StoryEditor
Hrvatska i svijetpredsjednikove riječi

Ured Visokog predstavnika u BiH zbog Milanovićevih izjava poslao diplomatsku notu: ‘Neka se suzdrži...‘

Piše Goran Penić/JL
23. lipnja 2022. - 18:17

Ured Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta poslao je jučer diplomatsku notu hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu zbog izjava predsjednika Republike Zorana Milanovića koji je u više navrata govorio kako je Schmidt nelegalni predstavnik, budući da ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, piše Jutarnji list. 

Schmidt se u prosvjednoj noti referira na Milanovićeve izjave i podsjeća da je Hrvatska potpisnica Daytonskog sporazuma i Aneksa 10, odnosno Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja, u kojem se definira i djelovanje visokog predstavnika.

"Ured Visokog predstavnika, u ovom kontekstu, ljubazno moli hrvatske vlasti da se suzdrže od iznošenja neutemeljenih optužbi o imenovanju i statusu Visokog predstavnika", piše Schmidt u prosvjednoj noti hrvatskom veleposlanstvu u BiH.

Inače, u Aneksu 10 Daytonskog sporazuma piše kako potpisnice "zahtijevaju postavljanje Visokoga predstavnika, koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, kako bi stranama olakšao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, usklađivao aktivnosti organizacija i agencija koje su angažirane u civilnom aspektu mirovnoga rješenja na taj način što će provoditi zadaće povjerene rezolucijom Vijeća sigurnosti", te se navodi i da će strane potpisnice "u potpunosti surađivati s Visokim predstavnikom, te njegovim osobljem, kao i s međunarodnim organizacijama i agencijama, kao što je predviđeno u članku IX. Općega okvirnog sporazuma.

Rusija se, podsjetimo, protivila izboru Schmidta kao stalna članica Vijeća sigurnosti, pa ga Vijeće za implementaciju mira, odnosno njegov Upravni odbor, nisu jednoglasno imenovali. Njegovom imenovanju protivio se i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, a i on, kao i Milanović, smatra da je nelegalno izabran.

U Vijeću sigurnosti nije donesena rezolucija o njegovu imenovanju. I dok s jedne strane Rusija i Srpska, kao i Milanović, tvrde da nije legalno izabran jer nije bilo rezolucije, međunarodna zajednica kaže da za to ni nije trebala rezolucija, te da ni njegov prethodnik nije izabran na taj način.

Kada je Schmidt prvi put nakon što je izabran, 11. lipnja govorio na sjednici Vijeća sigurnosti, Rusija i Kina su bile protiv toga, ali je ipak predstavio prvo izvješće o BiH, u kojem je kritizirao Dodika, ali i najave HDZ-a BiH da će pokrenuti procese uspostave trećeg entiteta ukoliko ne dođe do dogovora o izmjeni izbornog zakona koji bi Hrvatima garantirao jednakopravnost u izboru svojih političkih predstavnika u vlasti.

Predsjednik Milanović više je puta u zadnjih mjesec dana govorio da je Schmidt nelegalno izabran, te ga pozivao da koristeći bonske ovlasti izmijeni izborni zakon u BiH. Ponovio je to i na današnjoj konferenciji za medije, napominjući kako je to rekao i Ustavni sud BiH.

Ustavni sud BiH presudio je 2016. u slučaju Ljubić da postojeći izborni zakon BiH diskriminira konstitutivne narode jer omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju dio hrvatskih predstavnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.

Schmidt je već iskoristio bonske ovlasti kako bi nametnuo odluku o financiranju nadolazećih izbora u BiH nalažući izdvajanje punog iznosa od 6.3 milijuna eura koliko je tražilo Središnje izborno povjerenstvo nasuprot 4.8 milijuna koliko je odobrilo Vijeće ministara BiH.

Od 1997. Ured visokog predstavnika nametnuo je oko 900 različitih odluka. Schmidtov prethodnik Valentin Inzko je pred kraj mandata zabranio negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Schmidtov stav je da je izborna reforma nužna, ali da se izbori moraju održati ako do nje i ne dođe.

25. lipanj 2022 20:20