovačko-neretvanska županija jedina je na Jadranu gdje je razgledavanje grada poželjnija aktivnost od plivanja.
Obrazovaniji gosti zastupljeniji su među gostima hotela više kategorije te među gostima iz Japana, Kine i Sjeverne Koreje.
Koliko su niskotarifne linije motivirale na putovanja, govori i podatak da se 40 posto svih dolazaka zrakoplovom na hrvatska odredišta odnosi na EasyJet, Ryanair i ostale slične kompanije. Istraživanje ukazuje kako izrazito raste važnost interneta kao izvora informiranja, kao i to nam dolaze sve obrazovaniji gosti s većim primanjima koji smještaj rezerviraju više od tri mjeseca prije dolaska. Čak 66,7 posto turista o dubrovačkoj se regiji informiralo preko Facebooka, Twittera, TripAdvisora, Instagrama i ostalih društvenih medija na internetu.
Većina gostiju u našoj županiji boravilo je prvi put, no 13 posto je lojalnih turista koji su jug Hrvatske posjetili više od sedam puta. Nastavlja se trend skraćivanja boravka u turističkom mjestu.
Ocjena 6,3
Dubrovačko područje dobilo je izrazito visoke ocjene za stupanj zadovoljstva elementima turističke ponude. Vrlo visoko su ocijenjeni gostoljubivost, ljepota mjesta i krajolika, sigurnost, kultura i umjetnost, uređenost te smještajni objekti. Uočljiva je potreba za boljim prilagođavanjem infrastrukture osobama s posebnim potrebama. Kad su u pitanju smetnje, turisti su najviše pritužaba imali na gužve po dubrovačkim ulicama i atrakcijama, a 11 posto ih se potužilo da nisu imali mogućnost razdvajanja otpada.
Na skali od jedan do sedam, ukupni boravak u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ocijenjen je sa 6,3, pokazalo je ovo istraživanje koje nam je proslijedilo Ministarstvo turizma i sporta. U konačnici će nas gotovo svi posjetitelji Dubrovačko-neretvanske županije preporučiti svojim poznanicima. S lošim sjećanjem na boravak ovdje otišlo je 3,8 gostiju kojima takvo što ne pada na pamet.