Djelomice, u Dalmaciji te u Slavoniji i pretežno sunčano. Prema kraju dana sa zapada postupni porast naoblake. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni, u Slavoniji sjeverozapadni. Na Jadranu ujutro bura, popodne jugozapadni vjetar u okretanju na jugo i jačanju. Minimalna temperatura zraka uglavnom od 1 do 7, na Jadranu od 7 do 12 °C, a maksimalna između 15 i 20 °C, to je prognoza DHMZ-a za sutra, donosi Slobodna Dalmacija.
Međutim, opet nas očekuje hladni val, kiše, pad temperature. Pa gdje je to proljeće više, pitaju se brojni naši građani.
- I u srijedu će još biti većinom suho, pa i barem djelomice sunčanu, uz proljetnu toplinu od mnogih priželjkivanu, ali i uz južinu, kao najavu promjene vremena. Boravite li dulje na otvorenome i osjetljivije ste kože - pripazite - UV indeks, mjera sunčeva zračenja, u južnijim hrvatskim krajevima već će biti i visok.
No, već u nastavku ovog tjedna te vjerojatno i na samom početku idućega znatno oblačnije nego tijekom srijede, uz čestu kišu, ponegdje i obilnu, osobito na Jadranu i u obliku lokalnih pljuskova s grmljavinom te uz lokalne nevere i vrlo promjenljiv vjetar, i po smjeru i brzini.
Pritom će i ponovno osvježiti, ponaprije na prijelazu s četvrtka na petak kada je u gorju moguća susnježica i mokar snijeg. Potkraj vikenda zapuhat će bura s kojom će na Jadranu rasti vjerojatnost za više suha i sunčana vremena početkom idućeg tjedna.", navela je dr. sc. Tanja Renko iz DHMZ-a.
Zašto se, dakle – i sve češće, gotovo da postaje uobičajeno – temperature tako naglo, u tako kratkom roku, spuste ili narastu? I je li to relativna klimatska novost, pitali smo nedavno prof. dr. sc. Branka Grisogona s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
– U planetarno sve toplijoj klimi ima i sve više pohranjene energije (za razliku od relativno hladnije klime). S porastom količine raspoložive energije u atmosferi, oceanima i morima, klimatski sustav, pa onda i samo vrijeme, brže, lakše i dalje skaču iz jednog stanja u drugo stanje. Drugim riječima, uz sve više energije na raspolaganju, češće se ostvaruju ekstremni meteorološki i klimatski događaji. Postupnost i “glatkost” prijelaza iz jednog vremenskog stanja u drugo se tada gubi ili se jako smanjuje pa su brzine prijelaza iz jednog meteorološkog vremena u drugo sve veće – objašnjava profesor Grisogono. Podsjeća da je proljeće poznato po brzim izmjenama vremena jer dolazi do naglog zagrijavanja atmosfere produljenjem trajanja dana i visinom Sunca na nebu.
– Dugotrajna olujna bura proteklih dana posljedica je optimalnog položaja jake anticiklone sjeverno od Hrvatske i ciklone južno od Hrvatske. U takvoj situaciji, anticiklona nam pumpa hladan zrak za sjevera, a ciklona usisava zrak k jugu, najjednostavnije rečeno. Pri tome, naše priobalne planine maksimalno pojačavaju buru stvaranjem planinskih atmosferskih valova. I prije su se događali ekstremni vremenski događaji, potvrđuje profesor Grisogono, “ali ne tako često kao posljednjih, recimo uvjetno, petnaestak godina, jer tu nema stroge granice”.
– Nadalje, što smo u prosjeku starija nacija, s godinama postajemo osjetljiviji na nagle promjene. Naši tjelesni regulatori, naša prilagodba na sve brze promjene oko nas, postaju relativno sporiji pa nam tako i teže padaju nagle meteorološke promjene. Znači, tu se pomalo radi i o psihosomatskim efektima.