Iako se najavljuje pravi procvat u odnosima Bruxellesa i Washingtona nakon što je kormilo svjetske sile preuzeo novoizabrani predsjednik Joe Biden, načelni dogovor EU-a i Kine o sveobuhvatnom sporazumu o investicijama, postignut krajem prošle godine, mogao bi, čini se, biti pravi izazov, donosi Slobodna Dalmacija.
Za predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen taj "dogovor trebao bi europskim tvrtkama osigurati do sada nezabilježeni pristup kineskom tržištu, što će omogućiti našim poduzećima da razvijaju i stvaraju radna mjesta“. S tim se nije složio doskorašnji državni tajnik SAD-a Mike Pompeo, te za Bloomberg izjavio kako je Europska unija postigla "loš sporazum“ jer ne štiti europske radnike od predatora iz kineske Komunističke partije.
Ni među nekim članovima kabineta novog američkog predsjednika dogovor EU-a i Kine nije, izgleda, dočekan s oduševljenjem. Bidenov kandidat za savjetnika za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan smatra da bi investicijski sporazum Bruxellesa i Pekinga mogao ozbiljno narušiti transatlantske odnose u trenutku kada se treba poraditi na njihovoj rehabilitaciji.
Dogovor EU-a i Kine još mora dobiti zeleno svjetlo Europskog parlamenta, a neki među zastupnicima protive se sporazumu i vide ga kao "stratešku grešku“. Zastupnik Guy Verhofstadt upozorava kako je EU dogovorom "izdala svoje vrijednosti“. Drugi pak kažu kako se EU mora zauzeti za sebe, pa čak i ako to donosi novo frcanje iskri između Bruxellesa i Washingtona. Dogovor vide kao pobjedu europskog stava da se dijalogom s Pekingom mogu postići rješenja, a ne trgovinskim ratom i sukobljavanjem kako je to radio Bidenov prethodnik Donald Trump.
Uskladite toplomjere
Prema procjeni dr. Branimira Vidmarovića, stručnjaka za kinesku vanjsku politiku, unatoč medijskim predstavama i unatoč tome što se priča o prednosti Pekinga - taj dogovor nije kineska pobjeda kao takva.
- Priroda svih bilateralnih sporazuma je kompromis. U ovom slučaju možemo govoriti o tome da je Europska unija dobila više nego Kina. Kina je bila u nepovoljnijoj situaciji i Europska unija je to iskoristila. Njemačka kancelarka Angela Merkel je bila ta koja je u zadnji trenutak svojim autoritetom ubrzala zaključivanje sporazuma. Jedno od glavnih pravila europske politike je ako Merkel inzistira na nečemu, onda znači da je to racionalno i korisno, primijetio je analitičar.
Naš sugovornik podsjeća kako pregovori s Kinom traju od 2014. godine.
- Strane su imale puno vremena da razgovaraju o različitim pozicijama i proturječnostima, drugim riječima da usklade “toplomjere“, kako kaže splitska grupa TBF. Kina nije pokazivala veliki interes za brzo sklapanje sporazuma no tranzicija vlasti od Trumpa prema Bidenu je zabrinula Peking. Iz straha da bi Europska unija mogla promijeniti svoju poziciju, Peking je počeo forsirati što brže sklapanje sporazuma. Tu se ogolila kineska slabost koju je Europska unija dobro iskoristila. Kini je, naime, ovaj dogovor bio više u interesu - rekao je analitičar.
Naš sugovornik kaže i kako Amerika nema pravo ulagati bilo kakve pritužbe na sporazum zbog toga što Sjedinjene Države nisu u stanju isposlovati za EU bilo kakve pogodnosti, i to može samo Europa.
Što je konkretno postignuto dogovorom EU-a i Kine?
- Radi se o većoj dostupnosti europskih proizvoda i usluga na kineskom tržištu. Dogovorena je eliminacija kvantitativnih restrikcija i postotaka udjela vlasništva u zajedničkim kompanijama. Drugim riječima, Europljani sada mogu biti većinski vlasnici u zajedničkim kompanijama, a ranije se to nije smjelo. Onda, znatno se otvara sektor proizvodnje za europska direktna ulaganja. To je značajno jer je gotovo pola europskih direktnih ulaganja u Kini u sektoru proizvodnje. Kada je riječ o automobilskoj industriji, Kina je spremna na daljnje ukidanje bilo kojih restrikcija za zajednička poduzeća. Financijske usluge su jedan od najtežih sektora, a Kina je počela proces liberalizacije financijskog sektora, i tu govorimo o bankarstvu, financijskim uslugama i osiguranju. Osim toga, Kina se u sektoru zdravlja obvezala ukinuti restrikcije za zajedničke kinesko-europske bolnice. Još je važniji dogovor u sektoru istraživanja i razvoja. Kina se obvezala da za početak neće uvoditi nove restrikcije za strana ulaganja, a nakon toga će početi proces oslabljivanja postojećih restrikcija, što je jako važno, procijenio je stručnjak za kinesku politiku.
Kina, dodao je, ukida zabranu stranih investicija, odnosno EU tehnologija u "oblaku“. Sada europske kompanije mogu biti do 50 posto vlasnici u tim "cloud“ kompanijama.
Nema diskriminacije
- Dogovor donosi napredak kada su u pitanju kompjutorske usluge, međunarodni, pomorski i zračni transport, poslovne usluge poput sektora nekretnina i leasinga, marketinga, ukidanja restrikcija za ekološke usluge. Najavljena je i liberalizacija sektora građevine, te viznog režima za radnike europskih investitora. Kinezi se obvezuju disciplinirati postupanja državnih kompanija i njihove politike i na njihove javne nabave ne diskriminirajući EU proizvođače. Kada je u pitanju transparentnost državnih subvencija, dogovor obvezuje Kinu da s Europskom unijom provodi konzultacije kako bi najavila i razjasnila bilo koje relevantne državne subvencije koje bi mogle naškoditi poslovnim interesima EU-a. Dogovor zabranjuje prisilni transfer tehnologije i u ovom segmentu je sporazum napredniji od WTO-a, komentirao je suradnik Sveučilišta "Juraj Dobrila" u Puli.
Što se tiče zaštite rada ili prava radnika u sporazum je uvrštena klauzula o tome da Kina mora ići prema ratifikaciji konvencija Međunarodne organizacije rada.
- I, na kraju, ovim dogovorom se uspostavlja mehanizam prisile položaja sporazuma i mehanizam promatranja izvršavanja položaja sporazuma. Čak i da su 50 posto prazna obećanja ili kineska varka jako je važno i svjedoči o tome da je Europska unija smogla pogurati svoju agendu - naglasio je dr. Vidmarović, donosi Slobodna Dalmacija.