Kao za svaku promjenu, tako će nam i za ovu trebati neko vrijeme za navikavanje. Ne želim reći da se starog psa ne može naučiti novim trikovima, već da je starom psu potrebno malo više vremena za to.
Nova je godina Hrvatskoj donijela velike promjene. Mogli bismo reći europske. S obzirom da sam valutu u takujinu mijenjao samo jednom i to kad sam se doselio ovdje, za mene je sve ovo novo.
Znam da za većinu vas u Hrvatskoj promjena valute nije velika i neobična stvar. “Ajde bogati, ništa novo. Ni ne pamtim koliko sam valuta promijenila u životu,” našalila se moja punica. Izbrojali smo. Četiri! Četiri različite valute “motale” su joj se po bursi tijekom ovih godina, tako da će se ona na euro naviknuti vjerojatno lakše nego ja.
Stiže lijepi bonus
Moram priznati da sam ja još uvijek na kuna “postavkama”. Čudno, ali kad vidim iznos u eurima, podsvjesno ga preračunavam u kune. Bilo mi je neobično kad sam prvi radni dan u novoj godini pošao u pekaru kupovati u eurima. “Jes’ gosparu, možete platiti u kunama (ne dam se ja), ali ću vam ja vratiti kusur u eurima,” osmjehujući se rekla je prodavačica pružajući mi moj francuz (kruh).
Bit će potrebno nekoliko mjeseci da cijene “sjednu”. Ne mislim da sam više platio kruh, međutim, ima slučajeva gdje su cijene fino “poskočile”. Prijatelj iz Slovenije mi je rekao da je i kod njih nakon uvođenja eura trebalo neka tri, četiri mjeseca da se cijene stabiliziraju. Pretpostavljam da će se kod nas sve to dogoditi do početka sezone. Ma što god mislili o euru, njegovo uvođenje zasigurno će dati vjetar u leđa našemu turizmu, i to naravno, u financijskom smislu.
Hrvatska je prošle godine od turizma uprihodila gotovo 13 milijardi eura. Pretpostavljam da će s eurom kao novom valutom doći do porasta od 10 posto što je, moramo priznati, lijepi bonus. Svakako će jedna od olakotnih okolnosti biti i to što više nema mijenjanja valuta. Da, dok se cijene “ne srede” trebat će neko vrijeme, ali sve izgleda optimistično. Isto tako, možemo biti optimistični i s ulaskom Hrvatske u Schengen, zonu slobodnog prelaska granica.
Kakav korak naprijed za našu zemlju! Sve ono što ubrzava i olakšava trgovinu dobra je vijest. Duga čekanja na granicama, prilikom kojih se gubilo vrijeme i novac i gdje je konkurencija stalno bila korak ispred, sad su prošlost. Hrvatska sad neometano može poslovati diljem Europe. A sve to razlog je za slavlje. S druge strane, vidimo s kakvim se problemima suočila Velika Britanija nakon izlaza iz Brexita. Reći da su britanske tvrtke pred izazovom bilo bi veliko podcjenjivanje. Naravno, posao se uvijek može obaviti, uvijek ima načina za to.
Poznajem ljude koji su urede prebacili s Otoka u Europu kako bi olakšali rad svojim tvrtkama. I nisu pogriješili. Naravno, moraju zaposliti Francuze i plaćati poreze Europskoj uniji. A to je kontra onomu što su htjeli birači Brexita, ali, kao što sam rekao, posao i poslovanje uvijek nađu svoj put.
Do Osla bez kontrole
Za reć’ pravo, Schengen neće imati nekog velikog utjecaja za nas na jugu. Za plovidbu nemamo granice. Malo će usporiti naše susjede, međutim pomoći će zračnoj luci, našoj najvažnijoj točki ulaska turista, iako su stanovnici zemalja Europske unije i dosad bez problema prelazili granicu. Pojavile su se i spekulacije o tome kako će otvorena granica u Hrvatskoj privući veliki broj neželjenih migranata. Krivo.
Granice ne zaustavljaju migrante. Jednako kao što Trump nije ništa postigao s izgradnjom zida. Stvar je puno kompleksnija, tako da ne strahujem od navale migranata. Međutim, nadam se navali turista, posebno iz Austrije, Slovenije, Mađarske i Italije, gostiju koji nam tradicionalno stižu cestom. A činjenica da ja mogu sjesti u auto i “zapičiti” do Osla, bez prtljanja s granicama, silno me veseli. Pretpostavljam da to nikad neću napraviti. Ali mogu.