Početkom rujna u kazališnom salonu Kazališta Marina Držića počele su čitaće probe s redateljicom Livijom Pandur za predstavu „Hamlet - evidencija zločina jedne monarhije“, za sredinu mjeseca najavljena je premijerna izvedba, koprodukcijska komedija „Jel' tako Zorane?“ u suradnji s Kazalištem Moruzgva, ali onda - naprasni rez, ne redateljski, nego financijski. Uslijedila je vijest: sve je otkazano!
'Preživio' Orašar
Obrazložio je ravnatelj KMD-a Paolo Tišljarić o čemu je riječ.
- S obzirom na situaciju u gradskom proračunu, morali smo najavljene premijere odgoditi za proljeće. Čitaće probe za 'Hamleta' su započele, u dogovoru s redateljicom i autorskim timom predstave glumci će raditi još 2 tjedna, kako bi na proljeće završili predstavu. Cijeli produkcijski tim Kazališta potrudit će se da publika ne bude zakinuta za jesensku premijeru, pa ćemo osim repriza naših hit predstava sredinom studenog izvesti „Orašara“ u suradnji s Umjetničkom školom Luke Sorkočevića. Radi se tekstu Lade Kaštelan, a našem ansamblu na sceni će se pridružiti učenici baletnog odjela Umjetničke škole. Jedan od vrhunaca jeseni bit će i gostovanje Gradskog kazališta Joza Ivakić iz Vinkovaca s nagrađivanom predstavom „Gospođica Julija“, objašnjava Tišljarić te dodaje:
- Bez obzira na rezove, nećemo odustati od repriznog programa, pa će naša publika uživati u predstavama: "Art", "Tramvaj zvan žudnja", "Kate Kapuralica", "Maškarate ispod kuplja" i "Bajka o baki Mokoš", najavljuje Tišljarić.
Kad je riječ o plaćama, osnovica plaće zaposlenika i članova ansambla KMD-a, kao i drugim zaposlenicima ustanova u kulturi, zbog pandemije i dalje je smanjena za 10 posto. Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Ana Hilje ističe kako se sa svim ustanovama kulturi kojima je osnivač Grad Dubrovnik redovito komunicira, uz kolegije s ravnateljima.
- Još početkom godine, kad se vidjelo da se uslijed novog vala pandemije i potpunog izostanka prihoda od turističke djelatnosti Proračun Grada Dubrovnika neće puniti očekivanom dinamikom, sve ustanove su pozvane na restriktivno trošenje planiranih sredstava. Od svih je zatraženo da bez obzira na planirane stavke, do oporavka potrošnju svedu samo na nužne troškove te da odgode programe koji zahtijevaju angažman proračunskih sredstava. Ustanove su se morale prilagoditi financijskoj situaciji, no i uz to su, s postojećim resursima, održale raznovrstan program, napominje pročelnica.
No, postavlja se pitanje kako je moglo doći do svojevrsnog presedana koji je iznenadio ne samo publiku, već i samog ravnatelja dubrovačkog teatra.
- Nadali smo se da će ekonomski oporavak nastupiti ranije te da će se iz prihoda moći financirati svi planirani programi, no nažalost to se nije dogodilo u očekivanom opsegu jer su turistički dolasci u prvih šest mjeseci potpuno izostali. Gradonačelnik je zato početkom srpnja sa svim ravnateljima održao sastanak na kojem su upozoreni da se neće moći osigurati sva planirana sredstva za program. Stoga ravnatelj KMD-a ne može biti iznenađen financijskom situacijom. Svi ravnatelji su od početka upoznati sa stanjem u Proračunu i tome prilagodili svoje programe. U tom smislu će se i KMD prilagoditi, a nove programe koji zahtijevaju značajnija sredstva odgoditi za neko buduće razdoblje, navodi Hilje.
Kad je o financijama riječ, pročelnica je izvijestila kako je Kazalište od planiranih sredstava za program u iznosu od 800 tisuća kuna iskoristilo 40 posto, točnije 326.400 kuna.
Uludo bačen novac
Bivši ravnatelj KMD-a, scenograf Marin Gozze iznosi svoje viđenje:
- Nedostatna proračunska sredstva za ranije planirane programe ni u kojem slučaju ne bi trebala biti razlog za prekid dinamike javnih programskih aktivnosti u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića. U suprotnom, legitimno je pitanje o svrsi postojanja javnih ustanova u kulturi, u kojima bi posjetitelj trebao biti u centru svih kreativnih aktivnosti između izvođača i predstavljenog djela. Iz vlastitog iskustva znam da se i u financijski težim uvjetima mogu pripremati nove kazališne predstave i izvoditi ih. Pandemijske neprilike ne mogu biti opravdanje, jer one nisu započele nedavno. Bilo je vremena za programske prilagodbe u odnosu na blagajnu osnivača ustanove. U neposrednom poratnom vremenu ovo je kazalište imalo cijeli niz uspješnih premijera, iako je financijskih sredstava bilo neusporedivo manje nego danas. Ta je kazališna praksa bila okrunjena i prestižnom nagradom Dubravka Dujšina za najbolju hrvatsku kazališnu sezonu. Bio je i period da sam kao ravnatelj trebao odlučiti, a da bih bio u prilici omogućiti realizaciju programa i održati Kazalište u osnovnoj funkciji, umanjiti za 30 posto osobne dohotke zaposlenika i naravno, proporcionalno sebi najviše smanjiti plaću, objašnjava Gozze te nabraja kako ipak nastaviti s programom:
- Postoji više načina da se održi javna aktivnost kazališta. Jedan je značajnije sponzoriranje pojedinih projekata, a konstatacija nedostatka financijskih sredstava nikad ne smije biti alibi za nerealizaciju nerealnog i neostvarivog programa. Gradska uprava bi konačno trebala znati da obustava programa u institucijama kulture nije štednja, nego uludo bačen novac za održavanje takozvanog, odioznog hladnog pogona. Jer, u kreativnim aktivnostima postoji samo reciprocitet u ostvarenom programu. Moglo bi se ovdje zapitati i gdje se tiskaju prateći programski materijali, dok je jedina ozbiljnija dubrovačka tiskara pred zatvaranjem zbog nedostatka posla? Mogu li se pojedini poslovi i u Kazalištu, kao i u Dubrovačkim ljetnim igrama obaviti, vjerojatno i kvalitetnije, od izvođača i autora koji su u ovom gradu? Napokon, zašto se rade kazališne predstave za koje u stalnom glumačkom ansamblu nema odgovarajućih izvođača? Ostaje zaključiti gorku činjenicu da gradska uprava putem ureda za kulturu, koji bi trebao voditi računa o takvim osnovnim razlozima i tako opravdati postojanje koje u nazivu kao misiju prenosi kulturu, nažalost niti ima stručnog znanja niti je u tom smislu ekipiran, komentira Gozze.