Od ponovnog otvaranja Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik 2009. postavljeno je 38 izložbi, 25 gostujućih i 13 vlastitih. Iste godine, sadašnja ravnateljica Ana Kuzman diplomirala je na Odjelu za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku. Od 2010. zaposlenica je Muzeja, 2014. imenovana je vršiteljicom dužnosti ravnateljice i tako s nepunih 30 godina postala najmlađom ravnateljicom! Godine 2015. postala je prva ravnateljica muzeja. Gradsko vijeće Dubrovnika nedavno joj je povjerilo novi mandat, a vjerojatno još ostaje najmlađa ravnateljica neke dubrovačke javne ustanove.
GLAVNU RIJEČ UVIJEK IMA AUTOR IZLOŽBE
Nedavno ste otvorili jestivu izložbu “Hranitelji Grada”?
Tako je, 22. studenoga ove godine otvorili smo multimedijalnu jestivu izložbu „Hranitelji Grada“ koja je dio europskog projekta „Slow Food Srednja Europa: kultura, baština, identitet i hrana“. Izložba je realizirana u suradnji s Udrugom Kinookus i Dubrovačkom razvojnom agencijom DURA-om. U fokusu izložbe su naši sugrađani, tzv. hranitelji grada, koji na razne načine sudjeluju u proizvodnji ili pripremi hrane koja dolazi na naše stolove te očuvanju gastro-kulturne tradicije našeg kraja. Koncept izložbe potpisuje Udruga Kinookus, a likovni i tehnički postav kolegica Dubravka Tullio i ja.
Pa kako se hranimo?
Promatrajući današnji globalni prehrambeni sustav rekla bih da imamo iznimnu sreću što još uvijek možemo znati tko nas hrani. Naime, u neposrednom odnosu s ljudima koji proizvode hranu i prodaju je na tržnici ipak imamo mogućnost odabira one hrane kojoj poznajemo podrijetlo i način proizvodnje.
Često iznenadite kreativnim, interaktivnim, drugačijim izložbama, inovativnih imena. Tko je u tom 'mastermind'?
Kod stvaranja izložbi, bilo da je riječ o njezinom nazivu, konceptu ili likovnom postavu, glavnu riječ uvijek ima autor. On ima potpunu slobodu kreiranja svih temeljnih odrednica izložbe kao i odabira suradnika koji će mu pomoći u ostvarivanju zacrtanog cilja. Zahtjevi krajnjih korisnika – posjetitelja muzejskih sadržaja se mijenjaju, stoga se i način prenošenja informacija putem izložbi mijenja. To nam dozvoljava da stvaramo drugačije izložbe, koristimo suvremene alate i pomagala pri komuniciranju i sl. Međutim, u središtu svake naše izložbe ipak ostaje muzejska građa, odnosno predmeti kao glavni nositelji muzeološke interpretacije.
U Muzeju vas je samo četiri?
Tako je, u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik trenutno imamo četiri djelatnice: dvije više kustosice (uključujući ravnateljicu), muzejsku pedagoginju i administrativnu tajnicu – računovodstvenu referenticu. Međutim, naša malobrojnost se u svakidašnjem radu ne osjeti jer zaista uspješno svladavamo sve zahtjeve koji se nađu pred nama. Također, za određene poslove, poput usluga tjelesne zaštite, čišćenja, fotografiranja i sl. angažiramo vanjske suradnike, te na taj način ostvarujemo nesmetani rad Muzeja. Međutim, dugoročno, smatram da će u rad Muzeja biti neophodno uključiti i više djelatnika.
Gradske uprave su se mijenjale, je li se mijenjao odnos prema ustanovi?
Iskreno, odnos gradske uprave i Muzeja je uvijek bio jako dobar, što je uistinu pohvalno. Grad Dubrovnik zaista je hvalevrijedan primjer osnivača muzeja koji u potpunosti uvažava njegove potrebe, omogućuje mu nesmetan i kvalitetan rad te prepoznaje značaj prirodoslovne kulturne baštine. Sve navedeno očituje se i putem proračunskog izdvajanja za djelatnost Muzeja.
OPTIMALNA KVADRATURA
Koliki je vaš budžet?
Ukupni financijski plan Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik za 2019. godinu iznosi 1.550.000,00 kuna, od čega se 1,5 milijuna kuna izdvaja iz Proračuna Grada Dubrovnika, a ostatak iz državnog proračuna (sredstva Ministarstva kulture) i vlastitih prihoda.
Bilježite rast posjetitelja?
Od početka ove godine do danas bilježimo rekordan broj od 33.559 posjetitelja. Za usporedbu, tijekom cijele prošle godine Muzej je vidjelo 26.011 posjetitelja. Dakle, imamo veću posjećenost za 7.548 posjetitelja. Najveći dio posjetitelja su turisti koji koriste Dubrovačku karticu i Jedinstvenu ulaznicu za muzejsko-galerijske ustanove kojima je osnivač Grad Dubrovnik. Smatram, da je upravo uvođenjem navedenih ulaznica posljednjih godina postignut pozitivan rezultat za naš mali muzej u kontekstu posjećenosti.
Imate li problema oko prostora?
Zasad nemamo, jer palača u kojoj se nalazimo ima gotovo 1000 kvadratnih metara, što trenutno predstavlja optimalnu kvadraturu za smještaj i izlaganje muzejske građe, kao i za radne prostore stručnog i popratnog osoblja. Naše čuvaonice adekvatno su opremljene čime je omogućena racionalna i funkcionalna iskoristivost prostora. Naravno, s vremenom, kako se fundus Muzeja bude širio, pretpostavljam da će se javiti i problem prostora za smještaj i izlaganje građe. Stoga, već sada obraćamo pažnju na ovu problematiku prilikom opremanja i iskorištavanja prostora.
Kad bi mogao zaživjeti stalni postav?
Realizacija stalnog postava je jedan dugotrajan proces. Naime, glavninu fundusa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik čine stare zbirke koje je bilo potrebno stručno obraditi, a sam postupak stručne obrade može potrajati godinama. Na primjer, pojedine zbirke poput Zbirke mekušaca sadrže primjerke iz cijelog svijeta te je ponekad kod determinacije predmeta potrebno kontaktirati stručnjake iz drugih institucija. Iako se posljednjih deset godina, od ponovnog osnutka Muzeja, intenzivno bavimo obradom zbirki, sam proces zahtjeva još vremena. Osim toga, prikupljamo i nove primjerke za zbirke riba, algi, kukaca i mekušaca. Upravo je prikupljanje novog materijala još jedan korak k ostvarenju cilja tj., realizaciji stalnog postava. Ne možemo sa sigurnošću utvrditi kada će on biti realiziran, međutim sigurna sam da će na jedinstven način prikazivati prirodoslovnu baštinu Dubrovnika.
Vrijeme je ključni faktor?
Tako je. Kao što sam već navela, potrebno je mnogo vremena za pripremu stalnog postava, a Muzej ima tek tri stručne djelatnice. Uz svakodnevne obveze, ne ostaje nam mnogo vremena za terenski rad. Prikupljanje nove zbirke također je zahtjevan i dugotrajan proces. Posljednje četiri godine u suradnji sa stručnjacima iz Udruge Hyla iz Zagreba intenzivno se prikupljaju novi primjerci za Zbirku kukaca na području Dubrovačko-neretvanske županije. Višegodišnja terenska istraživanja rezultirala su nastankom gotovo cjelokupnih, iznimno vrijednih znanstvenih zbirki danjih i noćnih leptira, vretenaca i kornjaša.
Polako, ali sigurno idemo prema cilju.
Prirodoslovlje je vrlo važno, ali ne izaziva veliko zanimanje. U Dubrovniku nedostaje profesora matematike, kemije, fizike, mnogima su prirodne znanosti problem u školi. Kako uspijevate doprijeti do djece?
Jedna od temeljnih djelatnosti Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik upravo je edukativna djelatnost kojoj je cilj popularizacija prirodoslovnih znanosti i ostvarivanje kontinuirane komunikacije s ciljanim skupinama posjetitelja, posebice djece. Muzej je od svog ponovnog otvorenja započeo provoditi veći broj projekata muzejske edukacije te uključivati javnost u različite segmente svog rada. U proteklih deset godina ostvarena je uspješna suradnja s gotovo svim odgojno-obrazovnim institucijama na području Dubrovačko-neretvanske županije, uključujući dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, Sveučilište kao i dječje sportske klubove. Edukativne, zabavne i prirodoslovno-likovne radionice za djecu predškolske i školske dobi koncentrirale su se na motive iz fundusa Muzeja ili prirode. U doticaju s edukativnim sadržajima izvan učionice, djeca uče promatrati, uočavati i instinktivno razumijevati prirodne zakonitosti, neposredno stječu sposobnost vrednovanja baštine i naviku za redovitijim korištenjem muzejskih sadržaja.
SUGRAĐANI SE JAVLJAJU
Je li ključ u davanju malo veće slobode?
Zasigurno. Boravak u Muzeju nastojimo učiniti što ugodnijim te se proces učenja odvija kroz igru. Također, nastojimo što više poticati kreativno izražavanje. Osim toga, u Muzeju su učenici lišeni ocjenjivanja i provjere znanja...
Ima li i prirodoslovlje svoje mecene?
U ovom trenutku nemamo potporu mecena u našem radu, međutim to ne znači da ih u budućnosti neće biti. S obzirom da imamo prihode iz Proračuna Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture koji su dostatni za naše potrebe nismo bili primorani tražiti dodatne izvore financiranja, ali dapače, bili bismo zahvalni kada bismo imali podršku donatora koji bi nam omogućili realizaciju dodatnih ili još kvalitetnijih muzejskih programa.
Javljaju li se građani koji bi željeli obogatiti zbirku, recimo nekim mineralom ili fosilom koji su pronašli?
Sugrađani nas kontaktiraju, ponekad pošalju fotografije životinja, recimo leptira te ih zanima o kojoj se vrsti radi. Takvi nalazi su uglavnom vrlo korisni i ukoliko sadrže sve potrebne informacije pohranjujemo ih u bazu podataka. Također, sugrađani nam znaju donositi i različite primjerke, misleći da se radi o mineralima, fosilima i sl., ali uglavnom se uspostavi da nije riječ o pravim predmetima. Bez obzira, željeli bismo ih potaknuti da nam se obrate i doniraju predmete koji bi bili od značaja za Muzej.
Bude li poziva kod ulova novih riba?
Da. Upravo jedan takav upućen nam je 2012. godine kada je gospodin Miroslav Palunko pokraj Jakljana pronašao ribu srebrenoprugu napuhaču, Lagocephalus sceleratus (Gmelin, 1789). Riječ je o prvom primjerku ove vrste zabilježenom u Jadranskom moru, lesepsijskom migrantu koji spada u porodicu napuhača (Tetraodontidae). Ova riba predstavlja potencijalni rizik za ljudsko zdravlje jer njezina koža i unutarnji organi sadrže otrov, tetrodotoksin. Ovaj primjerak dermoplastično je prepariran i izložen u postavu Muzeja te osim svojeg znanstvenog značaja posjeduje i onaj kojim će educirati javnost o rizicima koje ova vrsta može imati po njihovo zdravlje.
Iz Zagreba stiže još jedna izložba
S kojim ustanovama najviše surađujete?
S Hrvatskim prirodoslovnim muzejom iz Zagreba, koji je naš matični muzej i s kojim imamo uspješnu dugogodišnju suradnju. Imali smo čast ugostiti četiri njihove izložbe: „Otrov i lijek skriven u biljci”, “...nema vlažnih staništa, nema ni ptice močvarice...”, “Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih” i “Žohari – svijet koji ostaje”. Također, veseli me što ćemo i početkom iduće godine u naš Grad dovesti još jednu njihovu uspješnicu, izložbu “Najsmrtonosnije životinje na Zemlji - komarci”, koja na zanimljiv, atraktivan i multimedijski recentan način prikazuje osnovne biološke značajke navedene skupine. Istaknula bih da s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom ostvarujemo suradnju i na području stručne obrade građe kao i na drugim poljima muzejske djelatnosti.
