U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik otvorena je izložba OS SVIJETA_STABLO kojom se predstavlja izbor od četrdeset i sedam radova iz Zbirke moderne i suvremene umjetnosti UGD-a. Dvadeset i sedam autora dominantno pripadaju moderni tuzemne i inozemne umjetnosti, dok je suvremeni izričaj tek minimalno predstavljen. Zajednički je motiv stablo, koje se navodi samostalno ili u grupacijama, pretežno u djelima čistog krajobraza. Također se prikazuje u prvim planovima veduta i marina; predstavlja se cjelovito, u nizovima, kao dio šume, fragmentarno.
Ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina kazao je na početku kako je autorica secirala pojedine etape: od teksta u katalogu izložbe do odabira samih djela. Dodao je kako izložba propituje odnos čovjeka spram prirode i ukazuje na čovjekovu potrebu povratka prirodi.
Kustosica izložbe je muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik Petra Golušić koja je kazala kako je riječ o vrlo uskom odabiru eksponata. Napomenula je kako je stablo nevjerojatno bitno za život, ali je danas ugroženo.
Zajednički je motiv stablo, koje se navodi samostalno ili u grupacijama, pretežno u djelima čistog krajobraza. Također se prikazuje u prvim planovima veduta i marina; predstavlja se cjelovito, u nizovima, kao dio šume, fragmentarno. U najvećoj mjeri na izložbi je prisutno slikarstvo te su zastupljeni crtež, grafike i fotografije. Razmatra se supstancijalni sadržaj. Period koji se markira proteže se od kraja 19. stoljeća do kraja 20. stoljeća i obuhvaćen je rad sljedećih umjetnika: Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medović, Josip Lalić, Nadežda Petrović, Marko Rašica, Gabrijel Jurkić, Oskar Herman, Ljubo Babić, Ignjat Job, Sava Šumanović, Milo Milunović, Hans Gassebner, Willy Hempel, Sergije Glumac, Slavko Šohaj, Ivan Ettore, Ante Kaštelančić, Gabro Rajčević, Jakša Magaš, Antun Masle, Đuro Pulitika, Joško Baica, Tomislav Ciko, Josip Trostmann, Robert Farber i Damir Fabijanić.
- Riječ je o prastarom simbolu koji čovjek bilježi u umjetnosti u raznim medijima, uglavnom simbolički i religijsko-mitskim određenjima, od samih početaka stvaralaštva u drevnim razdobljima. Ta nosiva okosnica kozmosa u mnogim svjetskim kulturama simbol je jedinstva i vječnosti prirode. Stablo je štovano u svim kulturama i svim vremenima, a kao motiv povijesti umjetnosti uvijek je prisutno na raznim razinama značenja i tumačenja. Jedno je od najbogatijih i najraširenijih simboličkih tema koje se vežu za ideju živog kozmosa u neprekidnom obnavljanju. Simbol je života. Ono označava povratak u središte bitka. U neprestanom razvoju i uspinjanju prema nebu evocira cjelokupni simbolizam uspravnosti. Povezuje tri razine kozmosa, okuplja sve elemente i općenito se smatra vezom koja se uspostavlja između neba i Zemlje. Po snazi i okomitosti ono ima središnji karakter: stablo svijeta sinonim je za os svijeta, stoji u popratnom tekstu.
Izložba ostaje otvorena do 23. travnja.