StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetDok se većina raduje proljeću, alergičari već strepe

Pripremite maramice: Pelud čempresa napada već danima, a najgore tek dolazi

Piše Gabrijela Bijelić
4. ožujka 2023. - 11:37

Za sve je kriv čempres. Siječanj im je protekao bez tegoba, a već ove veljače alergičari su izvadili maramice zbog početka još jedne sezone proljetnih alergija na dubrovačkom području.

Već jedanaestu godinu koncentraciju i vrstu biljnih alergena detektira mjerna stanica za pelud na krovu Opće bolnice Dubrovnik gdje se mjerenja za potrebe peludnog kalendara kontinuirano provode još od 2012. godine. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Mato Lakić potvrđuje kako su već zabilježene visoke koncentracije peludi čempresa, te umjerene koncentracije peludi brijesta i lijeske, uz ostalu pelud koja se periodično pojavljuje.

Stare i novije alergije

A najgore za alergičare tek dolazi:

- Najveće koncentracije različitih vrsta peludi u zraku bilježimo upravo u mjesecu ožujku, a posebno visoke koncentracije peludi su evidentirane za bor i čempres. U mjesecu ožujku počinju cvasti i trave, kao i crkvina odnosno drijenak koje su, iako trenutačno još uvijek u niskoj koncentraciji, ali osjetljivim ljudima već stvaraju smetnje – ističe dr. Lakić.

image

Ravnatelj Županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Mato Lakić Cropix

Cropix/Cropix

Napominje kako je pelud u gradu Dubrovniku prisutna u zraku tijekom cijele godine, ali najmanje koncentracije su evidentirane u siječnju, srpnju, kolovozu i prosincu. Ima li na jugu bojazni od zloglasne ambrozije koja osjetljivim osobama zadaje nevolje, posebno u kontinentalnom dijelu zemlje, pitamo sugovornika:

- Grad Dubrovnik je dosta pošteđen najpoznatijeg alergena, ambrozije, a ona se tek sporadično evidentira kroz kolovoz i rujan. Na dubrovačkom području su i nadalje uobičajeni peludni alergeni, trave, crkvina, čempresi, lijeska i maslina – otkriva nam dr. Mato Lakić.

Dubrovčani iz godine u godinu imaju sve više problema s alergijama koje simptomima variraju, od svrbeža nosa i očiju preko kihanja do alergijskog rinitisa i konjuktivitisa, do drastičnih primjera astme i alergijskog dermatitisa. Struka podsjeća kako se sklonost prema alergijama može razviti i u dječjoj i u odrasloj dobi, pa čak i u tzv. zlatnoj, a u pandemiji se pokazalo da se ni nošenjem maski ne mogu u potpunosti izbjeći alergije.

image

Čempresi su već startali, ostali slijede

Amy Osborne/Afp

Dubrovačke ordinacije primarne zdravstvene zaštite ostaju glavna adresa pacijentima koje muče alergije: inhalacijska terapija, sprejevi i pumpice redovito su u uporabi. Značajnu ulogu igra i prevencija. Alergičari dobro znaju da se treba kloniti svega što izaziva alergiju. Prašina, perje, plijesni, duhanski dim i dlake kućnih ljubimaca već su notorni uzročnici alergija kojima se pridružuju i pojedine ‘rizične’ namirnice poput jaja, kikirikija, mlijeka, uz već spomenuta cvjetanja i ‘resanja’ stabala i trava. Liječnici iz iskustva primjećuju da se ljudi češće žale na alergijske pojave, poteškoće u respiratornom sustavu i na koži prijavljuju i roditelji najmlađih.

I geni određuju

Iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo napominju kako alergija nastaje kao interakcija nasljednih čimbenika i utjecaja okoliša. Ona je prekomjerna reakcija obrambenog sustava na različite čimbenike okoliša, inače neškodljive tvari koje udahnemo, dodirnemo kožom, unesemo injekcijom ili pojedemo. U ponovljenom kontaktu s tim tvarima obrambeni sustav organizma se poremeti i dolazi do reakcija između strane bjelančevine – alergena i vlastite bjelančevine – protutijela, uz nepotrebno i prekomjerno stvaranje protutijela. Alergije se najčešće javljaju u djetinjstvu, ali se mogu javiti u bilo kojoj dobi, a procjena je da je u Hrvatskoj 7 do 10 posto stanovništva boluje od peludne alergije, a između 3 i 5 posto populacije pati od astme.

Sklonost alergijama je nasljedna, pa tako stručnjaci kažu kako kod djeteta čiji je jedan roditelj alergičar rizik pojave alergijske bolesti iznosi oko 30 posto.

Navode iz županijskog HZZJZ i karakteristike peludnih alergija kroz njihovo periodičko pojavljivanje prema vrstama peludi u zraku.

- Peludna hunjavica, poznata pod nazivom i sezonski alergijski rinitis je najčešći oblik alergije. To je alergijska bolest gornjih dišnih putova koja se javlja sezonski, u vrijeme kada se u zraku nalaze čestice određene peludi. Karakteristični simptomi su konjunktivitis - svrbež, pečenje i suzenje očiju, te rinitis - svrbež vrška nosa, osjećaj neprohodnost i punoće nosa, kihanje i obilni vodeni iscjedak iz nosa, te povremeno nestanak njuha - objašnjavaju u Zavodu.

image

Mjerna postaja za pelud na krovu zgrade Opće bolnice Dubrovnik

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Pelud ‘leti’ i do 100 kilometara

Pelud čine mikroskopska zrnca koja proizvode biljke radi razmnožavanja. Za alergičare je ključna pelud koja se prenosi putem vjetra i udiše pa kod osjetljive populacije može izazvati alergiju. Peludna zrnca su lagana i nošena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenosti i do100 kilometara. Najveći dio peludi, oko 90 posto ipak ostaje na mjestu otpuštanja. U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta, peludna zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 metara od tla. Uz povoljne meteorološke uvjete, toplo i suho vrijeme s 30 do 40 postotnim udjelom vlage u zrake, te visoki tlak zraka, oslobađaju se velike količine peludi, objašnjavaju iz Zavoda.

19. travanj 2024 19:20