U 10 GODINA BROJ UČENIKA PAO JE ZA 53.500, ALI ZATO JE 2000 VIŠE NASTAVNIKA Na plaće odlazi 80 posto budžeta za obrazovanje

Za razliku od liječnika i medicinskih sestara, koji su se uspjeli izboriti za solidnu povišicu, u slučaju učitelja i nastavnika to ide mnogo teže. Jedan je od razloga veće popustljivosti Vlade prema zaposlenima u zdravstvenom sustavu, vrlo vjerojatno, velika potražnja za njihovim znanjem i uslugama, koje mogu prodati drugdje, a prosvjetno je osoblje u drukčijoj situaciji. Mnogi trendovi posljednjih desetak godina im ne idu u prilog.

U razdoblju od sedam godina broj učenika se značajno smanjio dok je broj učitelja i nastavnika porastao. Prema posljednjim podacima DZS-a, u školsku godinu 2018./2019. upisalo se 369.698 djece, što je 53.594 manje nego u 2008./2009. Istodobno se broj nastavnika povećao sa 31.235 na 33.415, odnosno za nešto više od dvije tisuće. Sličan je trend u cijelom obrazovnom sustavu.

U kolovozu ove godine u sustavu je bilo ukupno 108.745 zaposlenih, oko osam tisuća više nego prije deset godina. Istodobno se proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja solidno povećavao; sa 11,9 milijardi kuna 2013. godine došao je na 17,3 milijarde ove godine, što znači da se godišnje povećavao za oko 900 milijuna kuna.

Ukupni budžet

Pozivajući se na publikaciju Europske komisije “Education and Training Monitor”, Mislav Balković, dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo u Zagrebu i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju, kaže da brojke pokazuju povećanje udjela plaća u ukupnom budžetu Ministarstva obrazovanja na više od 80 posto, što je najviše među usporedivim zemljama.
-
Ako iz raspoloživog budžeta zemlja izdvaja uglavnom za plaće, onda je razumljivo da malo novca ostaje za razvoj i opremanje škola - kaže Balković. S druge strane, na temelju rezultata koje učenici postižu na testovima Pise, zaključuje se kako uspješne od manje uspješnih obrazovnih sustava, na indirektan način, razlikuje kvaliteta i plaće nastavnika, a ne broj učenika u razredu.
- Prema tome, nema nijednog razloga koji govori u prilog tome da se zapošljava veliki broj ljudi a da oni imaju male plaće, nego da bi bilo bolje da je manji broj ljudi s većim plaćama - kaže Balković. On smatra da u postojećem proračunu treba tražiti prostor za povećanje plaća, “a to znači da treba smanjiti broj ljudi tamo gdje ih ima viška”.

S obzirom na to da je veliki broj nastavnika, a sve manje učenika, često se može čuti i kako nastavnici i učitelji zapravo imaju malu satnicu. No, kad je u pitanju opterećenje nastavnika, Balković kaže da Hrvatska po tom kriteriju ne odstupa od drugih zemalja, barem na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja. No trebalo bi povećati satnicu praktične nastave u četverogodišnjim strukovnim programima, a ključnim smatra organiziranje sati koji se ne odnose na direktnu nastavu, odnosno što se događa s pripremom nastave ili u tjednima kada nema nastave.

Rad s djecom

- Nastavnici mogu biti u situaciji da su doma, da dođu na dva sastanka ili sjednicu i pripremaju se doma, ali mogu biti na dispoziciji učenicima i raditi s darovitom djecom ili slabijim učenicima - kaže Balković, pozivajući se na slučaj Finske u kojoj se dodatno u školi radi s 50 posto učenika.

No, koliki je doista problem broj zaposlenih u sustavu obrazovanja i je li rješenje otpuštanje, stručnjaci koji se bave obrazovanjem o tim pitanjima ne misle isto. U ovom trenutku dovoditi u vezu broj zaposlenih i njihove plaće, smatra Josip Burušić s Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar, pomalo je zlonamjerno.

- To su dva odvojena fenomena - kaže Burušić. On smatra da razina plaća zaposlenih u školama nije zadovoljavajuća i da bi je trebalo povećati, ali tako da se razradi sustav nagrađivanja u školama.
- U suradnji s udrugama nastavnika i sindikatima treba razviti sustav platnih razreda koji trebaju vrednovati izvrsnost - kaže Burušić. Dodaje kako je Institut još prije 10 godina, kada su prvi put detektirali važnost odnosa broja nastavnika i postignuća učenika, Ministarstvu obrazovanja predlagali da uvede sustav diferencijalnog nagrađivanja nastavnika gdje bi savjetnicima i nastavnicima mentorima značajno porasla plaća, na 10.000 neto, jer su upravo oni najbolji u obrazovnom sustavu.

Negativni trendovi

Iako ne osporava činjenicu da je u sustavu velik broj zaposlenih, ističe kako je potenciran uslijed negativnih demografskih trendova, ali da mu smeta isticanje toga kao problema, a onda stvaranje komisija za tehnološke viškove i formiranje lista za otpis.

- Stanje je takvo i nitko tko razmišlja sistematski neće ići za tim da otpušta nastavnike. Potpuno suprotno, to trebamo gledati kao prednost i iskoristiti tu polugu da poboljšamo rad obrazovnog sustava. Moramo školu liberalizirati, uvesti dodatne sadržaje i programe u škole, produljiti boravak učenika u školama, dodatno raditi s posebnim skupinama učenika. onima koji dolaze iz siromašnijih obitelji... Tamo trebamo usmjeriti dio nastavnika - ističe Burušić.

Na pitanje zašto je vladama tako teško mijenjati obrazovni sustav nabolje, smatra da je to teško riješiti u kratkom vremenu, osobito uz veliku dozu politiziranja.
- Općenito, posljednjih godina postoji personaliziranje aktivnosti, njihovo svođenje na pojedine osobe i njihove preferencije, važno je na kakvoj je tko političkoj liniji..., a obrazovanje to ne trpi - kaže Burušić.  Kao primjer navodi činjenicu da krovno nacionalno tijelo za odgoj i obrazovanje, koje u Finskoj provodi kurikularnu reformu, kod nas tri godine nije ni imenovano.