Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj je iznio nove podatke o koronavirusu u Hrvatskoj.
Kako je ranije objavljeno u priopćenju Stožera, u posljednja 24 sata zabilježeno je 129 novih slučajeva zaraze, testirano je 2 563, a preminulo je 8 osoba.
Uvodno se obratila Vera Katalinić-Janković.
- U protekla 24 sata zabilježeno je 129 novih slučajeva. Trenutno je broj aktivnih 4342 osobe. Broj pozitivnih osobi od početka pa do danas je 251174 osoba. Od početka epiedmije testirano je 1 431 342 osobe, u protekla 24 sata testirano je 2563 osobe, a postotak pozitivnih je 5. 874 osobe s u na bolničkom liječenju, 72 su na respiratoru. U odnosu na jučer, broj bolesnika na respiratoru je za 6 veći. U bolnice je zaprimljeno 56 osoba. Do danas se oporavila 241 147 osoba, u posljednja 24 sata 583 osobe. U protekla 24 sata iz bolnice je otpuštena 31 osoba. Imamo 8 preminulih osoba u protekla 24 sata, ukupna brojka je 5685 od početka epidemije. Prosječna dob preminuli je 74 godine, dvije osobe su imale jedan komorbiditet, ostale multiple. Najmlađa umrla ima 53. godine i imala potvrđene dijagnoze. 17840 osoba je u samoizolaciji. S 13. ožujka utrošeno je 328354 doza cjepiva, 257391 osoba je cijepljena. S dvije doze je cijepljeno 70963 osobe, a s jednom 186428 - kazala je Katalinić-Janković, prenosi Jutarnji.
- Imali smo 129 novoregistriranih oboljelih od 2563 testirana. Prije tjedan dana 8.3. imali smo 94 novooboljele od 2178 testiranih, tjedan prije toga 91 novooboljelu osobu od 2994 testiranih. U zadnjih tjedan dana od 9.3. do 15.3. imali smo 4566 novoboljelih, tjedan prije tog 3544 novooboljelih. Broj tjedni nam je narastao za 28,8 posto. Prosječna incidencija je 198,4. Najnižu ima Istarska, a najvišu Dubrovačko-neretvanska županija. Što se tiče usporedbe sa zemljama EU, po incidenciji smo na 7. mjestu, nižu imaju Finska, Danska, Njemačka, Irska, Španjolska i Portugal, a najlošije stoji Češka. Ukupna stopa smrtnosti kumulativna na milijun stanovnika je 1397,2 što nas stavlja na 18. mjesto na listi zemalja EU. Udio pozitivnih u ukupnom borju testiranja je 5 posto. Ako gledamo zadnjih sedam dana to je 10,5 posto. Imamo 1580 prijava nuspojava, od čega je 1005 na Pfizer, 88 na Modernu, 485 na AstraZenecu i dvije prijave na nepoznato cjepivo. U petak su došli rezultati sekvenciranja za 355 uzoraka, od toga je 204 ili 57 posto UK soj, 45 češki, a 4 južnoafrički soj. Od ta 4 južnoafrička soja dvoje su putovali iz Meksika preko Turske za Hrvatsku, a dvoje nisu nigdje putovali - kazao je Krunoslav Capak.
- Porast broja brojki i novozaraženih i hospitaliziranih postao je određeni trend kontinuiteta. Mi smo jedini koji moramo prekinuti ove uzlazne brojke. Dovoljno je upozorenja oko nas, uključujući dominaciju britanskog soja koji je zarazniji i preuzima dominaciju u RH i Europi. Pogoršanje epidemiološke situacije u okruženju dovoljan je element da poradimo na osobnoj odgovornosti. Očuvajmo hrvatski model mjera koji je među najliberalnijima bez zatvaranja i policijskog sata. Šest osnovnih elemenata ponašanja u epidemiji moraju biti zakon, to je održavanje distance, izbjegavanje kontakta, rukovanja, nošenje maske, izbjegavanje grupiranja i nepotrebnog okupljanja, prozračivanja zatvorenih prostora, higijena i dezinfekcija ruku. To su osnovni elementi. To je važno i za gospodarske aktivnosti, očuvanje radnih mjesta i turističke sezone. O našoj osobnoj odgovornosti ovisi hoćemo li imati turističku sezonu kao prošle godine ili će nas turisti zaobilaziti. Osobna odgovornost je najvažnija. Najveća prijetnja sigurnosti je upravo to, određeno opuštanje koje je razumljivo nakon godinu dana i kontekstu dolaska ljepšeg vremena, relaksiranja mjera i otvaranja terasa te dolaska cjepiva. Sve su to elementi na osnovu kojih se ne smijemo opustiti. Ti elementi su odraz aktualne epidemiološke situacije ali ne utječu na to da smo opušteniji i da moramo biti manje odgovorni.
Moramo biti više odgovorni. Zadatak Vlade RH je osigurati sigurno i kvalitetno cjepivo te da radimo iznimne napore na tom planu. Premijer je u Bruxellesu razgovarao s čelnicima EU i ukazivao na potrebu uvođenja korektivnog mehanizma i pravedne rasporedbe doza cjepiva za sve građane EU. Ne želimo zatvoriti vrata alternativnim načinima dobave cjepiva, razgovaramo sa svim faktorima koji su dostupni na svjetskom tržištu uz preduvjet poštivanja domaće i europske legislative. Najveći interes Vlade RH je zdravlje i sigurnost građana. Što se tiče učestalih navoda oko cjepiva AstraZenece, ono je prvo najavljivano kao učinkovito cjepivo, znamo što se desilo. S tim cjepivom su najveći problemi glede isporučenih količina, a isto tako i najveće dileme mogu li se cijepiti stariji i izaziva li nuspojave i poremećaje. Kao odgovorni pojedinci želimo o svemu razmatrati na utemeljeni znanstveni način, ali WHO je upozorio da je preko 268 milijuna ljudi u svijetu cijepljeno AstraZenecom i da nema jasnih pokazatelja da je u većem opsegu povezano sa smrtnim ishodima ili poremećajima. S obzirom da se svakodnevno zbiva određena problematika, da se hospitaliziraju građani starije dobi, za očekivati je da će biti preklapanja između onih patoloških stanja koja bi se desila sama po sebi i cijepljenja. Na struci je da to evaluira. I jučer smo kada je riječ o tromboembolijskim incidentima dnevno se u RH hospitalizira 9 bolesnika koji imaju trombozu ili plućnu emobliju, veliki dio njih umre. Ako cijepimo građane može doći do povezanosti takvih slučajeva i cijepljenja. Bitno je da struka na jasnim kriterijima isključi ili potvrdi povezanost između cijepljenja i neželjenog događaja. Prateći sve naputke WHO-a i ECDC-a, proizvođača, ono što se dešava u susjednim zemljama, RH će poduzeti korake koji su potrebni u datoj situaciji da ne ugrozi građane - kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Stožer je komentirao dokumentaciju koja je stigla za rusko cjepivo te koliko bi se doza tog cjepiva uzelo. Odgovorili su i treba li ići u obilazak ruskih pogona zbog tog.
- Ne znam sadržaj dokumentacije, znam što je zatraženo od ruske strane, ne znam jesu je dostavili svu. To je u nadležnosti HALMED-a, to pitanje treba biti upućeno njima. HZJZ nema uvid u te dokumente osim ukoliko nas HALMED neće angažirati za ocjenu nekih elemenata koje ta dokumentacija sadrži - kazao je Capak, piše Jutarnji.
Kazao je da se o dozama nije razgovaralo.
Stožer je odgovorio koliko je novih doza Pfizera naručeno kao i ostalih cjepiva.
- 23 tisuće doza tjedno imamo najavljeno od trećeg mjeseca od Pfizera. Najavljene su veće količine, no nismo dobili potvrdu da će te doze biti isporučene. Za sve dalje ćemo vidjeti kad se Pfizera javi - kazao je Capak.
Stožer je odgovorio i hoće li se interventno uvoziti kinesko cjepivo.
- Razgovarali smo s predstavnicima kineske farmaceutske tvrtke, to je jedna, još imamo s drugom sastanak. Napravljen je zapisnik i zaključak od stručnjaka HZJZ-a. Nismo dobili dovoljno informacija o tom cjepivu da donesemo stručni sud o njemu. To bi trebali dobiti u nekoj od idućih faza razgovora. Dobili smo šture informacije o njihovom kapacitetu prozivodnje. Zatražili smo rezultate treće faze ispitivanja i rečeno je da se to može dobiti u idućoj fazi pregovora te da ne mogu bez potpisivanja sporazuma takve informacije dati - kazao je Capak.
Govorilo se i o Faucijevom prijedlogu da se distanca stavi na jedan metar.
- Bitno je radi li se o otvorenom ili zatvorenom prostoru. Kod nas je temeljem dogovora s ECDC-em bilo odlučeno da to bude dva metra u zatvorenom, a metar na otvorenom. To je umjetna granica gdje se za tu udaljenost smatra da je rizik dovoljno mali, da ako se poveća udaljenost da se bolest neće prenijeti. To su umjetno dogovorene granice koje se mogu pomicati ako dobijemo potvrde da se aerosolom ne širi. Ja mislim suprotno. Imamo u literaturi da se aerosol puno dalje širi od dva ili jedan metar - kazao je Capak.
Hoćemo li naručiti rusko cjepivo ako ga EMA odbije?
- To će značiti da će medicinska dokumentacija koja se odnosi na cjepivu nije adekvatna i sumnjam da bi bilo tko na svijetu dao drugačiji zaključak - kazao je Beroš.
Stožer je odgovorio pitanje što se Hrvatskoj dogodilo jer prema podacima ECDC-a smo treći po procijepljenosti drugom dozom i da imamo jedan od najmanjih postotaka procijepljenosti te kako je moguće da su druge zemlje dobile više cjepiva od Hrvatske.
- Brojke su različite jer je unutar EU bilo odlučeno, to je ta tzv. fleksibilnost da će se pro rate, količina cjepiva po broju stanovnika određivati za pojedine farmaceutske kuće, a ne ukupno količinu cjepiva koju je EU zakupila. Oxfordsko cjepivo je trebalo biti prvo koje će se registrirati i s obzirom na broj stanovnika koji smo pretpostavili da se želi cijepiti, odlučili smo da ćemo uzeti 3,8 milijuna doza AstraZenece. Kako to EU određuje temeljem broja stanovnika, smanjili su količinu na 2,7 milijuna doza za koji smo sklopili apa ugovor s EU i AstraZenecom. Druge države su i druga cjepiva uzimali u maksimalnim količinama i sve dodatne količine koje su im omogućene temeljem toga jer nisu uzele ukupnu pro ratu pa su cjepiva ostala slobodna. Uzeli smo milijun doza Pfizera jer smo računali na AstraZenecu. Imamo dva sklopljena sporazuma s Pfizerom, razgovaramo o trećem ugovoru da dobijemo 3 milijuna doza. Prve doze su isporučivane u prvom kvartalu i zato smo dobili manje količine jer je AstraZeneca trebala isporučiti više od milijun doza, ali nije te smo zbog toga u relativno lošijem položaju od drugih zemalja. Vodili smo se kriterijem koliko imamo stanovništva, rizičnih skupina i koliko je ljudi izrazilo želju da se cijepi. Uzeli smo ogromne količine, ali zbog toga što smo zaigrali na kartu AstraZenece su nam isporučene manje količine - kazao je Capak.
Možemo li poništiti ugovor s AstraZenecom?
- To je pravno pitanje, ne znam možemo li ga poništiti bez posljedica. Ovo što poduzima Vlada i premijer oko raspodjele da se pokuša raspodjeljivati pro rata u odnosu na ukupne količine koje je naručila EU ili da se napravi korekcija. Podsjećam da je AstraZeneca bio prvi ugovor koji je EU ponudila od njih šest - kazao je Capak.
- Europska komisija je pregovarala u ime svih država članica. Ovo je činjenica o čemu govorite kao što je činjenica da sve članice EU su nezadovoljne zbog dinamike isporuke cjepiva. Potvrda toga vam je izjava potpredsjednika EK od jučer koji je javno kazao da je EU napravila pogreške, upravo na temelju svih spoznaja je predsjednik Vlade išao u Bruxelles, ali i zbog još nekih pitanja, kako bi se utjecalo na EK, možda kada je u pitanju i sastanak vijeća da se naprave korekcije koje su dovele do toga da u ovoj fazi postoji razlika između država članica u broju dostupnih cjepiva, kako bi se to zaustavilo tj. smanjila ta razlika kroz određene korektivne mehanizme. Premijer se pridružio zajedno s još 5 predsjednika Vlada iz EU koji su dodatno se obratili EU institucijama, i to je pitanje koje će se i dalje razmatrati kako bi iz ove situacije se izašlo solidarno kao što smo svi skupa solidarno ušli u pitanje nabavke cjepiva. Naravno da se u početku primarijus Capak oslanja na ono što je struka procijenila, ali to ne znači da bi trebalo imati utjecaja na dostupnost cjepiva kada su u pitanju sve države članice EU. Iz Bruxellesa su počele dolaziti optimističnije izjave, pogotovo povjerenika za industriju koji su u kontaktu s izvršnim direktorima farmaceutskih kompanija. Oni smatraju da unatoč zastoju, kada je u pitanju dostupnost cjepiva AstraZenece, do kraja prvog kvartala bi se taj zaostatak trebao nadoknaditi. Pfizer je znatno povećao produkciju cjepiva, proizvodi više nego što je planirano i to će se odraziti na opskrbljenost država članica s naručenim cjepivima - kazao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Stožer je odgovorio treba li Hrvatska sama ići u pregovore mimo EK i razmatraju li se tužbe protiv proizvođača cjepiva.
- Sve države članice su autorizirale Europsku komisiju da pregovara u ime država članica i mislim da je to jedini ispravan put. Uz sve poteškoće činjenica je da kad bi ostavili to tržište slobodno svim državama pa i u Europi, onda bi se najbolje vidjelo koliko je koja država ekonomski, financijski i politički moćna i tu bi manje države članice, a Hrvatska ne spada u najveće i najutjecajnije članice EU, prošle najgore. Ovo je ispravan put, ispravna odluka i siguran sam da će EK i sve države članice iz ove situacije izaći s novim iskustvom. Činjenica je da zdravstvena politika nije bila od početka, od nastanka EU dio integrirane politike na razini EU. Ovdje se vidi, govoreći o iskustvima pandemije kad je svaki kutak zemljine kugle podjednako pogođen, da solidarnim pristupom se može iz ove situacije izaći. Možete procijepiti svoje stanovništvo. Ako vam susjedi ostanu na niskim razinama, možete se zaštiti samo da hermetički zatvorite granice, a o tome nitko ne razmišlja. Ovo jesu problemi koji se javljaju. Puno je toga s čime se, ne samo mi, nego cijeli svijet po prvi puta u povijesti suočava. Morate proizvesti cjepiva i to je glavna razlika u odnosu na prethodne pandemije. Sad je zahvaćen cijeli svijet, svima se mora osigurati adekvatna zaštita koja uključuje cijepljenje da bismo zaustavili ovu pandemiju. Zbog toga govorimo da je ovo maraton. U njemu imate dionice koje vam idu lakše ili teže, iz ove ćemo, siguran sam, morati izvući pouke. Ide se naprijed da se razmišlja o proizvodnim kapacitetima. Tu se pojavio najveći problem. Danas, bez obzira na razvijenost farmaceutske industrije, pitanje je koliko svijet ima kapaciteta da proizvede dovoljnu količinu svih vrsta cjepiva. Na razini EU se prikupljaju podaci kakve kapacitete države imaju an raspolaganju. O tužbama nemam informacija - kazao je Božinović.
Capak je kazao i da nema točnu brojku koliko je prijava smrtnog ishoda nakon cijepljenja.
- Dođe nam prijava ako je netko 14 ili 15 dana nakon cijepljenja imao smrtni ishod jer se osoba cijepila pa se radi o vremenskom slijedu. Dobro je da se informacije šalju HALMED-u jer to može biti signal da treba nešto provjeriti. Sa svima osim sa slučajem cijepljenja s AstraZenecom 91-godišnje osobe nemamo zaključak Povjerenstva, dok je on generalno bio da nema povezanost cijepljenja i smrtnog ishoda - kazao je Capak.
Capak je komentirao i izjavu epidemiologa Bernarda Kaića koji je kazao da se na temelju obdukcije ne može dokazati povezanost između cijepljenja AstraZenecinim cjepivom i smrtnog ishoda.
- Postoje elementi temeljem kojih se može zaključivati o uzročno-posljedičnoj povezanosti i postoje elementi temeljem kojih se takvi zaključci ne donose, odnosno odbacuju. Kako utvrditi da li je tromboembolija posljedica cijepljenja ili ne, to je teško jer se one javljaju svaki dan kao posljedica korone i drugih stanja, uzimanja kontracepcijskih pilula i slično te spontano bez poznatog uzroka. Zbog toga što ne povećava incidenciju pojavnosti tromboembolijskih događaja u odnosu na uobičajeno stanje se može proglasiti da cijepljenje ne utječe na to. Ako imamo veću pojavu tromboembolijske bolesti među cijepljenom populacijom nego onom koja se nije cijepila, možemo razgovarati da cijepljenje uzrokuje tromboemboliju u nekom postotku, ali ne znači da treba zaustaviti cijepljenje nego vidjeti je li to veća šteta ili korist, da li cijepljenjem smanjujemo pojavnost tromboembolijske bolesti ili je rizik veći od smrtnosti od korone. To je komplicirano i doktor Kaić je rekao da je to teško ocijeniti i da to treba ocjenjivati na broju osoba u odnosu na one koji nisu cijepljeni. Podaci EMA-e su puno relevantnije od informacija koje imamo mi ili austrijsko zdravstveno tijelo vezano uz događaje u Austrije. WHO s 286 milijuna aplikacija AstraZenece to može bolje ocijeniti nego mi na lokalnoj razini - kazao je Capak.
Capak je odgovorio na koji način Povjerenstvo isključuje cijepljenje kao razlog smrtnog ishoda.
- Povjerenstvo se sastoji od stručnjaka koji znaju epidemiološke podatke o posljedici ili ih zatraže o tromboembolijskoj bolesti i traže elemente povezanosti. Na temelju dokumentacije, stručnog znanja, procjenjuje se koja je vjerojatnost da je posljedica događaja cijepljenja - kazao je Capak.
- U preporukama proizvođača nema da netko tko ima sklonost tromboembolijske bolesti ne bi trebao biti cijepljen. Što se tiče podataka, predstavnica KoHOM-a je otkrila da je 30 posto odbilo cijepljenje AstraZenecom. Bio bih sretniji da mogu reći precizni epidemiološki podatak koliko je ljudi odbilo, sigurno ih ima, ali prema nekim našim procjenama o kojima smo jutros razgovarali u HZJZ mislimo da je to manje od 30 posto - kazao je Capak.
Na pitanje hoće li premijer utjecati na raspodjelu cjepiva unutar EU, ministar Beroš je kazao da je premijer inzistirao na tom pitanju i kazao da je potreban određeni kolektivni mehanizam.
- Ne želim nikog ekskulpirati, ali ideja o fleksibilnoj raspodjeli cjepiva bila je utemeljena jer pojedine zemlje nisu bile u istoj epidemiološkoj situaciji te se činilo pravednim da se cjepivo raspodjeljuje na osnovnu epidemiološke situacije. Problem je nastao kada se pojedini proizvođači nisu toga pridržavali pa su pojedine zemlje došle u situaciju da imaju manje cjepiva u odnosu na ostale. To je u genezi te priče. Treba razmatrati o mehanizmima korekcije. Jedan od elementarnih je taj da se u odnosu na svaku vrstu cjepiva pojedinim državama članicama raspodjeljuje broj cjepiva s obzirom na broj stanovnika. To bi spriječilo nepravičnu raspodjelu. Da bih to dodatno objasnio, pojedini proizvođači koji još nisu proizveli cjepiva koje su odobrena od EMA-e, ali su kontaktirani od EK, poput Novovaxa. Što bi bilo s onim državama članicama koje bi naručile cjepivo samo tih proizvođača? Bile bi u krajnje nepovoljnoj poziciji. Treba tražiti korektivni pristup, izjavama i stavovima potvrđujemo da treba poraditi na dodatnoj solidarnosti u okviru država članica EU - kazao je Beroš.
Beroš je odgovorio i hoće li Hrvatska ići u kolektivne pregovore s EU ili samostalno u slučaju da EMA i HALMED daju zeleno svjetlo ruskom cjepivu Sputnjik.
- Ako bi EMA dala pozitivno mišljenje priključi bi se nastojanjima EK da osigura određen doze koje su potrebne cijeloj EK. Tu nema rizika. Osnovno je pitanje sigurnosti, učinkovitosti i kvalitete cjepiva. To je pitanje na EMA-i ili HALMED-u. Prije razgovora o Sputnjiku, niz je elemenata koji su bitni - kazao je Beroš.
Ravnateljica Infektivne klinike 'Dr. Fran Mihaljević' Alemka Markotić na kraju je komentirala cijepljenje.
- Ono što je primijećeno na razini EU da je značajno pao mortalitet od covida među starijim osobama i osobama smještenim u domove upravo nakon cijepljenja. Isto tako je bilo pokazano da je skupina od 25 ljudi u staračkom domu u Belgiji inficirano južnoafričkim sojem, prethodno su bili cijepljeni i nitko nije imao teži klinički oblik niti je bilo potrebe za hospitalizacijom niti su umrle. Na razini cijelog svijeta i EK ima pozitivnih podataka o rezultatima nakon cijepljenja starijih ljudi. Nema značajnijih podataka da je bilo koje od primijenjenih cjepiva kod starijih ljudi bilo opasnije nego kod druge populacije. Sve se mora promatrati u različitim segmentima, zato je potrebno po specijalnostima puno toga znati. Ne mogu se postavljati jednoznačni odgovori na takve kompleksne situacije - kazala je Markotić.