StoryEditorOCM
KulturaDRUŠTVO DUBROVAČKIH ARHITEKATA

PREDSTAVLJEN DRUGI BROJ ČASOPISA MJERA Prostor snažno artikulira našu vezu s drugim ljudima, motivira naše ponašanje, potiče na komunikaciju i primorava nas na učenje

Piše PSD.
18. prosinca 2019. - 11:37
Predstavljanje drugog broja časopisa "Mjera" Društva arhitekata Dubrovnik upriličeno je u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Tema broja je javni prostor, a o časopisu su govorili glavna urednica Divna Antičević, predsjednik DAD-a i urednik Božo Benić, urednik Romano Duić, te sociologinja Diana Magdić. Grafičko oblikovanje i prijelom potpisuje Borjana Katić

- Središnja tema ovoga drugog broja je javni prostor, a razlozi za to su višestruki – od bezobzirnog uzurpiranja uskih kamenih uličica u povijesnoj jezgri stolovima ugostiteljskih objekata, nizanja bankomata u izlozima na Stradunu, ubrzanog nestajanja zelenih površina i postupnog nagrizanja obronaka park šume Petka, sada već zaboravljenog izigravanja prvonagrađenog rješenja javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za uređenje kupališta u Lapadu, planiranja tzv. športsko-rekreacijskog centra s golf igralištem na Srđu i drugih ishitrenih i nepromišljenih točkastih intervencija u gradsko tkivo kakvima svakodnevno svjedočimo. Sve to pa i štošta drugog odavno je već znak za uzbunu. Arhitektura i urbanizam najvidljiviji su i najtrajniji tragovi koje mogu ostaviti jedno vrijeme, kultura i identitet. Arhitektura je bitna jer traje. Bitna je i zbog toga što je velika i što oblikuje krajolik naše svakodnevice. Ali još važnije – ona je bitna jer više od svih drugih kulturnih oblika ostaje istinski svjedok vremena. Ili riječima akademika Dinka Kovačića „na putu do sreće arhitektura odrađuje značajnu dionicu. Nije njezina zadaća šepurenje ili traganje za isključivom ljepotom, kako joj se često pripisuje, već da ljudima stvori preduvjete za sretan život i još, ali baš još, da se u njoj pohranjuje povijest. Od arhitekture se očekuje da u njoj ostanu zauvijek zapisana sva događanja u ljudima i društvu.“ I upravo zato o arhitekturi i urbanizmu treba pisati,o možebitnim posljedicama upozoravati, ali najvažnije od svega – educirati, naveo je Benić te nastavio:

- Koristim prigodu spomenuti kako se ove godine navršila stota obljetnica rođenja povjesničara umjetnosti Milana Preloga, koji je svojim djelom kao znanstvenik i teoretičar, konzervator i sveučilišni profesor obilježio četrdesetak godina hrvatske povijesti umjetnosti. Prelogova interpretacija povijesnih cjelina, stalna težnja integralnoj zaštiti baštine, usredotočena na interdisciplinarnoj sintezi ostavila je duboki trag, jer mu je djelo uzorak iznimne tematske i intelektualne širine. Dio njegova istraživačkog i znanstvenog opusa posvećen je Dubrovniku, čija je povijesna jezgra upravo zahvaljujući njemu mogla na prvoj sjednici Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a 1979. biti upisana na Listu svjetske baštine. Tim povodom „Mjera“ u svojoj stalnoj rubrici koja podsjeća na tekstove iz već spomenutih časopisa „Čovjek i prostor“ i „Arhitektura“ donosi Prelogov esej naslovljen „O krizi javnog prostora“ objavljen još 1982. Pitam se što bi tek Prelog pisao danas kada je prostor više nego ikada prije suočen s transformacijama koje brišu identitet i koje u lokalno ugrađuju generičke elemente i unificirane strukture. I upravo zbog svega toga o tome treba govoriti, kako kaže Prelog, glasno, jer sve više prijeti opasnost da se ljudi s time pasivno pomire. A to je ono na što želi upozoriti „Mjera“ – ukazati kako prostor snažno artikulira našu vezu s drugim ljudima, te da mjesta itekako imaju moć motivirati naše ponašanje, potaknuti komunikaciju i primorati nas na učenje. Stoga naposljetku želim zahvaliti svim autorima koji su pred čitatelje iznijeli svoja promišljanja o mnogobrojnim aktualnostima s kojima se dubrovački, ali i hrvatski prostor suočava. Kamo sreće da te njihove poruke daleko dopru, a svi mi konačno shvatimo da smo ravnopravni su proizvođači javnog prostora koji imaju veliku odgovornost jer itekako mogu (i moraju) sudjelovati u svim zbivanjima koja se javnog prostora tiču, pojasnio je Benić.

Novi broj okuplja veliki broj autora: Romano Duić (Od Orsata do otete hridi), Iva Knego i Tomi Šoletić (Prema metodologiji planiranja javnog prostora), Jere Kuzmanić (intervju s prof. dr. sc. Srečkom Peganom), dr. sc. Alan Kostrenčić (Turistifikacija i javni prostor), Blanka Levačić i Silvija Pranjić (Javni prostor u nastajanju), doc. Zorana Protić i Matija Veleglavac (campo ili o utopiji praznine), akademik Mladen Obad Šćitaroci i prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci (Perivojna arhitektura), doc. dr. sc. Mara Marić i Ivan Viđen (Park Gradac), Božo Benić (Turističko naselje Babin kuk - geneza urbanističkog razvoja), Zehra Laznibat (Prema urbanoj integraciji), izv. prof. dr. sc. Sandra Uskoković (Ou-Topos), Petra Jelača (Novi izazovi dubrovačke ambijentalnosti), Divna Antičević (Vještina sjećanja, težina zaborava) i Nikša Selmani (Ono javno).

Realizaciju časopisa omogućili su Grad Dubrovnik i Hrvatska komora arhitekata, te službeni sponzori C.I.O.S., Frühwald Hrvatska, Sanitat Dubrovnik i Sika Croatia d.o.o.
23. studeni 2024 14:12