Nije točna priča da, navodno sebična, manjina građana koja se protivi cijepljenju ometa naš povratak na normalan život, ali i ugrožava zdravstveni sustav zemlje. Ovakva je pretpostavka sasvim pogrešna i znanstveno nepotvrđena i ona ne opravdava nemoralno kršenje građanskih prava koje se trenutno događa širom Europe, piše Slobodna Dalmacija.
Ovako je zamjenica urednika poznatog britanskog dnevnika The Telegraph Sherelle Jacobs ocijenila sadašnju korona-situaciju na našem kontinentu. Prema njezinu mišljenju za Veliku Britaniju nije moralno ispravno niti epidemiološki učinkovito slijediti put kojim je krenuo veliki dio Europe, a koji se sastoji u tome da se COVID- potvrdama sputava sloboda kretanja građana. Ovakva se politika temelji na vrlo pojednostavljenoj logici da su necijepljeni glavni problem i da oni ugrožavaju ljude oko sebe, ali i društvo u cjelini. Za takvu politiku nema dovoljno znanstvenih dokaza pa je državna prisila u ovom slučaju ne samo nemoralna nego i neučinkovita, piše Telegraph.
Zato trenutna praksa kršenja individualnih građanskih sloboda, smatra Jacobs, europskim državama i narodima neće omogućiti stjecanje tzv. „imuniteta krda“ koji sve više postaje neostvarivi imunološko-politički, ali i ideološki cilj. Naprotiv, ovakva bi politika mogla trajno narušiti građanske slobode jer je prisilno cijepljenje neka vrsta prinude i torture koju se danas ne smije primjenjivati ni na teroristima.
Nasuprot ovom žustrom zagovaranju važnosti građanskih sloboda, austrijski kancelar Karl Nehammer zagovara, provodi i opravdava politiku „čvrste ruke“.
U svom razgovoru za njemački dnevnik Die Welt Nehammer je, među ostalim, rekao da će austrijska vlada svakom građaninu koji nije cijepljen do ožujka 2022. zakazati termin za cijepljenje. Onima koji to odbiju država će naplaćivati novčane kazne, a novac će uplaćivati na račune bolnica.
Nije pomogla ni lutrija
Opravdavajući ovu državnu prisilu, kancelar Nehammer je svoje postupanje objasnio ovako:
„Eksperti nam kažu da moramo cijepiti 85 do 90 posto građana kako bismo izgradili otpornost na virus. Mi nismo ni blizu te brojke iako smo proveli već mnoge inicijative za cijepljenje, uključujući i posebnu lutriju za cijepljene. Moramo izići iz začaranog kruga karantene koja je masovno sputavala slobode građana i oštetila gospodarstvo. Obvezno cijepljenje bi trebalo otvoriti put povratku slobode.“
Ovakva austrijska politika državne prisile, kako piše prestižni američki dnevnik Wall Street Journal, zasniva se na kršenju privatnosti građana jer je vlada izmjenom zakona sebi omogućila uvid u bolesničke kartone građana i na takav način ušla u trag onima koji se odbijaju cijepiti. Ipak, kako sada stoje stvari, ovaj bi se pokus mogao pokazati uspješnim jer se broj cijepljenih Austrijanaca povećao.
No, nije sve tako jednostavno, posebno kada je u pitanju pandemija koronavirusa.
Da je tome tako, svjedoči utjecajni komentator Die Welta Henryk Broder koji, s dosta ironije, korona-politiku europskih vlada smatra iluzijom koja počiva na lijepim željama kako je, uz pomoć karantene i cjepiva, građanima moguće obećati brzo rješenje koronakrize. Vrlo ekstremni primjer takve politike je jedan njemački pokrajinski premijer koji je necijepljenima poručio da su „isključeni iz društvenog života“.
Zato Broder smatra da se u Njemačkoj i Europi trenutno vodi neka vrsta hibridnog rata protiv koronavirusa, koji se manje-više zasniva na propagandi.
U ovakvoj situaciji vrlo zabrinjavajuće zvuče riječi novog njemačkog ministra zdravstva Karla Lauterbacha, koji je nekidan izjavio da pandemija koronavirusa neće biti gotova ni za četiri godine.
Zato Broder smatra da bi europske vlade trebale prestati sa politikom nade i fantazijama kako ćemo brzim političko-epidemiološkim mjerama stanje vratiti na situaciju prije pandemije koronavirusa. Umjesto politike nade, on predlaže politiku stvarnog života, što bi značilo realnu i otvorenu procjenu pandemije koronavirusa koji nam je donio zdravstvenu, ekonomsku, društvenu i psihološku kataklizmu.
Kimmichev slučaj
Gledano iz ove perspektive, svi zajedno smo žrtve koje imaju ljudsko pravo pogriješiti.
Da je tome tako, svjedoči njemački tjednik Der Spiegel u svom osvrtu na slučaj poznatog igrača Bundeslige Joshue Kimmicha, koji je u listopadu ove godine pred televizijskim kamerama rekao da se nije cijepio jer čeka rezultate dugoročnih studija o učinkovitosti cjepiva protiv koronavirusa.
„Oboje mi je izgledalo rizično, i zaraza i cjepivo. Mislio sam da se mogu zaštititi od bolesti ako se na odgovarajući način budem štitio“, rekao je Kimmich, koji je u međuvremenu prebolio koronavirus i promijenio mišljenje. Naime, usprkos postojanju odgovarajućeg broja antitijela u organizmu, Kimmich se nakon bolesti odlučio cijepiti.
Kako piše Der Spiegel, javna rasprava oko ovog slučaja bila je toliko burna da su mnogi išli toliko daleko da su Kimmicha optuživali da je izgubio razum i otrovno ga napadali kao protivnika cijepljenja. Bilo je i fanatičnih i neinformiranih polemičara koji su tražili obvezno cijepljenje svih igrača Bundeslige iako je više od 90 posto njemačkih elitnih nogometaša već cijepljeno.
U stvarnosti Kimmich je, kao i mnogi drugi ljudi, bio skeptičan i oprezan. Zato Der Spiegel smatra da ni Kimmich ni nitko drugi tko ima slične dvojbe i nedoumice ne zaslužuje „verbalno javno mlaćenje“ i grube napade na osobnoj razini. Naprotiv, pravi zadatak javne rasprave je pažljivo i odmjereno objasniti problem kako bi se neodlučni i skeptični oslobodili straha. Lažna moralna superiornost i netrpeljivost prema skeptičnima i nepovjerljivima nisu moralno ispravni niti korisni u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Zato ne treba čuditi što komentator Die Welta Tim Röhn upozorava da trebamo biti pažljivi u procjeni djelatnosti korona-prosvjednika. Nasilnici koji su na nedavnim njemačkim prosvjedima protiv COVID potvrda ozlijedili 14 policajaca i koji su pokušali spaliti vozilo hitne pomoći su ekstremisti i protivnici ustavnog i demokratskog poretka s kojima treba postupati odlučno.
No, osim njih stotine tisuća ljudi u Beču, Rotterdamu, Bruxellesu i drugim gradovima širom Europe su prosvjedovali, i još uvijek prosvjeduju, na vrlo legitiman način jer smatraju da prisilna politika cijepljenja njihovih vlada ugrožava osnovne ljudske i građanske slobode.
Nasilje ubija razum
Ovakvi ljudi, smatra Röhn, nisu niti nasilni niti pobornici teorija zavjere, te ih ne treba javno žigosati i napadati grubim i često nepromišljenim argumentima. Naprotiv, svi zajedno trebamo sačuvati prisebnost duga i postupati racionalno.
To je posebno važno u ovo doba krize oko pandemije koronavirusa, kada su javne polemike sve emocionalnije i sve žešće i kada razum nerijetko ustupa mjesto verbalnom nasilju. Umjesto toga potrebno je hladne glave i kritički promatrati i korona-prosvjednike, ali i politiku europskih vlada. Posebno zato što se europske vlade, uz rijetke iznimke, oslanjaju na vrlo drastične korona-mjere. Građanski i nenasilni otpor takvim mjerama je, smatra Röhn, posve legitiman i ne treba ga izjednačavati sa nasilnim prosvjedima ekstremista.