Snažan potres zatresao je središnju Italiju u srijedu u 7.07 sati ujutro, 64 kilometra istočno od Riminija i 35 kilometara sjeveroistočno od Pesara, s epicentrom na dubini od 10 kilometara ispod Jadranskog mora. Njegova magnituda procijenjena je na 6,1, potom je preinačena na 5,6 prema Richteru, a podrhtavanje se osjetilo i uz obalu te u gotovo cijeloj Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini. Seizmolog Krešimir Kuk za tportal objanio je specifičnosti potresa ispod mora, piše šibenik.in
“Da su njegov se njegov epicentar i hipocentar nalazili na kopnu, a pogotovo u blizini većih gradova, efekti bi u svakom slučaju bili puno veći, jači i razorniji. Ovako je veća količina oslobođene energije prethodno ‘potrošena’ morem”, plastično opisuje Kuk.
Današnji potres ispred talijanske obale jedan je od jačih u posljednje vrijeme, a njegove štete su po Kuku ‘očekivane i ipak ne toliko velike’. No nipošto ne treba očekivati veće valove, ‘mini cunamije’ i slične pojave. Općenito, kaže Kuk za tportal, seizmička aktivnost je izražena u Italiji, ali i u našem dijelu Europe, posebno u protekle dvije godine, piše šibenik.in.
“Prije nekoliko mjeseci također smo imali cijelu seriju potresa ispod Jadrana. Ondje ne postoje tektonske ploče niti njihov direktan kontakt, ali postoji Jadranska mikroploča kao područje poznato po potresima. Ona se proteže ispod mora i jednako je blizu talijanskoj i hrvatskoj obali, na njoj postoji cijeli sustav poznatih zona rasjeda koje se u posljednje vrijeme intenzivno istražuju. Posljednjih godina bilježimo česte potrese u središnjoj zoni Jadrana, u blizini Palagruže”, kaže Kuk.
Na pitanje mogu li podmorski potresi na bilo koji način utjecati na more, obalni pojas ili eventualno na riblji fond, Kuk je tportalu odgovorio: “Ne, oni općenito nemaju takav utjecaj na more. Jači potresi eventualno mogu utjecati na podmorje isključivo na mjestima rasjeda, ali ne i na njegove fizikalne karakteristike ili biološki ekosustav.”