Može li se dogoditi da zdravstveni djelatnici koji rade s covid-pacijentima, a posebno oni koji su došli pomoći u covid-bolnicu KB Dubrava te u druge slične ustanove u Hrvatskoj, dobiju manju plaću za protekli mjesec nego za mjesec ranije kad su radili svoj redoviti posao u matičnim bolnicama?
Mogu li oni koji u svojim bolnicama rade s covid-pacijentima ostati bez tog istog dodatka od 28 posto na osnovnu plaću na uvjete rada jer koronavirusa do sada nije bilo? Odgovor na oba pitanja je potvrdan: sve je to moguće ako se ništa ne promijeni u načinu isplata plaća, jer Ministarstvo zdravstva još uvijek nije dalo nikakav naputak ravnateljima bolnica o tome tko ima pravo i na koliki dodatak dok traje covid-kriza. Istina, početkom prošlog mjeseca v.d. ravnatelja KB-a Dubrava Ivica Lukšić odlučio je da oni koji rade u PRIC-u imaju pravo na dodatak na uvjete rada od 28 posto, ali to još uvijek nije riješilo problem, piše Jutarnji list.
Naime, u PRIC-u KB-a Dubrava se ne dežura, satnica je tek temeljna plaća uz dodatak od 28 posto na uvjete rada jer se radi dnevno po principu 4 sata rada, 4 sata odmora pa onda opet povratak u bolnicu na 4 sata. Drugim riječima, kako god se računalo imat će manju plaću nego li u mjesecu u kojem su radili u matičnoj bolnici za najmanje 20 posto.
Najbolje se to može vidjeti na konkretnom, grubom izračunu. Ako neki specijalist koji je došao raditi u covid-bolnicu ima osnovnu plaću 10.000 kuna, a radi u jedinici intenzivne skrbi, na tu će plaću dobiti dogovorenih 28 posto više. Plaća će mu ugrubo iznositi 12.800 kuna, i tu priča završava jer taj liječnik nema dežurstava, prekovremenih... U svojoj bi bolnici imao također osnovnu plaću 10.000 kuna, zatim 19 posto dodatka na uvjete rada koje imaju gotovo svi, dežurao bi tri ili četiri puta i njegova bi plaća bila oko 16.000 kuna!? Riječju, malo manji dodatak, ali ukupno primanje veće 20 posto.
Nezdravstveno osoblje
I ne samo da nije riješen problem onih koji rade u drugim bolnicama da bi liječili covid-pacijente, nego isti problem nije riješen ni za zaposlenike koji u svojim matičnim bolnicama rade direktno s covid-pacijentima, kao i za nezdravstveno osoblje koje sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja pacijenata s koronavirusom, jer se ne zna koji im dodatak na plaću pripada temeljem Kolektivnog ugovora. Na te je nelogičnosti ministra jučer upozorio i UPUZ (Udruga poslodavaca u zdravstvu).
"Nejasno je imaju li zaposlenici koji rade u navedenim uvjetima pravo na uvećanje osnovne plaće za posebne uvjete rada u istom postotku kao i prije epidemije covida-19 od 28 posto (rad u jedinici intenzivnog liječenja te objedinjenom hitnom bolničkom prijemu ili temeljem neke druge osnove), imaju li pravo na uvećanje od 23 posto (rad u dijagnostici i liječenju pacijenata za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite), ili imaju pravo na neki drugi dodatak, odnosno neki od navedenih dodataka ali temeljem druge osnove", pitali su ministra iz UPUZ-a, ali odgovora za sad nema.
Slično pitanje postavio mu je ovih dana i Jutarnji list, ali zasad nismo dobili objašnjenje kako se dogodilo da još uvijek nema jasnih uputstava o tome tko, kad i zašto ima pravo na neki dodatak. Ministar Vili Beroš jučer je na Vladi najavio 'odluku o plaćama do kraja tjedna', ali bez ikakvih pojedinosti, premda su neke zdravstvene ustanove već isplatile plaće za studeni s dodatkom od 28 posto i tako moguće 'prekršile propise jer ne mogu biti nepravedni prema svojim zaposlenicima' zbog 'nejasne primjene Kolektivnog ugovora'.
Četiri dežurstva
Neki rješavaju problem i tako da njihovi djelatnici rade 15 dana u covid-bolnici, a 15 u svojoj ne bi li si dodali četiri dežurstva i dobili plaću barem jednaku onoj koju su primili prošli mjesec. S obzirom na to da se plaće i onima koji su na privremenom radu u drugoj ustanovi obračunavaju u njihovoj matičnoj bolnici, dio je ravnatelja odlučio da tim djelatnicima plaća ne smije biti manja od one koju su dobili u svojoj bolnici mjesec ranije.
Bilo je vremena da Ministarstvo riješi ovaj očiti problem još tijekom korona-zatišja, i odredi koji će se dodatak uključivati u primanja temeljem onog što je kao novu obvezu nametnuo covid-19, piše Jutarnji list.