Sa skoro jednogodišnjim iskustvom suživota s koronom dubrovački kulturnjaci ušli su u 2021. godinu. Da su se navikli pokazao je tradicionalni kulturni program "Ususret sv. Vlahu" koji se mogao pratiti online. Predavanje Vinicija B. Lupisa "Moćnik dubrovačke prvostolnice – sinergija duhovnog i svjetovnog" bio je povod obilježavanju 300. obljetnice od završetka gradnje Moćnika. Digitalna je bila i 16. Noć muzeja, te drugo izdanje manifestacije "Kršćansko lice kulture".
Osam desetljeća knjižnice
Dubrovačke knjižnice su na Kandeloru proslavile 80. rođendan predstavljanjem izdanja Dubrovačkih knjižnica 'O Epidauru' latinista Ilije Crijevića. Prizemlje Narodne knjižnice Grad zaživjelo je u izložbeni prostor aktivniji od atrija Sponze. Nizale su se tako izložbe, od Dubrovačke udruge likovnih umjetnika koja je ove godine imala šest izložbi do splitskog majstora Mihovila Rismonda koji je izložio haiku triptihe odnosno slike i zeničkog slikara Jasmina Kukavice preko dubrovačkih umjetnika Vedrana Grabovca, Miša Baričevića, Roberta Kralja pa do prve međunarodne izložbe minijatura. Upravo su tu prve samostalne izložbe ove godine imale Željka Ćimić i Sunčana Barbarić, te poeziju čitali fra Ivan Kramar i akademik Luko Paljetak u Godini čitanja kojoj se priključio i Studentski teatar Lero i mnogi drugi akteri.
Kazališna družina Kolarin imala je godinu za pamćenje jer je s predstavom "Karaoke show" na 13. međunarodnom Repassage Festu u Ubu osvojila tri nagrade, te na 61. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera trijumfirala s predstavom "Mare Fjočica" osvojivši čak četiri nagrade te Grand Prix festivala za najbolju predstavu u cjelini.
U čitaonici Državnog arhiva u Dubrovniku predstavljeni su prijepisi pisama dvojice sudionika Magellanove ekspedicije, od 16. stoljeća u posjedu Arhiva Dubrovačke Republike. Fotografije pisama bile su izložene i u sklopu izložbe "Najduže putovanje – prva plovidba oko svijeta" u Lazaretima.
Sedmi Midsummer Scene Festival zbog korone je održan krajem kolovoza i početkom rujna, uz svjetsku praizvedbu monodrame s elementima farse "A Poor Player" ("Bijedan glumac") koautora Filipa Krenusa i Seana Aita, ali i izložbu "Tragom priča iz davnine" hrvatskog ilustratora i transmedijalnog umjetnika Zdenka Bašića.
U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik izlagala su se djela domaćih autora (Nikolina Šimunović, Ivana Pegan) i djela iz fundusa, ali su gostovali Eugen Varzić i Denis Krašković, a vrhunac sezone zasigurno je bilo predstavljanje monografije najstarijeg živućeg dubrovačkog slikara, Toma Gusića, autora Marije Tonković i Antuna Karamana, a u nakladi UGD-a.
Fra Stipe Nosić predstavio je s dubrovačkim fotografom Željkom Šoletićem knjigu "Klaustar Male braće: remek-djelo stvaralaštva", a u samostanu Male braće obilježen je značajan datum za hrvatsku kulturu: 500. obljetnica tiskanja Marulićeve "Judite" čiji jedini potpuno sačuvani primjerak prvog izdanja čuvaju zidovi samostana, a prigodnu izložbu priredio je fra Stipe Nosić. O Maruliću i Juditi je uz prateću izložbu u Znanstvenoj knjižnici govorila i Katja Bakija.
U Prirodoslovnom muzeju otvorena je izložba "Zadrži dah", a sklopu festivala "Tišina Molim" u Kazalištu Marina Držića predstavljena je publikacija "Počelo je con un ballo all'ungherese - o prvim igranim filmovima snimanim u Dubrovniku i okolici" autora Hrvoja Ivankovića nakon čega je prikazan film "Afrodita" redatelja Alfréda Deésyja iz 1918. Najstariji je to te dosad hrvatskoj javnosti nepoznati film snimljen u Dubrovniku i okolici.
U Kazalištu Marina Držića održano je šest premijera: "Art", "Amfitrion" (u suradnji sa šibenskim HNK), "Maškarate ispod kuplja", "Noćni pisac" koji je u Dubrovnik doveo belgijskog umjetnika Jana Fabrea, "Južina" te "Orašar", nastao u suradnji s Umjetničkom školom Luke Sorkočevića. Predstava "Južina" doživjela je najmanji broj repriza. Zbog štednje često puta se ravnatelj KMD Paolo Tišljarić hvatao redateljske palice, a s predstavom "Tramvaj zvan žudnja" KMD bio je na turneji po Hrvatskoj - šteta je što za ovu priliku nije odabrano neko dubrovačko djelo.
Iako su u 2021. planirane premijere predstava "Hamlet - evidencija zločina jedne monarhije" te koprodukcijska komedija "Jel' tako Zorane?" u suradnji s Kazalištem Moruzgva, odgođene su zbog financija tako da je dubrovački teatar presedanski spao na svega jednu premijeru u drugom dijelu godine.
Poznati umjetnik Dimitrije Popović pet svojih djela donirao je Muzeju Domovinskog rata povodom 30. obljetnice napada na Dubrovnik. Zaposlenici Muzeja pridonijeli su i realizaciji knjige "Kako smo pregovarali s neprijateljem" bivšeg dubrovačkog gradonačelnika Nikole Čiča Obuljena. U Galeriji Dulčić Masle otvorena je izložba fotografija Pava Urbana koji je, kao i pjesnik, prevoditelj, dramaturg i novinar Milan Milišić, ove godine dobio spomen ploču. Za Milišića je održan i program u Kazalištu Marina Držića, ali i u Dubrovačkim knjižnicama u organizaciji Društva dubrovačkih pisaca. Društvo je predstavljanjem "Ratnog dnevnika Anke Duper" obilježilo godišnjicu napada na Dubrovnik koja je bila i povod da se u Rupama prikaže dokumentarni film "Skloništa sjećanja" autora Ivice Kipre i Ane Prohaske Vlahinić. O kultu svetog Nikole kroz povijest u Saloči od zrcala govorili su Vinicije B. Lupis i Nikolina Hazdovac Bajić.
Brojna događanja u Lazaretima
Umjesto tradicionalne presice na Kandeloru, Dubrovačke ljetne igre su priopćenjem 'najavile' 72. festivalsku sezonu, kasnije je potvrđen i nešto veći proračun nego lanjski, a i program Igara kvantitetom je bio jači od lanjskog, mada u kvaliteti nije došlo do uzlaznih odstupanja, barem u dramskom dijelu. Glavni dramski festivalski 'as' u rukavu bila je predstava "Glava lava" Ivana Salečića u režiji Aide Bukvić nagrađena Orlandom. Također, Igre su prve počele tražiti COVID-potvrde, primjerice na Otvaranju, a njihovo predočenje je skoro za sva kulturna događanja u međuvremenu postao imperativ.
U Galeriji Flora dubrovački fotograf Marin Frka otvorio je prvu samostalnu izložbu, a Lazareti, u kojima je posebno tijekom ljeta bilo dosta kulturnih sadržaja, bilježe zapaženu izložbu "Motivi na stećcima dubrovačkog područja" autora Domagoja Perkića u organizaciji Dubrovačkih muzeja i Dubrovačke baštine. Dubrovačka mezzosopranistica i prvakinja HNK-u Zagrebu Diana Hilje predstavila je prvu zbirku pjesama "Pjesnički libreto".
Dubrovački ogranak Matice hrvatske također je bio aktivan, predstavljeno je nekoliko naslova, među njima: "The Story of Dubrovnik" Slavice Stojan te slikovnice "Ivan Gundulić" Slavice Stojan i ilustratora Ninoslava Kunca i "Zločesta godina" Marije Radonić i Slavice Stojan te ilustratorice Andree Vukoje. Spomenuta je i 400. obljetnica objavljivanja Gundulićevih "Pjesni pokorne kralja Davida".
U 2021. izašao je i 55. broj Dubrovačkih horizonata. U drugoj polovici godine Dubrovački muzeji ostali su bez ravnateljice, Julijana Antić Brautović zamijenila je Anu Hilje na mjestu pročelnice Upravnog odjela za kulturu i baštinu, ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Jelena Bogdanović tražila je razrješenje tako da ove dvije ustanove čekaju imenovanje novih ravnatelja. Paolo Tišljarić dobio je povjerenje Kazališnog i Gradskog vijeća pa mu je potvrđen novi četverogodišnji mandat.
Najvažniji međunarodni projekt u 2021. bio je onaj Doma Marina Držića, izložba "Marin Držić – hrvatski Shakespeare: iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine" gostovala je u Nacionalnoj knjižnici Braidense u Milanu, a autorica projekta je Katja Bakija. U 2021. preminuli su: Bariša Krekić, Joško Juvančić, Miše Martinović, Mira Muhoberac, Zlata Blažina Tomić, Tomislav Kuljiš.
Bilo je trenutaka u ovoj godini koji su podsjećali na predpandemijska razdoblja kad bi se neki termini događanja i sudarali, ali sve skupa, dubrovački je kulturni kalendar u 2021. bio daleko popunjeniji od prošlogodišnjeg tako je opravdana nada da bi onaj u 2022. mogao biti bogatiji.
