Uvijek je zlato bilo na cijeni, a kolika je njegova vrijednost najbolje se pokazuje u kriznim vremenima. I to, naravno, ako ga imate, a nemate novca u valuti. Jedne spašava od gladi, drugima povećava bogatstvo,piše Slobodna Dalmacija.
Sjaj zlata nikada ne blijedi. Nekada se u narodu govorilo žuto za žuto, oni koji su u teškim vremenima, u vrijeme financijskih prevrata, ratova i financijskih kriza imali zlatni nakit imali su više šansi za preživljavanjem, mogli su dati koji komad svog zlata za brašno ili koju drugu namirnicu.
I poslije svjetske ekonomske krize iz 2008., mnogi su svoje kućne budžete spašavali prodajom zlatnog nakita, a mnogima bi dobrodošao i zbog posljedica korona-krize, kad su se mjesečni prihodi stanjili, a račune treba plaćati. Samo je pitanje, koliko je u kojoj obitelji zlatnog nakita ostalo.
- Zadržali smo samo vere. Sve drugo što smo imali prodali smo proteklih godina, sve za plaćanje računa – kaže nam jedna Splićanka, jedna od mnogih u sličnoj situaciji. Ona i suprug nemaju plaće s kojima mogu podmiriti sve troškove za svoju četveročlanu obitelj, djecu treba školovati. Novca nikad dovoljno iako se ne razbacuju i žive skromno.
Takvih ljudi je velik broj. Često i nismo svjesni koliko su ljudi oko nas u potrebi. Mnogi su od 2008. na ovamo blokirani, ovršeni, s malim plaćama i mirovinama, stegnuti financijskom omčom.
Uoči Svjetskog dana socijalne pravde koji se obilježava 20. veljače svake godine, iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) skrenuli su pažnju na to kako je Svjetska banka još početkom listopada 2020. godine procijenila kako će COVID-19 prouzročiti daljnji rast ekstremnog siromaštva tijekom 2020. godine i to za novih između 88 i 115 milijuna ljudi, tako da bi ukupan broj do 2021. godine mogao dosegnuti 150 milijuna. Od toga broja, njih čak 82 posto bit će iz zemalja srednjeg dohotka.
- Kakvo je stanje u Republici Hrvatskoj? Hrvatsku je zbog teškog ili nemogućeg življenja u njoj u posljednjih desetak godina, prema procjenama, u potrazi za boljim životom napustilo gotovo 10 posto stanovnika, od kojih je većina mladih, visokoobrazovanih i u produktivnoj dobi. Bolest COVID-19 je, unatoč vladinim mjerama potpore, dodatno pogoršala ionako teško stanje u zemlji – istaknuto je tim povodom u priopćenju koje potpisuje Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.
To je ilustrirano podacima za 2019. godinu prema kojima je u Hrvatskoj stopa rizika od siromaštva iznosila 18,3 posto, osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je 23,3 posto, osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji bilo je 7,3 posto, a onih koji su zaposleni ili samozaposleni i istovremeno siromašni bilo je 5,10 posto. Za očekivati je da će podaci za 2020. godinu biti još i gori, zaključio je Sever.
U tim i takvim prilikama, iz godine u godinu mnogi građani bili su primorani riješavati se predmeta uz koje su bili emotivno vezani, prstena koje im je darovala draga osoba, naušnica, ogrlica, narukvica... Zlato se može brzo unovčiti, možda ne dobiju uvijek koliko im treba, ali jedan račun više ili jedna rata kredita bit će lakše plaćeni. Osim nakita, otkupljuje se i zubno zlato, satovi, zlatnici, medalje...
S druge strane rastao je broj tvrtki i njihovih poslovnica koje otkupljuju zlato, a nerijetko je otkup omogućen i poštom. Pri izboru trgovaca, nužno bi bilo pogledati sve uvjete svakoga od njih kako bi se postigla realnija cijena otkupa.
Ako se može ustvrditi da su u prvim godinama nakon financijske krize koja je svijet pogodila 2008. godine u takve tvrtke dolazili najviše ljudi koji su prodajući zlatni nakit riješavali svoje egzistencijalne probleme, primjetno je da je u nekim razdobljima, kad cijena zlata raste, dolaze i oni koji u tome trenutku vide priliku za neku zaradu, a pogotovo ako taj nakit više ne nose. Jer, i kod zlatnog nakita moda ima utjecaja.
Cijena zlata oscilira, ali u dugoročnom razdoblju pokazuje stalan rast. Prema dostupnim podacima, zadnja cijena kod otkupa zlata 585 (14kt) na razini je 170 kuna po gramu, piše Slobodna Dalmacija.