Dubrovnik nema kandidatkinju za gradonačelnicu na predstojećim izborima, 16. svibnja. Tako zasad stoje stvari. Za žene su uglavnom predviđena zamjenička mjesta. Iz Dubrovačkog demokratskog sabora (DDS), stranke koju vodi Pero Vićan, još uvijek nisu službeno potvrdili hoće li se Terezina Orlić kandidirati za županicu, kao jedina žena koju bismo mogli birati za to mjesto. Vrlo je malo političarki na jugu Hrvatske koje su se probile do vodećih pozicija uoči lokalnih izbora.
Aktivne Korčulanke
Prema raspoloživim podacima, najviše žena koje će se u svibnju naći na izbornim listićima za (grado)načelnička mjesta su s otoka Korčule.
Franciska Jurišić Bačić, ravnateljica Narodne knjižnice Blato, ide u utrku za načelničko mjesto u toj općini kao HDZ-ova kandidatkinja. “Zasnivanjem obitelji, Blato postaje moj dom za koji želim bolju budućnost, kako za svoju djecu tako i za sve nas”, tim je riječima najavila svoju kandidaturu. Susjedna Vela Luka već ima načelnicu, SDP-ovu Katarinu Gugić.
HDZ u utrku protiv nje šalje Maju Zlokić, poduzetnicu koja iz biografije ističe suradnju sa svjetskim turističkim časopisima a specijalizira se za zakup medija na stranom tržištu. Petra Tomašić, rođena 1990. godine, HDZ će voditi u utrku za izbore u Smokvici.
Branko Bačić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a, nije odgovorio na upit o poštivanju rodnog pariteta.
- Ne odustajemo od rodnog pariteta dok god je SDP-a, kakav god on bio – samoironično će Nikola Hajdić, šef županijskog SDP-a, i dodaje: „Odrastao sam i živim sa ženama, uz suprugu i dvije kćeri. Volio bih da je više žena u SDP-u, koje bi vodile. Međutim, nekad se ne mogu poštovati pravila, ne zato što nema žena, nego što nema prepoznatljivih žena. Za tu grešku krive su stranke koje ne vode računa o tome, osim pred izbore“.
Inače, osim u Veloj Luci, SDP će ženu istaknuti na vodeće mjesto i u gradu Korčuli, kaže Hajdić. Ne otkriva ime kandidatkinje za gradonačelnicu, a navodno se radi o Niki Silić Maroević, dipl. ing. agronomije.
Na posljednjim lokalnim izborima, 2017. godine, nije bilo nositeljica liste za Skupštinu Dubrovačko-neretvanske županije, a među petero kandidata našla se jedna kandidatkinja za županicu (koalicija HNS-LD i HSS), na kraju najlošije rangirana. Primjerice, vodeća lista HDZ-HSLS-HSP AS-HSU, od 19 osoba koje su temeljem mjesta na listi i izbornih rezultata tad dobile mjesto u Skupštini, bile su samo četiri žene i to na sedmoj, 14., 16., i 18. poziciji.
Šuica i Buconić
Od sedmero kandidata za gradonačelnika ili gradonačelnicu Dubrovnika, bile su dvije žene, DDS-ova kandidatkinja Terezina Orlić i članica SDP-a Tatjana Šimac-Bonačić. Mjesta za žene uglavnom su bila zamjenička. Omjer na HDZ-ovoj listi u Dubrovniku bio je 72 posto u korist muškaraca.
Dva su ekstremna primjera zabilježena u našoj županiji, a to su HDZ-ove liste u Stonu i Slivnom, gdje na listama za općinska vijeća uopće nije bilo žena. U županiji nije zabilježen slučaj kakvi su viđeni u Istarskoj ili Međimurskoj, da su muškarci, a ne žene, ispod propisane kvote od 40 posto. Dubrovnik je dosad imao jednu gradonačelnicu (HDZ) – Dubravku Šuicu, danas potpredsjednicu Europske komisije, i jednu županicu – Miru Buconić (tad s Liste Stipe Gabrića Jamba).
Zakon o lokalnim izborima nalaže strankama poštivanje načela ravnopravnosti spolova. Kazne za stranke koje ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama iznose 40 tisuća kuna, kad su posrijedi liste za županijsku skupštinu i gradska vijeća, te 20 tisuća na općinskoj razini. Je li to dovoljno da se predsjednici županijskih organizacija i stranački stratezi uopće povedu računa o pitanju kao što je rodni paritet?
Odbaciti liste bez žena
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, kaže kako je u nekoliko navrata od Državnog odvjetništva tražila podatke o provedbi sankcija nad onima koji 2017. nisu poštivali načelo ravnopravnosti spolova, međutim nije dobila odgovor. Onda je odlučila sama izraditi analizu, ali ti podaci nisu cjeloviti budući da su joj od 49 stranaka odgovorile tek 22. Doznala je da su skoro dvije godine nakon lokalnih izbora postupci bili pokrenuti protiv samo 10 od te 22 stranke. Kada se zbroje kazne iz svih osuđujućih presuda, sudovi su ih kaznili s ukupno 56 tisuća kuna, a u dva postupka donesena je oslobađajuća presuda.
- Relevantne međunarodne organizacije, Interparlamentarna unija i Europski parlament, već dugi niz godina izražavaju stajalište da je mjera odbacivanja lista najučinkovitiji mehanizam za povećanje zastupljenosti žena u politici. Također, ukazuju na iskustvo Francuske u kojoj su se novčane kazne pokazale kao neučinkovita praksa, jer su najveće političke stranke, ujedno i financijski najmoćnije, radije plaćale novčane kazne nego da se pridržavaju kvote – navodi Višnja Ljubičić, i dodaje kako se prekršajne sankcije provode otežano, sporo, parcijalno i nedosljedno. Hrvatskom saboru već su predložili izmjenu Zakona o ravnopravnosti spolova, ali nisu zaprimili informaciju da bi do takvih izmjena moglo doći. Iako same liste nisu još objavljene, omjer vodećih kandidata i kandidatkinja u županiji ukazuje da se neravnoteža nastavlja.
Tekst je iz tiskanog izdanja Dubrovačkog vjesnika, od 27. veljače.