Tom prilikom iz Anime su ponovno aktualizirale svoju inicijativu iz studenog prošle godine kada kod nadležnog tijela Općine Kotor pokrenule Inicijativu za podizanje spomen- obilježja ratnim zatvorenicima iz Hrvatske u Sabirnom centru u Morinju. S inicijativom su već tada upoznale predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine Crne Gore te ministra pravde i ministru odbrane kao i Generalni konzulat Republike Hrvatske u Crnoj Gori.
Ovaj put, iz Anime su apelirali na općinske organe da prihvate njihovu inicijativu, formuliraju zahtjev i iskažu političku volju za postavljanje spomenika kao čina njegovanja kulture sjećanja, čime bi ispoštivali žrtve torture, službeno pružili ruku pomirenja i stvorili uvjete za mirovno obrazovanje mladih generacija.
ANIMA već desetljećima brojnim javnim akcijama, priopćenjima, letcima, organizacijom kinoprojekcija filmova o Logoru Morinj te obilaskom tog mjesta i simboličkim polaganjem cvijeća održava kulturu sjećanja na mjesta preživljene patnje i učinjenog zločina. Tim obilježavanjem su ukazivale na nužnost suočavanja građana Kotora s Logorom kao tužnom činjenicom iz nedavne prošlosti Crne Gore. Također, "Anima" je prošle godine načinila istraživanje o stavovima i informiranosti lokalne uprave o ratnom zločinu u Mornju te načinile analizu s zaključkom da je, unatoč još uvijek jasnih otpora općinske vlasti da se u cjelosti suoči s ovim zločinom, nužno obilježiti mjesto stradavanja. Također, tiskale su i publikaciju s rezultatima istraživanja nazvanog „Pamtimo logor Morinj” i dokumentirale tada prikupljenje podatke.
Recimo i to kako ih je predsjednik Crne Gore uputio na općinske organe, da bi im siječnja ove godine iz Sekretarijata za kulturu sport i društvene djelatosti odgovorili kako se spomen obilježje ne može podići prije isteka roka od 50 godina od kad se dogodio logor ali da izuzetno može uz saglasnost Vlade Crne Gore. Crnogorski su mediji prenijeli inicijativu članica mirovne udruge, ali i podsjetile kako je u Sabirnom centru odnosno logoru Morinj od listopada 1991. do kolovoza 1992. godine nalazilo oko 300 zatvorenika iz Republike Hrvatske, koji su bili izloženi nečovječnom ponašanju i torturi. Također, podsjetili su kako o tim zločinima svjedoči sudski proces koji je trajao od 2007. godine i pokretanja istrage do 2014. godine kada je izrečena pravomoćna presuda. Rezultat sudskog postupka su osude četvorice pripadnika "JNA" koji su osuđeni na ukupno 12 godina zatvora. Također, donesene su 154 odluke o reparaciji te dosuđena naknada od 1.485.510 eura bivšim zatvorenicima.
Međutim, od članica udruge smo doznali kako je u Kotoru istina o tim događajima još uvijek skrivena od javnosti.