Prije točno deset godina srušen je na dubrovačkom području prvi i zasad jedini bespravno izgrađeni objekt. Radilo se o skladištu u Komolcu izgrađenom na mjestu gdje prostorni planovi ne dopuštaju gradnju. Magazin površine 9,60 puta 10 metara je demontiran, radnici su raščistili ruševine i – nikom ništa. Svratili su potom i do Perne, maknuli nelegalnu terasu s nadstrešnicom i tu je stalo. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja te je 2013. godine najavilo nastavak uklanjanja desetak objekata izgrađenih na krajnjem jugu nakon 21. lipnja 2011. za koje se nisu stekli uvjeti za postupak legalizacije.
DIRH igra na iznenađenje?
No, bageri su zatim mirovali sve do svibnja 2015. kad su u uvali Duboka srušili parkiralište i potporne zidove objekta u nastajanju. Ostalim pošteđenima u međuvremenu je omogućena naknadna legalizacija (do)gradnji, pa su rušenja obustavljena zbog sezone, da turistima ne smetaju. Prevedeno, na terenu je ostalo sve što nije smjelo, bez posljedica. Kad će na red za ‘taracanje’ doći Dubrovačko-neretvanska županija i po kojem redoslijedu? Državni inspektorat početkom ožujka pompozno je reaktivirao kampanju uklanjanja bespravno podignutih objekata, prvo u Istri, da bi nakon 20. ožujka ‘okomio’ i na famozni čardak Stipe Latkovića u uvali Vruja. Iz DIRH-a na naš upit natsavljaju tajiti podatke i datume eventualnog uklanjanja bespravnih objekata, a jedinice lokalne samouprave se izuzimaju od odgovornosti:
- Županija ne nadzire bespravnu gradnju, već je to u nadležnosti komunalnih redara jedinice lokalne samouprave i građevinske inspekcije. Prema zahtjevima investitora Županija, temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, izdaje rješenja o izvedenom stanju za bespravne objekte izgrađene do 21. lipnja 2011. Za zgrade izgrađene nakon navedenog roka može se izdati građevinska dozvola ako je izgrađena u skladu s prostornim planom -poručili su iz Županija.
Iz Grada Dubrovnika objašnjavaju kad sve može djelovati njihovo Komunalno redarstvo ureduje na nedostacima uočenim na fasadama i pokrovu postojećih zgrada koji nisu nosiva konstrukcija i na uklanjanje ruševina zgrada.
- Komunalni redari su u prošloj godini proveli 9 upravnih postupaka iz svoje nadležnosti, pretežito upravo na otklanjanju oštećenja na pročeljima i krovovima objekata. Sukladno ovlastima, Komunalno redarstvo izdaje Rješenje o otklanjanju, te određuje postupanje i rok izvršenja. Ukoliko vlasnik objekta ne postupi prema naloženom, onda se uklanjanje opasnog dijela zgrade može provesti putem treće osobe i na trošak vlasnika. - ističu iz gradske uprave, a na pitanje miču li iz prostora i manje objekte poput kapunara i zidova, upućuju na – Građevinsku inspekciju.
Ne treba baš sve srušiti...
Građevinska struka pak ima svoje viđenje stanja. Čelnik Strukovne grupe graditeljstva HGK – Županijske komore Dubrovnik Tomislav Bačić smatra da nedavna legalizacija bespravno izgrađenih objekata nije donijela ništa dobro.
- Problem za koji smo mislili da je riješen tek sad dolazi na naplatu. Nakon završene legalizacije, nastavilo se i dalje graditi ilegalno vodeći se primjerima iz prošlosti da će se i to “nekad” legalizirati. A sve je trebalo rješavati davno prije, kroz tzv. ispravne psotupke i po važećim zakonima. A zakon postoji i mora biti za sve jednak. Sve što nije napravljeno po zakonu mora biti uklonjeno. Građevine koje se uz manje zahvate mogu uskladiti sa zakonskim propisima, potrebno je prenamijeniti i izuzeti od rušenja – ocijenio je Bačić ckoji se, kaže, u praksi nije susreo s investitorima koji bi izvoditelje radova nagovarali da pri gradnji objekata postupaju suprotno propisima
- Investitor Vas na ništa ne može nagovoriti. Vi kao glavni inženjer gradilišta svojim potpisom garantirate da je sve izvedeno u skladu sa građevinskom dozvolom - zaključuje dubrovački građevinski inženjer.