PREDSTAVLJEN NOVI BROJ ČASOPISA DUBROVNIK Konte Ivo i njegovi dnevnički zapisi, sedam desetljeća Igara, legenda o Tri mramorne glave i posveta nezaboravnoj Žuži Egrenyi

Mariela Marković, Davor Mojaš i Ivan Viđen predstavili su u Saloči od zrcala novi broj časopisa Dubrovnik 4/2019. dubrovačkog ogranka Matice hrvatske. Mojaš je, pozdravivši okupljene, naveo kako je četvrti broj časopisa za 2019. bio spreman za predstavljanje u prosincu prošle godine, ali su se ipak odlučili uveličati Festu sv. Vlaha pa novi broj predstaviti u ovom razdoblju. Naglasio je kako časopis bitno zadire, osvjetljava i preporučuje teme vezane za Dubrovnik.

Kao član uredništva, Viđen je kazao je kako je trećina novog broja posvećena 90. obljetnici smrti Iva Vojnovića koja je bila 30. kolovoza 2019. Napomenuo je kako se časopis tradicionalno sjeti Vojnovića. Tako je 1957. jedan od prvih brojeva posvećen 100. obljetnici Vojnovićeva rođenja, jedan broj iz 1977. posvećen je 120. obljetnici rođenja, godine 1989. obilježena je 60 obljetnica, a 1999. 70. obljetnica smrti. Kroz stranice časopisa je 2009. obilježena 80. obljetnice smrti ovog velikog dubrovačkog književnika. Iste je godine Matica hrvatska organizirala znanstveni skup posvećen Vojnoviću. Čitatelji u novom broju mogu pronaći dio Vojnovićeva dnevnika nastao između 1. siječnja i 31. kolovoza 1914. - sve do piščeva uhićenja u šibenski sudski pritvor.



Predgovorom i komentarima objavljeni dio je popratio znanstveni savjetnik na Hrvatskom institutu za povijest Zoran Grijak. Viđen je upozorio kako Vojnovićev dnevnik koji se čuva u trezoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nikada nije cjelovito objavljen. Dijelove je koristio Mirko Žeželj prilikom pisanja svoje monografije o Vojnoviću „Gospar Ivo“. Komentirao je kako je Vojnović pisao vrlo kratko i sažeto, telegrafski, vrlo neuredno i nečitko, svoj dnevnik nije pisao na klasičan način stoga bi, mišljenja je Viđen, trebala velika posveta stručnjaka koji umiju čitati Vojnovićev rukopis da bi se njegov dnevnik transkribirao i cjelovito objavio čemu se Viđen iskreno nada. Objavljeni dio u novom broju "Dubrovnika" sadrži 50 kartica teksta s više od 600 bilježaka, na nekim stranicama više je bilješki nego sadržaja! Viđen je dodao kako dnevnik omogućuje spoznaju mnogih činjenica iz Vojnovićeva života, ali i prilika iz onodobnog Dubrovnika. Svakako, objava dijela njegova dnevnika znači novi znanstveni doprinos u istraživanju Vojnovićeva života.

Viđen je otkrio kako novi broj donosi i drugi dio „Priloga povijesti škola u Dubrovačkoj Republici“ Jakova Matkovića te je komentirao kako je autorov tekst nastao na osnovu arhivskih izvora što ga čini vrlo vrijednim, a sama tema nije izgubila na aktualnosti bez obzira što je tekst tolike godine čekao da ugleda svjetlost dana.



Druga velika tema novog broja „Dubrovnika“ jest 70 godina Dubrovačkih ljetnih igara. Mojaš je priznao kako nije bilo lako pronaći teme ni autore za taj dio koji započinje tekstom „Kriptogram Njarnjas-grada“ Jelene Lužine. O povijesti Igara pišu: Jagoda Majska Martinčević, Nataša Rajković, Jovica Popović, Nikola Ivanišin, Sanda Hržić, Radovan Ivšić, Luko Paljetak, Momčilo Popadić i Buco Pende. Mojaš je na kraju komentirao kako je „Grad uvijek bio pun predstava, a možda i mi nesvjesno sudjelujemo u jednoj predstavi“.

Marković se osvrnula na dva odlomka romana „Tri mramorne glave“ mađarskog pisca Móra Jókaia. Uvodnik je napisala Kristina Katalinić, a Marković je više rekla o samom autoru koji je gajio veliko zanimanje za legende i povijest te priče iz života ljudi u Dubrovniku. Kako je jedan dio života provela u Mađarskoj, Marković je ispričala kako se radi o jednom od najpopularnijih, a vjerojatno i jednom od najčitanijih mađarskih pisaca. Napisao je stotinjak romana, a dva se tiču Jadrana. Radnja jednog „Igrač koji pobjeđuje“ odvija se u Rijeci gdje je autor boravio, a radnju romana „Tri mramorne glave“ pisac je smjestio u Dubrovnik. Marković je rekla kako autor nikada nije bio u Dubrovniku niti je imao veze s Dubrovnikom, a na ovaj roman joj je upravo Ivan Viđen skrenuo pažnju. Pored dva u novom broju časopisa "Dubrovnik", jedan odlomak objavljen je u prošlom broju „Literata“.



Mišljenja je Marković kako se radi o jednom čudesnom i pomalo čudnom romanu, puno je tu priča i legendi, a dosta toga autor je i izmislio. Iako se radi o autoru koji je stvarao tijekom 19. stoljeća, stil je pomalo modernistički pa i postmodernistički jer nakon svakog poglavlja stoji rasprava s kritičarima. Roman se sastoji od 37 poglavlja, vremenski se radnja odvija na prijelazu iz 12. u 13. stoljeće. Riječ je o zabranjenoj ljubavi između jednog dubrovačkog plemića i kćeri bogatog feudalca koja je već zaručena. Kroz roman se otkriva zašto se na vratima od Pila nalaze tri glave, a Marković je priznala da za tu legendu koju spominje Jókai nije čula.

U novom broju mogu se pronaći aforizmi i izbor poezije poznatog poljskog aforističara i pjesnika Stanisława Jerzyja Leca. Nove prijevode stotinjak aforizama s poljskog te izbor poezije priredio je Nino Žodan, a uvodni je tekst napisala Lidija Kośka. Mojaš je iznio podatak kako su dva primjerka novog broja časopisa u prosincu poslani Lecovim nasljednicima, dvojici sinova koji žive u Varšavi i koji su svoje primjerke trebali dobiti do Božića 2019.



Izdvojio je Mojaš i tekst „Žuža Egrenyi ili igra života“ koji je napisao Matko Sršen u spomen na dubrovačku glumicu i prvakinju Kazališta Marina Držića koja je preminula krajem lipnja 2019. Uz brojne velike uloge i neizbrisiv trag koji je ostavila u kazalištu, Mojaš je poručio kako je Egrenyi bila jedna od prvih aktivistica u Dubrovniku te je, uz Luciju Juvančić, zaslužna za to da se tijekom 70-tih godina prošlog stoljeća 'zelena placa' s Gundulićeve poljane ne premjesti u Lazarete.

Dubrovački kantautor Buco Pende glazbeno je uveličao predstavljanje svojim emotivnim izvedbama na gitari. bLu