Spas za građane bez ikakvih prihoda ili samo PR za vladajuće? Uskoro se uvodi nacionalna mirovina od 800 kuna, evo tko i kako može do naknade

Krajem ovog mjeseca trebalo bi započeti e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u trajanju od 30 dana o Nacrtu prijedloga zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, u javnosti poznatijoj kao nacionalna mirovina. Nakon provedenog savjetovanja, nacrt prijedloga zakona uputit će se u redovnu saborsku proceduru s dva čitanja, a stupanje zakona na snagu je predviđeno 1. siječnja 2021. godine, piše Slobodna Dalmacija.

Potvrdili su nam to u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, gdje je prije nekoliko dana taj nacrt predstavljen Radnoj skupini za utvrđivanje uvjeta i kriterija za uvođenje nacionalne mirovine. Tom prigodom, državna tajnica Majda Burić, voditeljica Radne skupine, ustvrdila je kako taj prijedlog smatraju odgovarajućim rješenjem za građane starije životne dobi koji nemaju mirovinu niti drugih izvora prihoda.

Manje od 20.000 kandidata

Iznos nacionalne naknade za starije osobe od 1. siječnja 2021. iznosio bi 800 kuna mjesečno, a potencijalan broj korisnika u 2021. godini procjenjuje se na 19.714.

Na naš upit kako je utvrđen broj potencijalnih korisnika u 2021., u Ministarstvu ra-da i mirovinskog sustava odgovaraju kako se projekcija broja potencijalnih korisnika temelji na projekcijama stanovništva, broja zaposlenih osoba starijih od 65 godina i broja korisnika mirovina starijih od 65 godina koji imaju prebivalište u RH, kao i na analizi podataka o siromaštvu starijih osoba, analizi razloga zbog kojih starije osobe koje nemaju redovite prihode ni imovinu nisu podnijele zahtjev za postojeću zajamčenu minimalnu naknadu iz socijalne skrbi i iskustvima stručnjaka iz sustava socijalne skrbi. Dakle, napominju u MRMS, projekcija ovisi o velikom broju faktora koje treba uzeti u obzir.

Tko se može javiti:

– hrvatski državljanin
– stariji od 65 godina
– prebivalište u RH u neprekidnom trajanju od 20 godina
– nije korisnik mirovine
– nije korisnik zajamčene minimalne naknade
– ne ostvaruje prihode
– nije korisnik usluge smještaja u ustanovu socijalne skrbi
– nije primatelj uzdržavanja

Kao jedan od kriterija za stjecanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, predlagatelji zakona su se odlučili za prihodovni cenzus svih članova kućanstva.

– Prosječni mjesečni prihod po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne smije biti veći od iznosa nacionalne naknade. Definirano je što ulazi u prihod kućanstva, kao i što se smatra kućanstvom. Smatramo, naime, da je ukupni prihod kućanstva najbolji pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine ne bi trebalo biti odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost – kazuju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Procijenili su da će za financiranje prava na nacionalnu naknadu biti potrebno 132 milijuna kuna u 2021. godini i 186 milijuna kuna u 2022. godini. Sredstva za osiguranje nacionalne naknade za starije osobe osigurat će se u državnom proračunu, na poziciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će provoditi postupak rješavanja o pravu na nacionalnu naknadu.

Muljanje s ‘inozemcima’

Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava u vladi Zorana Milanovića, danas predsjednik Demokrata, smatra kako se nacionalna mirovina ne bi trebala tako zvati...

– Ona pripada sustavu socijalne skrbi. Već sada imamo 60-70 posto umirovljenika koji po nekim socijalnim kriterijima ulaze u sustav socijalne skrbi. Jasna je potreba da se skupini ljudi koji nisu ostvarili mirovinu omogući nekakvo socijalno davanje. U tom smislu je to opravdani mehanizam, no treba ga staviti u kontekst onoga što se događa s našim mirovinskim sustavom. Imamo veliki mirovinski sustav s malim brojem uplatitelja i puno socijalnih transfera. Trebalo bi paziti da nacionalna naknada/mirovina ne bude još jedan znak za destimuliranje ljudi da rade, da štede, da plaćaju doprinos. Ako kažete da ćete svima dati mirovinu, ljudi će se pitati – a zašto bih radio kada ću i tako i tako dobiti mirovinu?! – ističe dr. Mrsić, dodajući kako je drugi problem što naš sustav nema saznanja o mirovinama zasluženim u drugim zemljama. S nekim zemljama imamo razmjenu podataka, ali s većinom nemamo. Pa bi se moglo dogoditi da netko dobiva stranu mirovinu od nekoliko tisuća eura i hrvatsku nacionalnu mirovinu.

– Kod nacionalnih mirovina treba paziti da ne budu u suprotnosti s obiteljskim zakonom. Po tom zakonu, djeca se moraju brinuti o roditeljima, kao i supružnici jedni o drugima te da se uvođenjem nacionalne mirovine bez pametnog promišljanja ne učini sustav socijalne skrbi besmislenim. Sve su to problemi o kojima treba voditi računa kod prijedloga zakona. HDZ i ministar Josip Aladrović ovu inicijativu pokreću samo zbog PR-a i izbora, a ne zbog želje da se pomogne siromašnima – naglašava Mrsić.

Hrvatska stranka umirovljenika odlučila je cijelu 2020. godinu posvetiti borbi protiv siromaštva, koje je, kako naglašava general Veselko Gabričević, predsjednik HSU-a Splitsko-dalmatinske županije, nažalost već odavno prestalo biti samo prijetnja.

Predizborno obećanje?

– Vladajući nacionalnu mirovinu predstavljaju kao prioritet, jer je to njihovo predizborno obećanje. HSU smatra da mirovina ne može biti ono što nije zarađeno i za što se nisu uplaćivali doprinosi. Stranka podupire sve nakane koje idu u smjeru novčane i druge pomoći socijalno ugroženima, ali ne preko nacionalnih mirovina. Sam je naziv već posvađao ljude i unosi nered u sustav, nazivajući mirovinom nešto što nije proisteklo iz rada i uplata u mirovinski fond – kaže Gabričević, napominjući kako su sličnu inačicu imali u Sloveniji, ali su odustali od nje jer “nema smisla”.

HSU se zalaže za dopunu Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim bi se konačno uredio institut obiteljske mirovine. Drže da se sadašnjim zakonima čini velika nepravda. Naime, kada premine jedan supružnik, drugi u većini slučajeva odlazi u siromaštvo, jer se primanja bitno smanjuju, a obveze i režije - ostaju iste, piše Slobodna Dalmacija.