Više od sedam tisuća prosječne neto plaće su u prvom kvartalu ove godine imale samo dvije županije, Zagrebačka u kojoj je taj prosjek iznosio 7115 kuna i Grad Zagreb s buštom od 8493 kuna. U ostalim se županijama prosječna plaća u prva tri mjeseca ove godine kretala od 5984 kuna u Virovitičko-podravskoj županiji do 6955 kuna u Primorsko-goranskoj županiji, prema novim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, donosi Slobodna Dalmacija.
Jasno da je utjecaj plaća u Zagrebu značajno podebljao državni prosjek koji zaposleni u drugim županijama mogu samo sanjati te je značajno utjecao na to da je prosječna plaća u veljači prvi put prešla 7000 kuna te je iznosila 7038 kuna čime se koncem travnja bio pohvalio premijer. U ožujku je prosječna bušta narasla na 7138 kuna. Kad se analizira u kojim se djelatnostima isplaćuju natprosječne plaće, ispada da bi bez državnog sektora prosječne plaće mnogo teže dosegnule 7000 kuna prosjeka.
Od devetnaest djelatnosti, samo osam njih isplaćuje natprosječne plaće, a polovina ih je u državnom vlasništvu: javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb i opskrba električnom energijom, plinom, parom...
Bilo bi za sve zaposlene mnogo bolje da se premijer mogao pohvaliti skokom medijalne plaće koja je u ožujku iznosila 6000 kuna. To znači da je polovica svih zaposlenih u pravnim osobama zaradila manje od 6000 kuna, a druga polovica više. Svaki četvrti zaposleni u tvrtkama zarađuje manje od 4576 kuna, svaki deseti zarađuje plaće koje ne prelaze 3859 kuna.
Premijer je, ističući da su prosječne plaće u veljači preskočile 7000 kuna, bio rekao da su tom rastu državnog prosjeka pomogle porezna reforma i državna pomoć gospodarstvu za vrijeme pandemije koronavirusa od 10 milijardi kuna za oko 120 tisuća poslodavaca i 680 tisuća radnika kojima je isplaćena potpora za plaće. Premijer je bio tada rekao da je prosječna plaća od početka 2016. godine do sada porasla za 1396 kuna, dok je u prethodnom petogodišnjem razdoblju bila porasla samo 183 kuna. To i nije čudno zna li se da je od 2018. povećan osobni odbitak, snižavane su porezne stope, ali je i značajno povećana mogućnost neoporezivih isplata radnicima koje se statistički računaju u plaću, ali se na njih ne plaća porez na dohodak, prirez niti mirovinski doprinos što znači da neoporezive isplate ne ulaze u obračun buduće mirovine.
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti u prvom su kvartalu najslabije plaćale zaposlene, prosječna neto plaća iznosi 5212 kuna, u ugostiteljstvu i hotelijerstvu je 5295 kune, ostale uslužne djelatnosti isplaćuju 5667 prosječne plaće, a manje od 6000 kuna prosječne plaće isplaćuje se još samo u građevinarstvu čiji prosjek iznosi 5739 kuna.
U ostalim natprosječno plaćenim djelatnostima među kojima su rudarstvo i vađenje, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, najveće plaće isplaćuju se u financijskim djelatnostima i osiguranju 10.083 kune te 10.461 kuna koliki je prosjek za djelatnosti informacija i komunikacija u kojima statistika vodi telekomunikacije, računalno programiranje, izdavačke djelatnosti, proizvodnju filmova i televizijskog programa, emitiranje programa...
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji su prosječne plaće u prvom tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje pale za 1,5 posto, a u svim ostalim županijama su porasle, najviše za 5,3 posto u Zagrebu, najmanje, tri posto, u Virovitičko-podravskoj županiji. Među dalmatinskim županijama najmanju prosječnu plaću od 6342 kune u prvom tromjesečju ove godine isplaćivale su tvrtke Dubrovačko-neretvanske županije koja je među svim županijama u zemlji petnaesta po visini prosječne plaće, slijedi je Šibensko-kninska sa 6423 kuna prosječne plaće po čijoj je visini na trinaestom mjestu među županijama, dok je Zadarska županija deveta u Hrvatskoj s prosječnom plaćom od 6513 kune. Splitsko-dalmatinska županija je šesta u zemlji sa 6664 kune prosječne plaće, a veće prosječne plaće zarađuju se u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu koji prosječnu plaću na razini cijele Hrvatske premašuje za 42 posto, donosi Slobodna Dalmacija.