StoryEditor
Hrvatska i svijetTRESE SE GLOBALNI POREDAK

Šefa CIA-e William Burns precizno je predvidio gotovo svaki Putinov potez,a sad otkriva što slijedi: ‘On uopće nije glavni problem‘

Piše Ilija Matanović/JL
14. svibnja 2022. - 14:48

Iako je rat u Ukrajini trenutačno centralna geopolitička tema za veći dio svijeta, Sjedinjene Američke Države u svom dugoročnom strateškom promišljanju ipak kao glavnu opsesiju i mnogo opasnijeg protivnika od Putinove Rusije vide Xija Jinpinga i njegovu Kinu, proizlazi iz izjava šefa CIA-e Williama Burnsa koje je dao prošle subote u Washingtonu na skupu FTWeekend Festival.

"Xi je prilično uznemiren reputacijskom cijenom koju bi Kina mogla platiti zbog brutalnosti ruske agresije u Ukrajini", kazao je Burns.

A unatoč svom Putinovom potezanju nuklearnog arsenala svaki put kad se osjeti stjeranim u kut, Burns jasno poručuje da SAD i dalje vidi Kinu kao veću prijetnju.

Rusija mlađi kineski blizanac

"Putin je na vrlo uznemirujući način demonstrirao kako i sile koje su u opadanju mogu biti barem jednako disruptivne kao one koje su u usponu", tvrdi prvi čovjek CIA-e. Današnji Washington je praktički ujedinjen u vanjskopolitičkom stavu da su Kina i Rusija svojevrsni blizanci - ali ovaj put je Rusija mlađi brat. Joe Biden postavio je trenutačno stanje kao borbu između autokracije i demokracije. donosi Jutarnji list

William Burns je prvi karijerni diplomat na čelu najpoznatije američke špijunske agencije i vrlo je cijenjen unutar trenutačne administracije, poglavito u Ovalnom uredu. Dodatno, bio je gotovo jednoglasno potvrđen u Senatu, a pojedini strani diplomati o njemu govore kao o "ministru vanjskih poslova u sjeni", piše The Financial Times.

U studenom, dok su se ruske snage skupljale na ukrajinskoj granici, Biden je poslao Burnsa u Moskvu da razgovara s Putinom. To je također bio prvijenac, jer šefovi obavještajnih agencija nisu osobe koje sjedaju za isti stol sa šefovima nuklearnih sila (čak ni u slučaju kada je taj šef države bivši šef FSB-a, nekada poznatog kao KGB). Kao bivši američki veleposlanik u Moskvi, međutim, Burns vrlo dobro poznaje Putina.

"Promatrao sam predsjednika Putina i imao kontakte s njim dugi niz godina i ono što sam uočio, poglavito tijekom posljednjeg desetljeća, jest da na neki način u njemu kulja vrlo zapaljiva mješavina uvrijeđenosti, ambicije i nesigurnosti, što je kod njega skupljeno u jedno. Njegova tolerancija na rizik je porasla tijekom godina kako je stezao svoj stisak na vlast i kako se sužavao njegov krug savjetnika", kaže Burns.

image

Vladimir Putin

Kirill Kudryavtsev/AFP

Preventivni podaci

Dijelom zbog američkog agresivnog korištenja "preventivnih obavještajnih podataka", odnosno selektivnog deklasificiranja Putinovih vojnih planova, Rusija se u Ukrajini susrela s nizom podbačaja. Sadašnji izgledi za rat u Ukrajini najoptimističniji su od početka invazije 24. veljače. Neki od Putinovih problema zasigurno su rezultat činjenice da su Ukrajinci imali pouzdan protok zapadnjačkih obavještajnih podataka o ruskim planovima. Ti "preventivni" podaci također su izbrisali Putinov izgovor za agresiju.

"Mislim da je to pomoglo da se Putina onemogući u onome što sam gledao da vrlo vješto radi čitav niz godina, a to je stvaranje lažnih narativa kako bi priredio ono što se zovu "false flag" operacije", kaže za FT William Burns.

Šef CIA-e svoj je govor držao dva dana prije Putinove parade za Dan pobjede u Moskvi 9. svibnja. Ali nije imao nikakve sumnje da će ruski predsjednik u nekom trenutku ponovno prijeći u ofenzivu. Rat, smatra Burns, vjerojatno ulazi u period međusobnog iscrpljivanja u kojemu će Rusija pokušati konsolidirati i proširiti teritorij koji je zauzela na istoku i jugu prije nego što se regrupira za novi udar na Kijev. "Mislim da je trenutačno uvjeren da će mu pojačavanje napora donijeti uspjeh", smatra Burns.

Američki obavještajni podaci do sada su se pokazali iznimno točnima. Uz iznimku same ruske nekompetencije, koja je zatekla praktički cijeli svijet, Bidenova administracija predvidjela je praktički svaki Putinov potez prije nego što ga je povukao. Ali utvrđivanje Putinove "crvene linije", pokazalo se, stvar je pogađanja. Sasvim je moguće da ni sam Putin, koji ne pokazuje znakove da je popravio loše stanje vlastitih obavještajnih službi, ne zna gdje je točno taj njegov okidač.

To, pak, za sobom povlači pitanje o tome gura li Biden SAD predaleko u rat. Na samom početku američki predsjednik silno se trudio umanjiti umiješanost njegove administracije u pružanju obavještajnih podataka i davanju oružja Ukrajini. No, kako su ruske vojne slabosti te strahote koje su počinili sve više izlazile na vidjelo, Biden je postajao sve odvažniji, piše FT. U travnju je prozvao Putina ratnim zločincem i označio ruski rat u Ukrajini kao genocidan. Prošli tjedan New York Times je objavio da su američke špijunske agencije locirale 12 ruskih generala koji su dosad ubijeni u ratu. U drugom curenju podataka Washington Post je ustvrdio da je SAD bio izvor koordinata koje su omogućile potapanje broda "Moskva".

image

William Burns 

Stefani Reynolds/AFP

Faza hvaljenja

Bidena su te objave iziritirale, pošto nisu bile ni deklasificirane ni autorizirane. Ali teško se oteti dojmu, smatra FT, da je Washington prešao iz opreznog načina djelovanja u fazu hvaljenja. To je zadnje što želi šef CIA-e. "Neodgovorno je. Opasno je kada ljudi previše pričaju, bilo da je riječ o dijeljenju obavještajnih tajni u privatnom okruženju ili javnom", kaže Burns. To je posebno važno u slučaju kada suparnik s arsenalom nuklearnog naoružanja svako malo šalje naznake o eskalaciji.

Iako Burns navodi da nisu detektirali nikakve konkretne signale da bi Putin krenuo koristiti taktičko nuklearno naoružanje, to bi se moglo promijeniti u bilo kojem trenutku. "Mislim da je iznimno važno i za Ruse i za Amerikance da zapamte kako smo, barem trenutačno, jedine svjetske nuklearne supersile. Zajedno kontroliramo 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala i da čak i u najgorim fazama Hladnog rata i američko i rusko vodstvo pokazali su svjesnost da posjedujemo jedinstvene kapacitete, ali i jedinstvenu odgovornost".

Što je, stoga, sljedeći korak? Američki službeni cilj je ruski poraz u Ukrajini. Neslužbeni je da Putin odgovara za ratne zločine, što podrazumijeva promjenu režima. Isto je implicitno istinito i za Kinu. "Ni na minutu ne mislim da je rat u Ukrajini srozao Xijevu odlučnost da u nekom trenutku preuzme kontrolu nad Tajvanom. Kina ostaje najveći geopolitički izazov s kojim se na dugi rok suočavamo kao država"., piše Jutarnji list. 

Ekonomsko rasparivanje

Znakovito je da usred rata u Ukrajini Biden uskoro putuje u Južnu Koreju i Japan te u Washingtonu ugošćuje lidere ASEAN-a, grupacije zemalja jugoistočne Azije. Američki je cilj izolirati Kinu i provesti neku vrstu ekonomskog "rasparivanja". No, Putinova invazija je stvorila dvije oprečne reakcije u svijetu. Zapad je rijetko bio ujedinjeniji u otporu Rusiji, ali ostatak svijeta je puno rezerviraniji.

Države koje bi trebale biti dio Bidenove demokratske grupacije, poput Meksika i Indije, suzdržavaju se od osuđivanja agresije u UN-u. Države koje su suzdržane ili glasaju uz Rusiju predstavljaju više od polovice svjetskog stanovništva. Ako Biden prisili ostatak svijeta da bira između SAD-a i Kine u ekonomskom i tehnološkom "rasparivanju", pitanje je u kojem bi smjeru većina otišla. Zemlje ASEAN-a, recimo, imaju dvostruko veću trgovinsku bilancu s Kinom nego s SAD-om.

23. svibanj 2022 08:09