Čad, zemlja u srcu Afrike, zbog etničke raznolikosti poznata kao svjetska Babilonska kula, najnovije je poprište borbe Rusije i Zapada za utjecaj u Africi, piše New York Times komentirajući da Sjedinjene Države, kada je riječ o Čadu, trenutačno pribjegavaju istim metodama borbe protiv Rusije kao uoči invazije na Ukrajinu prošle godine, piše Jutarnji list.
Američka je vlada, piše NYT, nedavno upozorila predsjednika Čada Mahamata Idrissa Débyja da ga plaćenici iz ruske kompanije Wagner pokušavaju ubiti, a onda je ta informacija procurila u javnost. Prema američkim informacijama, ruski plaćenici, prisutni u nizu afričkih zemalja, planirali su ubiti Débyja i nekoliko njegovih bliskih suradnika te podržavajući pobunjeničke borce u susjednoj Srednjoafričkoj Republici proširiti svoj utjecaj na novu afričku zemlju.
Analizirajući najnoviji razvoj geopolitičke igre na rudama bogatom, a politički i sigurnosno kaotičnom kontinentu, američki dnevnik ocijenio je da je "silovitijem američkom pristupu" u Africi cilj nadoknaditi povlačenje Pariza i francuski gubitak moći u bivšim kolonijama. Francusko vojno povlačenje iz zemalja poput Malija i SAR-a, u kojima su se Francuzi borili protiv militantnih frakcija, iskorištavaju Rusi, čiji su plaćenici na području zemalja Sahela najmanje pet godina. SAD ovaj put odlučuje blokirati daljnje širenje ruskog utjecaja u tom dijelu Afrike. Čad je, čini se, točka preko koje Washington neće prijeći.
Neimenovani američki dužnosnik, koji je, navodi NYT, tražio da ostane anoniman jer je riječ o pitanju vezanom uz nacionalnu sigurnost, rekao je da planiranje atentata na predsjednika Čada predstavlja "novo poglavlje" u djelovanju grupacije Wagner u Africi jer pokazuje da je čelnik Wagnera Jevgenij Prigožin sada spreman i na likvidaciju onih koji mu stoje na putu.
"Sjedinjene Države zato su se okrenule asertivnijim mjerama čiji je cilj usporiti, zauzdati, zaustaviti i preokrenuti utjecaj Wagnera u Africi", rekao je izvor za NYT.
Da je Afrika u fokusu diplomatske ofenzive suprotstavljenih sila, pokazuju i posjeti vodećih državnih dužnosnika. U Nigeru trenutačno boravi američki državni tajnik Antony Blinken, koji je obećao 150 milijuna dolara pomoći Sahelu. "Gdje god se pojave wagnerovci, slijede nevolje", upozorio je Blinken.
Prije njega ove su godine Afriku posjetili američka ministrica financija Janet Yellen, Linda Thomas-Greenfield, američka veleposlanica pri UN-u, i prva dama Jill Biden, koja je Afriku posjetila dok je njezin suprug držao izuzetno hvaljen govor u Poljskoj, vezan uz rusku agresiju u Ukrajini. Potpredsjednica Kamala Harris posjetit će, prema najavama, Ganu, Tanzaniju i Zambiju, a nema predaha ni za Joea Bidena. Dolazak u Afriku je američki predsjednik najavio krajem prošle godine. Posljednji američki predsjednik koji je to napravio bio je Barack Obama koji je 2015. godine posjetio Keniju odakle mu je otac.
Rusi jednako navraćaju na kontinent. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov nedavno je posjetio Mali, a tom je prilikom, piše NYT, spominjao Gvineju, Burkinu Faso i Čad kao zemlje kojima Moskva želi pomoći da se izbore s terorizmom. Sjedinjene Države kažu da aktivnost Rusa vide i u Eritreji. Lavrov je, piše NYT, od početka ove godine posjetio sedam afričkih zemalja. U Sudanu odlične veze njeguje s generalom Hamdanom, kojeg je Rusija opremila oružjem. Prema izvješću više izvora, Rusija je godinama najveći opskrbljivač oružjem afričkog kontinenta.
Prema studiji Instituta za mir u Stockholmu, 2020. i 2021. godine 45 posto velikog naoružanja u Afriku je stiglo iz Rusije. Čak 22 afričke zemlje odbile su u proteklih godinu dana osuditi rusku agresiju na Ukrajinu, što govori u prilog vezama s Rusijom. Drugi afrički igrači kažu da se ne žele uvući u sukob i postati jedna od bojišnica kao u prošlosti. Naime, američko i rusko odmjeravanje snaga Afrika dobro poznaje, naročito ono u vrijeme hladnog rata.
Kada je riječ o Čadu, Rusija je odbila optužbe o planiranju atentata na predsjednika. Iz Moskve su poručili da je Mahamat Idriss Déby pozvan na drugi Rusko-afrički summit, kojem će u srpnju domaćin biti Vladimir Putin.
U slučaju Čada čini se i da neki članovi užeg Débyjeva kruga počinju naginjati prema Rusiji. NYT prenosi riječi visokopozicioniranog čadskog dužnosnika, koji je anonimno rekao da je Débyjev polubrat Seid, bivši šef državne energetske kompanije, u proteklih godinu dana triput posjetio Moskvu. Najmanje jednom susreo se s Prigožinom, šefom Wagnera. Profilna fotografija na društvenoj mreži Facebook prikazuje Seida Débyja ispred Kremlja, podsjeća također NYT.
Da stanovništvo Čada više svakako ne želi Francuze, to je jasno i zato SAD mora djelovati. Međutim, mnogi se s pravom pitaju hoće li nove geopolitičke igre u Africi kao kolateralnu žrtvu imati krhku demokraciju i sve što je dosad postignuto na tom planu. "Washington se ne bi trebao previše vezati uz autoritarnog predsjednika poput Débyja samo kako bi spriječio da on padne pod ruski utjecaj", poručio je Succès Masra, lider opozicije, koji je s američkim dnevnikom razgovarao telefonski iz Sjedinjenih Država, kamo je pobjegao nakon masakra prosvjednika u Čadu u studenome prošle godine.