Prema procjenama Kriznog stožera civilne zaštite iz ožujka prošle godine, u Hrvatskoj je tijekom epidemije koronavirusa 2826 ljudi trebalo biti zaraženo koronavirusom.
Tada je medijima poslana čak i procjena Stožera o tome koliko se zaraženih očekuje po gradovima, kao i procjena broja teško oboljelih. Prema tablici koja je tada dostavljena, u Hrvatskoj se očekivalo kako će pet posto zaraženih, njih 140, spadati u skupinu teško oboljelih, dok će 80 posto njih (2261) biti u skupini blago oboljelih. Njih 15 posto, što je 425 stanovnika, spadalo bi u skupinu srednje teško oboljelih, piše Slobodna Dalmacija.
U zagrebačkoj regiji živi 2.066.956 stanovnika, a procjenjivalo se da će to područje imati 1364 zaraženih koronavirusom. Od toga je 80 posto njih (1091) trebalo spadati u skupinu blago oboljelih. Njih 15 posto, što je 205 stanovnika, trebalo je biti u skupini srednje teško oboljelih, dok se očekivalo da će 68 stanovnika biti teško oboljeli, što iznosi 5 posto.
Katastrofalna reakcija
Da sada ne nabrajamo sve procjene Stožera, navesti ćemo još samo onu za Split, odnosno splitsku regiju.
U splitskoj regiji živi 856.758 stanovnika, a procjenjivalo se da će njih 565 biti zaraženo koronavirusom. Od toga bi 80 posto njih (452) trebalo spadati u skupinu blago oboljelih. Njih 15 posto, što je 85 stanovnika, spadalo bi u skupinu srednje teško oboljelih, dok se očekivalo da će pet posto, odnosno 28 stanovnika, biti teško oboljelo.
Eto, takve su bile procjene Kriznog stožera, dok se još pandemija koronavirusa, koliko-toliko držala pod kontrolom i dok su članovi Stožera bili puni optimizma, ali i dok još nismo znali što nas u sljedećim danima i mjesecima očekuje. Naime, tada nitko nije spominjao nekakvi drugi val pandemije i svi su se nadali kako će koronavirus nestati dolaskom ljeta.
Da ove procjene Stožera danas izgledaju u najmanju ruku smiješno, najbolje pokazuju aktualne brojke. Prema Worldometeru, u Hrvatskoj je do sada od koronavirusa oboljelo više od 212 tisuća ljudi, dok ih je 4016 preminulo.
Eto, to je do sada Hrvatskoj uradio COVID-19, oboljenje koje su mnogi marginalizirali, za koje su govorili da je malo jača gripa i da od nje nikome ne može biti ništa. A ta "malo jača gripa", zbog koje su Kinezi zavarivali ulazna vrata stanova i zgrada (znali su Kinezi što ih je snašlo) u kojima su stanovali oboljeli od COVID-a, kako ne bi mogli izići vani i dalje širiti bolest, do sada je u svijetu nepovratno odnijela 1.843.556 osoba (podaci Worldometera od nedjelje ujutro u 7.44 sata) i od koje se razboljelo 84.982.881 stanovnik ovog našeg planeta. Dakle, razboljelo se ljudi, koliko ih ima jedna Njemačka, a umro je grad veličine Bukurešta.
Dug je bio put u protekloj godini dana od kada se u Kini, u Wuhanu pojavio prvi slučaj COVID-a. Loša, odnosno katastrofalna reakcija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pridonijela je činjenici da se COVID počne nekontrolirano širiti svijetom. Prvo je napao Italiju, u kojoj je ubio gotovo 75 tisuća ljudi. Ništa bolje nije prošla ni Španjolska s više od 50 tisuća umrlih, a da ne govorimo o brojkama u drugim svjetskim državama, u kojima je umrlo kudikamo više stanovnika (u SAD-u više od 358 tisuća, Indiji više od 149 tisuća, Brazilu više od 195 tisuća, Meksiku više od 126 tisuća...).
Kako je loše reagirao SZO, tako su loše reagirale i sve zemlje svijeta, ili barem one koje su bile prve na udaru smrtonosnog virusa. Kompletna Europa je nespremna dočekala ovaj virus, "tapkalo" se u mjestu i osluškivalo što će se dogoditi negdje drugdje, pa da se onda reagira.
Kobno kolebanje
Možda najsmješnije, ako se uopće može o smijehu govoriti, bilo je debatiranje preko medija moraju li se ili ne moraju nositi zaštitne maske te je li potrebna karantena ili nije, a bilo je i onih umnih glava koje bi ujutro izjavile jedno, pa onda same sebe demantirale u poslijepodnevnim ili večernjim satima.
Gotovo cijelo čovječanstvo se ponašalo kao guske u magli, upravo iz razloga jer nitko ništa nije znao o novom virusu. U Italiji, gdje je koronavirus udario prvi u Europi, prema riječima tamošnjih liječnika, jednostavno nisu znali što da rade, s čime se bore i kakve mogućnosti liječenja imaju. Kina je "čistila" nered u svom dvorištu, a svijet se pokušavao osvijestiti, dozvati pameti i vidjeti u kojem smjeru krenuti.
Za to vrijeme, dok je virus već uzeo maha u Italiji, putnici koji su iz Kine dolazili u Hrvatsku, ulazili su u našu zemlju kao da se ništa ne događa. Na ulazu u Hrvatsku tek su im nakon medijskih napisa davane papirnate upute kako da se ponašaju i gdje da se jave u slučaju potrebe. Istovremeno je 11. ožujka, kada su u Italiji ljudi već umirali kao mušice, u splitsku luku pušten brod "Jadrolinije" iz Ancone, s devet talijanskih državljana.
I mogli bi tako unedogled nabrajati sve propuste, i u svijetu i u Hrvatskoj, ali to nas ne bi nigdje dovelo.
Svima nama je jasno da je Vlada RH morala balansirati i donositi odluke u interesu svih stanovnika Hrvatske i da se država nije mogla ugasiti preko noći. No ne možemo se oteti dojmu, da se s odlukama uvijek kasnilo sedam do deset dana te da se virus ne bi proširio koliko se proširio da su odluke bile rigoroznije.
Eminentni svjetski stručnjaci, infektolozi, imunolozi, epidemiolozi... najavljuju da ovo nije zasigurno posljednja pandemija koja je pogodila svijet (već se pojavila nova ptičja gripa kod nekih životinja) i za nadati se da će svijet u budućnosti imati širom otvorene oči kada su u pitanju pandemije zaraznih bolesti.
Međutim, ono što je najnevjerojatnije u cijeloj ovoj priči jest činjenica da i danas, nakon 1,8 milijuna umrlih, i više od 84 milijuna zaraženih, neki u svijetu, pa i u Hrvatskoj, i dalje negiraju prisustvo koronavirusa i sve tumače kao neku opskurnu svjetsku zavjeru.
Na svu sreću, prvo cjepivo, tvrtki Pfizer i BioNTech ugledalo je svjetlo dana. Uskoro se očekuju i ostala cjepiva, a prvo u nizu trebalo bi biti Modernino cjepivo, čije odobrenje za upotrebu očekujemo 6. siječnja. Nakon toga će dolaziti i ostala.
Cijepljenje je započelo i u Hrvatskoj i Vladi RH treba odati priznanje, jer je Hrvatska među prvima u svijetu dobila cjepivo. Međutim, još uvijek ima onih koji vjeruju da će cijepljenjem dobiti "čip od Billa Gatesa" i kako će ih se preko tog čipa moći pratiti što i kako rade, žive i kako će svi znati sve o njima. Jer, naravno, Bill Gates jedva čeka čipirati nekoga iz neke hrvatske ili europske zabiti i pratiti ga u njegovim svakodnevnim aktivnostima.
Virus u okovima
Koliki će u Hrvatskoj biti odaziv za neobvezno cijepljenje, tek ćemo vidjeti. No, ako je suditi po prvim pokazateljima i listama čekanja kod obiteljskih liječnika, i neće se tako lako cijepiti više od 70 posto stanovnika Hrvatske, koliko je potrebno da bi stekli kolektivni imunitet. Po tome bi se od 4,2 milijuna stanovnika za kolektivni imunitet trebalo cijepiti 2,94 milijuna stanovnika.
Hoće li Hrvatska uspjeti postići kolektivni imunitet i sljedeću turističku sezonu dočekati spremno, kako ne bi bježali od stranaca, vidjet ćemo i nadati se. Jer, ako ne bude turističke sezone i ako ne bude u državnoj blagajni dovoljnog priljeva deviza, bojimo se i pomisliti što nas čeka nakon ljeta, piše Slobodna Dalmacija.
Na kraju je važno napisati kako je ukupna smrtnost od koronavirusa, u svijetu u odnosu na broj oboljelih 2,17 posto, dok je u Hrvatskoj 1,89 posto i da smo po tome bolji od svjetskog prosjeka. Na svu sreću, ukupna smrtnost u svijetu se smanjila, jer je u rujnu prošle godine bila između 3,1 i 3,2 posto, pa je onda u listopadu pala na 2,88 posto i sada je 2,17 posto. Za očekivati je da ćemo s cjepivom protiv bolesti COVID-19, staviti koronavirus u "okove" i da ćemo u budućnosti biti pametniji i budniji.