StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetEUROPSKA KOMISIJA |

NOVA STRATEGIJA ZA ZAUSTAVLJANJE KORONE: Uvode se antigenski testovi na COVID, za koje ne treba laboratorij, a rezultat stiže za petnaestak minuta!

Piše slobodna dalmacija
29. listopada 2020. - 17:32
Europska komisija je ovaj tjedan predložila niz mjera za usporavanje širenja koronavirusa, koje između ostaloga uključuju masovnije i brže testiranje, pripremu kampanje cijepljenja, te učinkovite aplikacije za praćenje kontakata, piše Slobodna Dalmacija.

Preporučuje se šira uporaba antigenskih testova koji daju brze rezultate, a Komisija poziva zemlje članice da do sredine studenoga izrade nacionalne strategije testiranja. Za izravnu i brzu nabavu antigenskih testova Komisija će osigurati 100 milijuna eura.

Virusa mora biti dovoljno da bi bili vidljivi u antigenskom testu, a obično kada pacijent ima dosta virusa, ima i simptome. Kod osoba koje nemaju simptome, zlatni je standard osjetljivi i pouzdani PCR test. Antigenski testovi mogu imati primjenu u testiranju simptomatičnih pacijenata kako bi se brzo utvrdilo je li riječ o COVID-19 ili drugoj infekciji. Prednost testa je što se ne mora slati u laboratorij, jer se vrlo brzo i fleksibilno može testirati na licu mjesta.

Kod antigenskog testiranja uzme se bris iz nosa ili usta te se prati hoće li jedna od dvije plave crte pokazati pozitivan rezultat. Ti testovi vizualno izgledaju poput onih za trudnoću. Rezultat se dobije najkasnije za pola sata, cijena im je od 250 kuna i nude ih različiti proizvođači. S antigenskim testom medicinsko osoblje tako može za petnaestak minuta saznati je li neki pacijent akutno inficiran i može li zaraziti druge ljude te ga u slučaju da je pozitivan, po potrebi odmah izolirati.

– Brzi antigen-testovi stižu na tržište i mogu odigrati važnu ulogu, a ono što Komisija predlaže zajednički je, europski pristup odobravanju i korištenju takvih testova. Samo u tom slučaju može postojati međusobno priznavanje rezultata takvog testiranja na COVID-19 – kazala je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen naglasivši kako će ovaj Božić biti drukčiji.
„Puno ovisi o našem ponašanju sada, o tome kako ćemo ovo pregrmjeti u sljedećih nekoliko tjedana. Ali bit će to drukčiji Božić – konstatirala je Von der Leyen.

Trenutno postoje tri procedure, odnosno vrste testova na COVID-19: PCR-testovi, serološki testovi i antigenski testovi.
Što se tiče antigenskih testova oni ne dokazuju genetske sekvence virusa kao što je to slučaj kod PCR-testa, već pronalaze proteine koji ukazuju na virus. Manje je osjetljiv nego PCR, (koji se također uzima iz nosa i usta) i bitno različit od serološkog (test iz krvi) kod kojeg se detektira prisutnost antitijela na virus koja se počnu razvijati mnogo kasnije nego što osoba oboli pa se test na antitijela ne može koristiti da bi se ustanovilo je li netko trenutno zarazan.

„U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, prvi smo uveli na tržištu Roche-ove kromatografske (brze) antigenske testove, koji su iznimno precizno validirani s visokom specifičnošću (99,68 posto) i osjetljivošću (96,52 posto). Sukladno pravilima struke, kad dobijemo negativne rezultate, uvijek ih promatramo u kontektstu ostalih čimbenika, uključujući prethodnu izloženost virusu, pojavnosti kliničkih simptoma, itd, a ako je test dvojben uvijek se može napraviti molekularna dijagnostika na prisustvo SARS-CoV-2. Usprkos podatcima vezano uz visoku osjetljivost testa u početku smo pozitivne rezultate uspoređivali s rezultatima PCR-a i u niti jednom slučaju se nije dogodio “lažno pozitivan rezultat”, naknadno su slično napravile i neke druge bolnice s jednakim iskustvom – objašnjava nam prof. dr. Renata Zadro, voditeljica Laboratorija za medicinsku biokemiju Specijalne bolnica Sv. Katarina.

Prema dosadašnjim iskustvima, napominje kako koncentracija SARS-CoV-2 N antigena na sluznici naglo raste nekoliko dana nakon infekcije i doseže maksimum 15-tog dana te u narednih 10-15 dana pada ispod razine detekcije, a slično se vidi i kod RT-PCR testiranja.

Koja je razlika između PCR, seroloških i antigenskih testova?
PCR su najsigurniji testovi gdje se uzima uzorak duboko iz nosa i usta i oni detektiraju genetski materijal iz virusa u ciklusima analize. Što je manje ciklusa potrebno za detekciju, veća je količina virusa u uzorku. Što je veća količina virusa, vjerojatnije je da će pacijent biti zarazan. PCR testovi detektiraju i tragove virusa koji se više aktivno ne izlučuje u okoliš, i zato se za testove zna reći da su preosjetljivi.

Serološki testovi su oni iz krvi i pokazuju količinu antitijela kod već zaraženih osoba i njima je moguće vidjeti kolika je bila izloženost zarazi, kao i utvrditi da je netko prebolio bolest premda toga možda nije bio ni svjestan. Kad nas koronavirus napadne tada imunološki sustav započinje proizvoditi protutijela koja se mogu pronaći u krvnoj slici šesti ili sedmi dan od početka bolesti. Test otkriva prisutnost protutijela specifičnih za SARS-CoV-2 i kad osoba nije imala nikakve simptome bolesti.
Antigenski testovi ne dokazuju genetske sekvence virusa kao što je to slučaj kod PCR-testa, već pronalaze proteine koji ukazuju na virus. Da bi bio učinkovit osoba mora imati simptome COVID-a, piše Slobodna Dalmacija.
30. siječanj 2023 08:34