Zavod za obnovu Dubrovnika organizirao je u novoobnovljenom atriju Kneževa dvora ”Prezentaciju projekta rekonstrukcije atrije Kneževa dvora”. Obnova atrija započela je u prosincu 2015., a odvijala se u tri faze unutar financijskog okvira od 13 milijuna kuna. Izvođenje radova na rekonstrukciji atrija ugovoreno je sa zajednicom ponuditelja: „Spegra"- „Spegra inženjering" -„Neir", svi iz Splita. Za stručni nadzor nad izvođenjem radova bila je zadužena tvrtka „Canosa Inženjering", a glavni nadzorni inženjer bio je ovlašteni inženjer građevinarstva Ivo Matković. Projektantski nadzori vodili su Željko Peković i Blaž Gotovac dok su konzervatorski nadzor nad izvođenjem radova preuzeli Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, nadležni Konzervatorski odjel u Dubrovniku, konzervatori Sanja Radović i Antun Baće. Koordinaciju svih sudionika i aktivnosti vezanih za projekt rekonstrukcije atrija Kneževa dvora, ispred Zavoda za obnovu kao investitora, vodio je Andrija Tolja. Ravnateljica ZOD-a, Iva Carević Peković iznijela je nekoliko tehničkih karakteristika obnove te zahvalila svim sudionicima, stručnjacima pa i domaćinima – Dubrovačkim muzejima na strpljenju, profesionalnosti i entuzijazmu.
Ovim projektom smo postali istraživači, projekt je bio istraživačkog karaktera kako bi sljedećim generacijama ostavili nešto u zalog, nešto što će im koristiti u donošenju bilo kakvih odluka u bilo kojoj konstruktivnoj sanaciji. Ono što je projekt posebno učinilo kompleksnim jesu nova saznanja i nepredviđeni momenti koji su se događali tijekom izvođenja radova. Sve navedeno od svih je sudionika zahtijevalo veliku spremnost, dodatan angažman, veliku odgovornost i prije svega poštovanje prema građevini od ovako iznimne važnosti i vrijednosti, poručila je Carević Peković.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković zahvalio je i čestitao svima koji su predano radili na ovom projektu.
- Ako postoji grad primjer u Republici Hrvatskoj koji čuva i obnavlja svoju spomeničku baštinu, onda je jedini pravi primjer grad Dubrovnik. Godina 2018. će očito ostati trajno zabilježena po brojnim uspjesima obnove spomeničke baštine. Knežev dvor je jedan od primjera, uskoro će to biti Biskupska palača, a isto tako u ovoj godini je započela sanacija povijesne kanalizacije, to je prvi put ikada da se tako nešto dogodilo. Ono što je važno, u ovoj godini će konačno biti izneseno na koji način se sanirati Orlandov stup jer iduće godine ćemo slaviti veliku obljetnicu i tada ćemo već imati jasne elemente kako će Grad Dubrovnik zajedno s Ministarstvom kulture i sa svim resornim komunalnim odjelima donijeti odluku kako smjestiti Orlanda, hoće li biti replika i na koji će način Orlando u budućnosti izgledati u prostoru. To je sve ono što nam se događa u samo jednoj 2018. Predano obnavljanje spomeničke baštine i svega onoga što radi Zavod za obnovu je uistinu nešto značajno i ostavlja dubok trag u gradu Dubrovniku. Od brojnih sanacija do brojnih investicija, ovo je samo jedna kruna onoga što Zavod radi. Naravno, Zavod ne spava, pokazuje nam kako u budućnosti treba obnavljati spomeničku baštinu na primjeru Lazareta. Dakle, europskim novcima treba obnavljati svoju spomeničku baštinu, a svoje novce ulagati u neke druge smjerove, smjerove budućnosti kao što su predškolski ili osnovnoškolski odgoj i u sve one aktivnosti kako bi ovu spomeničku baštinu ostavili našim budućim naraštajima, kazao je Franković.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek ispričala se zbog nedolaska, ali u njezino ime, u ime Ministarstva kulture, okupljenima se obratila pročelnica Konzervatorskog odjela Dubrovnik, Žana Baća. Podsjetila je kako je obnova spomeničke baštine izuzetno zahtjevan posao i dugotrajan, složen proces.
- Ova obnova treba predstavljati trajnije rješenje, a zbog istraživačkog pristupa očekujemo da će mnoge korisne informacije moći koristiti za sveobuhvatno sagledavanje svih konstruktivnih elemenata Kneževa dvora. Izražavam svoju vjeru i nadu da ćemo baš na ovakav način nastaviti s obnovom naše spomeničke baštine, kazala je Baća pohvalivši sudionike projekta.
Potom je prikazan film koji je dokumentirao cijeli proces obnove, a čiji su autori Tonči Plazibat te Željko Curić iz tvrtke Foto Nomad dok je ulogu snimatelja preuzeo Mišo Sorić. Glazbeno je večer popratio Gudački kvartet Dubrovačkog simfonijskog orkestra. bLu