Godina 2025. za Dubrovački je simfonijski orkestar slavljenička, stogodišnjicu djelovanja obilježit će obljetničkim koncertom u Kazalištu Marina Držića 13. travnja s početkom u 19.30 sati. Na tom mjestu je sve počelo, upravo u teatru je tadašnja Dubrovačka filharmonija 13. travnja 1925. imala svoj prvi koncert. Ravnatelj slavljeničke ustanove u kulturi, Slobodan Begić, ne krije ponos i sreću zbog predstojećeg koncerta, ali i svih drugih nastupa ovog dubrovačkog glazbenog tijela koje je uveliko oblikovalo i oblikuje kulturnu sliku grada. O programu proslave, preseljenju u ljetnikovac Crijević-Pucić, kadrovskim i financijskim izazovima i planovima Begić je više rekao za Dubrovački.
Koliko ste zadovoljni dosadašnjim tijekom i aktivnostima u obljetničkoj godini?
Ide dosta dobro. Naravno, da je financija više, ne bi bilo loše. Ali, financije su takve kakve imamo i po onome što sad ostvarujemo ide po planu, premda nas čeka svibanj s dva ozbiljna gostovanja. Naime, u svibnju ćemo naš 100. rođendan proslaviti koncertom u najvažnijoj hrvatskoj koncertnoj dvorani - u Lisinskom. Dan nakon toga, putujemo u Varšavu a nakon toga u Lublin gdje ćemo se posebno osvrnuti na poljskog skladatelja Ludomira Michała Rogowskog koji je djelovao u Dubrovniku i koji je značajno doprinio u razvoju Orkestra i glazbe općenito. Zasad gledamo da pokrijemo budžet za ta dva gostovanja, a i lipanj će biti dosta financijski zahtjevan tako da dobro pratim kako se krećemo financijski jer je to osnova, bez toga ne možemo računati na uspjeh. Za koncert posvećen Johannu Straussu mlađem imamo osiguranu financijsku podršku Republike Austrije i Hrvatsko-austrijskog društva.
Dubrovačke ljetne igre uvijek navode sponzore i donatore, ima li Orkestar svoje?
Nema i moram priznati da ih ne mogu pronaći. Poslali smo zahtjeve i na mnoge od njih nismo dobili odgovor. Dobit ćemo podršku od Zračne luke Ruđera Boškovića za koncert Iva Pogorelića i od Društva prijatelja dubrovačke starine za dokumentarni film o Orkestru. Čak sam telefonom kontaktirao neke osobe za koje sam mislio da nam mogu naći neki put do sponzora, ali sponzori se pravdaju da sponzoriraju baštinu ili podupiru određene projekte humanitarne, karitativne naravi... Priča oko sponzora nam teško ide jer nismo medij koji privlači veliki broj ljudi, naravno, tamo gdje 10 do 20 tisuća ljudi prati neki događaj, to ide lakše, a mi na našim koncertima ne možemo primiti više od 300 ljudi i kao takvi jednostavno ne privlačimo sponzore ni donatore.
Grad Dubrovnik sigurno jest, ali jeste li od drugih dobili malo ‘podebljana‘ financijska sredstva s obzirom na obljetnicu?
Ministarstvo kulture i medija nam je dodijelilo sredstva skoro na razini prošle godine, ali nam je pokrilo dio troškova gostovanja u Lisinskom i dio troškova gostovanja u Poljskoj. Drugi dio troškova za gostovanje u Poljsku će pokriti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u sklopu međunarodne suradnje. Turistička zajednica grada Dubrovnika je izdvojila isti iznos kao lani, a Dubrovačko-neretvanska županija je povećala iznos iako ona raspolaže manjim budžetom. No, pokazala je zainteresiranost da nam u okviru mogućnosti izađu ususret i ja sam im na tome zahvalan. Uz to, Orkestar je ovogodišnji dobitnik Nagrade Županije. Županija je nama uvijek bila sufinancijer na jedan način i kad idemo kroz Županiju, rado nam pomognu tako da nemam prigovora. Jednako tako nemam ni prigovor na Grad Dubrovnik koji je podigao sredstva... Nastupit ćemo i u Musikvereinu, tu će nam financijski pomoći Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, isto tako i Ministarstvo kulture kroz međunarodnu suradnju, kao i Turistička zajednica Međimurske županije jer izvodimo međimurske napjeve u simfonijskoj verziji.
Ali, imate rastuće troškove?
Svake godine se povećavaju cijene smještaja i prijevoza i to ‘pojede‘ sva povećanja. Nama je veliki problem sa smještajem, ogromna sredstva izdvajamo za smještaj. Počinjemo koncertnu sezonu početkom svibnja, a tad plaćamo krevet kao gosti koji dolaze u Dubrovnik! Avionske karte su isto poskupjele, a im plaćamo dosta međunarodnih avionskih karata... Nastojat ćemo u okviru svih tih financijskih mogućnosti napraviti sve što je zamišljeno.
Koliko Orkestru pomaže Studentski dom s troškovima smještaja?
Koristimo te mogućnosti, međutim, one nisu uvijek dostupne. Nije to baš ni jeftino! Ali, mi kao orkestar imamo međunarodnu reputaciju i ako računate na neke soliste međunarodnog značaja onda im morate osigurati bolji smještaj, to oni već u ugovoru traže, traže hotele s 4 ili 5 zvjezdica, hoće da im je Grad maksimalno dostupan... Ako ih smjestimo u udaljeni smještaj onda moramo imati na raspolaganju auto, a košta nas taksi ako netko od nas iz Orkestra ne može poći po glazbenika jer svi se mi stavljamo u funkciju vozača po potrebi, naravno, ako imamo vremena. Ako je grupa smještena u Studentskom domu, moramo poslati kombi koji ih onda čeka do kraja koncerta i odvozi ih u smještaj. To umjetnici svjetskog glasa traže i to odmah naznače.
Što publiku očekuje u nedjelju?
Ponovit ćemo dobar dio programa izvedenog tog 13. travnja 1925. Naravno, moramo ga malo modificirati. Tema koncerta i ono što bi svakako trebalo istaknuti jesu glazbenici Dubrovnika koji su ovom koncertu pridonijeli jer su uložili svoje karijere u povijest Orkestra odnosno muziciranja u Dubrovniku. Kao solist će nastupiti violinski virtuoz, koncertmajstor Češke filharmonije, Jiří Vodička, Čeh iz Praga. Koncertom će ravnati dirigent Dawid Runtz koji je Poljak. To ima jednu svoju simboliku: Česi su u prvom Orkestru bili jako brojni, ne samo kod nas, nego su u cijeloj Hrvatskoj Česi su ostavili dosta traga u glazbi i u glazbenom razvoju Hrvatske, a prvi dirigent Orkestra je bio Poljak. Zamolio sam Dawida Runtza, koji inače radi u Hrvatskoj, da nam se pridruži kao Poljak i da napravimo proslavu stote obljetnice u međunarodnom smislu.
Što će se svirati?
Mendelssohn i Mozart su bili okosnica tog prvog koncerta i bit će i sad, dodali smo Mendelssohnov Violinski koncert u e-molu i Sorkočevićevu Simfoniju br. 4 koja tad nije bila izvedena, ali je Sorkočević uvijek dobro došao. To je naš prvi simfoničar i kroz naših 100 godina sigurno je njegovih svih sedam simfonija svirano nebrojeno puta! I kod nas i u svijetu, gdje god je Orkestar svirao. I ne samo naš Orkestar, svirali su je i razni kvarteti, komorni ansambli sastavljeni od članova DSO-a tako da smo Sorkočevića dosta izvodili i mislim da je njemu mjesto na ovom slavljeničkom koncertu.
Što biste izdvojili kao programski vrhunac slavljeničke godine?
Koncert u teatru je najvažniji. Ipak je riječ o stogodišnjici, a i malo je intimniji koncert. Kad krene koncertna sezona, veliki je interes stranaca, što je u redu, ali ovaj koncert će nam biti najdraži jer je naš, domaći. Samim tim će biti puno topliji. Ne kažem da ćemo nešto drugačije svirati kad tu bude Ivo Pogorelić, ali možemo očekivati pola Dvora popunjenog strancima. To će biti jedan naš, dubrovački koncert, jedna naša, dubrovačka svetkovina. Mislim da će to biti i vrhunac svega! Već kad krene sezona, pomalo se razvodnimo, a meni će ovaj koncert u nedjelju biti najdraži i najmiliji. Zahvalni smo Kazalištu Marina Držića jer nam je izašlo ususret!
Koji su planovi za slavljeničku 2025. godinu?
Izradili smo posebni obljetnički logo, objavljena je prigodna poštanska marka, a u pripremi je knjiga koja će biti uvod u izradu monografije. U knjizi će uglavnom biti riječi o početku tadašnje Dubrovačke filharmonije iz 1925. Naš mladi muzikolog Nikola Bašić radi na realizaciji ove knjige uz pomoć našeg kolege Denisa Ajdukovića te će s ovim radom ući zapravo u pripremu monografije. Imat ćemo i izložbu fotografija i arhivskih dokumenata u Sponzi. U kolovozu će biti projekcija dokumentarnog filma o Orkestru koji radi Vedran Benić u koprodukciji s HRT-om. Nakon nastupa u Lisinskom i gostovanja u Poljskoj, u sklopu slavljeničke godine, imat ćemo glazbeni serijal "Zvjezdani ciklus": u goste nam dolazi Ivo Pogorelić koji će odsvirati Chopinov klavirski koncert koji je svojedobno snimio s Berlinskom filharmonijom uz dirigentsku palicu Herberta von Karajana. Maestro Ivo Pogorelić je 70-ih godina s DSO-om započeo karijeru s turnejom u SAD-u. Zatvorit ćemo "Zvjezdani ciklus" s Urošem Lajovicem i Radovanom Vlatkovićem. Plan je da na taj koncert dođu svi zainteresirani i svi oni koji su bili članovi Orkestra a još su aktivni, želimo napraviti jedan integralni koncert. Imat ćemo večer Johanna Straussa mlađeg čiju 200. obljetnicu rođenja obilježavamo ovu godinu. Koncert Iva Pogorelića će sigurno odjeknuti u Europi, ali i koncert posvećen Straußu. Jedan smo od rijetkih orkestara koji uz svoju obljetnicu, obilježava i njegovu, tako da će to biti veliki koncert po samom značenju.
S umjetničkom ravnateljicom Dubrovačkih ljetnih igara Martinom Filjak dogovorili smo koncert 11. srpnja uz Beethovenovu 9. simfoniju. Na Ljetnim igrama imamo koncerte još i 19. srpnja i 9. kolovoza. Dosta prostora općenito ostavljam za mlade umjetnike u usponu. Između ostalih, istaknuo bih gostovanje klavirista Ingmara Lazara, klavirista Ludovica Troncanettija, harmonikašice i umjetnice na bandoneonu Martine Jembrišak, a najesen će naš stalni član, fagotist Matija Novaković, napraviti oproštajni koncert čime će zaokružiti bogatu solističku djelatnost. Dolazi nam i klavirist Danijel Detoni, a od naših umjetnika nastupit će još i Eva Šulić Brajčić. Naravno, bit će tu i neformalnih druženja, želimo pozvati sve prijatelje Orkestra da se malo i opustimo i proslavimo našu stogodišnjicu.
Nedavno ste na konferenciji za medije obilježili kraj energetske obnove ljetnikovca Crijević-Pucić. Što sad slijedi i u kojoj ste fazi preseljenja?
Prije ovog razgovora sam bio u svom uredu u ljetnikovcu. Povremeno odlazim u ljetnikovac, primam posjetitelje... Dogovorili smo preseljenje s teleoperaterom, najprije ide moj ured a onda i sva administracija, a do kraja mjeseca smo mi svi kompletno u Crijević-Puciću. Inače, Orkestar ima probe u ljetnikovcu već od siječnja ove godine. Uglavnom smo u ljetnikovcu osim u povremenim situacijama kad nam treba klavir... Naime, problem nam je s klavirom koji bi trebali prenijeti u ljetnikovac, ali je u jako lošem stanju... Dakle, čeka nas investicija u novi klavir. Imamo veliki problem jer bez klavira nećemo moći raditi!
Sad se čeka mišljenje Konzervatorskog odjela kao preduvjet adaptacije koncertne dvorane u ljetnikovcu?
Da, to je u postupku i sad će uslijediti dosta posla oko pripreme koncertne sezone, ali očekujemo rješenje do lipnja. Tad ćemo znati kako ćemo to realizirati, hoćemo li završiti koncertnu sezonu u ljetnikovcu a što je najizvjesniji scenarij, a tek nakon toga mogli bismo krenuti s radovima i opet se privremeno vratiti u Slanicu.
Kad bi Orkestar mogao imati prvi koncert u dvorani u ljetnikovcu?
To bi se moglo očekivati sredinom 2026. ako sve bude išlo po planu. Koncertna dvorana bi trebala moći primiti 150-160 posjetitelja, plus članove Orkestra. Dakle, uklonit će se neki nosivi zidovi, a zahtjevnije će biti ugradnja lifta zbog pristupačnosti osoba s invaliditetom i ugradnja prstena koja će omogućiti statičku čvrstoću zgrade.
Što će biti sa Slanicom nakon odlaska Orkestra?
Mislim da u Slanicu dolazi Gradska glazba Dubrovnik i zborovi registrirani kao udruge građana, Slanica će im u tom smislu biti na raspolaganju. To su Mješoviti zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor, Zbor Blasius...
Kako će se regulirati plaćanje troškova održavanja, režije, najma?
To treba ugovorno regulirati, ali i Orkestar će u sljedećem razdoblju imati potrebu za Slanicom. Vjerojatno će to biti za malo dulji period, imat ćemo tu tehničku podršku, recimo za koncerte u Kneževom dvoru. U prostorima Slanice držat ćemo ono neophodno za koncert u Dvoru. Vidjet ćemo kako će to ići, Grad Dubrovnik je pokazao apsolutno razumijevanje i prema zborovima i prema Gradskoj glazbi i prema nama tako da ne vjerujem da će tu doći do problema.
Je li Orkestar postao bogatiji za nove članove u prvim mjesecima ove godine?
Uskoro ćemo primiti dvoje novih članova, a zainteresirani su naši studenti iz Dubrovnika koji su diplomirali tako da se pomalo vraćaju. Jedna audicija nam je u drugoj polovici svibnja, nadamo se da ćemo tu primiti jednog, a poslije tog još jednog člana. Riječ je o violinistima, bili smo raspisali natječaj za violu, međutim, nismo imali zainteresiranih kandidata... Ponovit ćemo natječaj, možda na međunarodnom planu privučemo interes iako su svirači viole postali jako deficitarni i izvan granica Hrvatske, naši violisti odlaze vani, a nemamo ni dosta naših studenata violista tako da je to nezgodna situacija, ali ćemo gledati riješiti taj izazov. Sad imamo 37 članova u Orkestru, a dopunjujemo ga do brojke od 40-42.
Pored gudača, hoće li nedostajati puhača?
U izvjesno vrijeme, kad neke kolege pođu u mirovinu, trebat će nam puhači. Za neke instrumente će možda ići teško, ali za neke instrumente već imamo zainteresirane naše studente.
Kakva je kadrovska politika Orkestra?
Popunjavat ćemo sve što nam bude nedostajalo. Za koncertmajstora je to malo složenija situacija, a inače će se kod kadrovske politike Orkestra morati napraviti jedan širi strateški plan, da najprije vidimo kamo ćemo se kretati u budućnosti. Trebamo izraditi strategiju, petogodišnji ili desetogodišnji plan oko naših potreba... Tu se moramo dogovarati s Umjetničkom školom Luke Sorkočevića i ako treba stimulirati naše učenike, posebno za deficitarne instrumente. Teško da ćemo u budućnosti moći angažirati strane svirače jer oni sa sadašnjim plaćama ne mogu riješiti stambeni problem. Iako ima dosta naših članova koji su se zadužili kreditima kako bi riješili stambeno pitanje, nije im lako. Dosta naših kadrova je izvan Dubrovnika, Dubrovčani koji su studirali u Zagrebu trebali bi se vratiti u grad i nemaju interesa... Ovako se kadrovski Orkestar neće moći održati, Dubrovnik mora biti jeftiniji za svoje ljude... Već od prve godine bi našim studentima trebalo ponuditi stipendije, posebno oni koji sviraju deficitarne instrumente i kako ih poslije diplomiranja vratiti u grad. Ali, tijekom studija mi bismo morali raditi s njima, trebali bismo organizirati seminare koje bi vodili stručnjaci i dirigenti, a i da ljeti mladi dolaze svirati s nama! To treba raditi svako ljeto! Mladi bi trebali steći naviku sviranja s Orkestrom. Ne vjerujem da nakon toga ne bi mogli postati članovi bilo kojeg orkestra, a naši cilj bi bio da budu članovi našeg!
Kako bi biste ocijenili međuljudske odnose među članovima Orkestra?
Mislim da su odlični i da tu nema nikakvih problema. Ljudi razumiju cjelokupnu situaciju s ljetnikovcem, bilo je i u Slanici tehničkih problema, curila je voda, prokišnjavalo je i to će trebati riješiti... Velika većina ljudi razumije moju situaciju, razumije sve ono što radim. Represivne metode nisu potrebne niti tako vodim Orkestar. Ako imamo neke probleme, idemo porazgovarati o tome da vidimo što možemo napraviti, koji su nam mogućnosti i ako imamo manevarskog prostora, naći ćemo rješenje za svaki pa čak i za individualni problem. Imate slučajeve bolesti, događaju se svakakve stvari... Nastojim sve razumjeti! Ograničene su nam financijske mogućnosti, ali nadam se da uvijek možemo naći rješenja.
Prošlo je više od pola Vašeg mandata na ravnateljskoj poziciji, jeste li zadovoljni učinjenim?
Jesam sa 75 posto. Bilo je dosta posla, posebno onog kojeg nisam očekivao, dosta sam vremena izgubio u tome. Osim uređivanja samog rada Orkestra, što je osnova ravnateljske pozicije, dosta vremena uzeo je rad oko obnove ljetnikovca gdje su se otvorili brojni problemi, to je posebna kategorija izvan djelokruga onoga što ravnatelja Orkestra inače radi. Cijelo vrijeme treba razmišljati kako će teći preseljenje, nije bilo baš jednostavno, ali mogu reći da sam zadovoljan. Ostvarili smo neke međunarodne suradnje, uključio sam dosta osoba koje nam mogu biti korisne i izvan granica Hrvatske i koje će se uključiti u rad Orkestra, tu mislim i na Međunarodni festival opernih arija Tino Pattiera kako bismo DSO digli na jednu međunarodnu razinu, ali svakako u bazi treba razmišljati o našim kadrovima.
Nedavno je objavljena vijest kako se Ivana Medo Bogdanović više neće kandidirati za mjesto ravnateljice Dubrovačkih ljetnih igara. Kako to komentirate?
Suradnja je bila korektna, to me malo iznenadilo, očito ima svoje osobne razloge i to apsolutno poštujem. Tko god bude novi ravnatelj ili ravnateljica, odmah ćemo stupiti u kontakt i ne vjerujem da će biti problema jer u interesu naših kuća je da idemo dalje. Inače sam s umjetničkom ravnateljicom Martinom Filjak u kontaktu, kao i s pomoćnikom umjetničke ravnateljice za produkciju Marinom Kaporelom.
Što Vama osobno znači 100 godina Orkestra?
Jako sam sretan što sam se našao tu baš u ovo vrijeme. Počašćen sam! Napunit će se 36 godina mog priznatog radnog vijeka, ali sam počeo raditi i prije toga. Imam blizu 40 godina radnog staža u umjetnosti, kulturi, u glazbi... Svih tih godina sam bio vezan s Orkestrom, meni je on dio života i ne mogu biti nezainteresiran. Tako će biti i nakon mog odlaska iz Orkestra, pratit ću što se s njim događa, nastojat ću i tad pomoći! Prošao sam ratne godine u Orkestru, tolike turneje i gostovanja, toliko sam ljudi tu upoznao, nastala su dobra prijateljstva i poznanstva, veliki je broj ljudi iz Orkestra prošao kroz moj život, brojni su koji su me savjetovali i to što sam bio član Orkestra sve ove godine sigurno je oblikovalo moj pogled na svijet. To je za mene bilo nešto jako bitno jer je to kolektiv, a tu su i oni bivši članovi i oni koji, nažalost, više nisu među živima a kojih se sjećam i koji su mi dosta značili. Tad nisam bio svjestan koliko će mi to značiti, a sad vidim koliko mi to znači, koliko to oblikuje osobu... Glazba oblikuje čovjeka, daje mu plemenitu crtu, nemoguće je da glazbenik može promišljati loše, on s glazbom živi... Kad je nedavno bio koncert ‘Stabat mater‘ u crkvi Male braće ili kad je općenito neki koncert, slušam taj koncert na dvije-tri dimenzije, zaokupljen sam tim i to je očito rezultat svih tih godina rada u DSO-u. Nastojim to vratiti Orkestru, barem dok sam tu da to na neki način koristi Orkestru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....