StoryEditor
Hrvatska i svijetOBRUČ SE STEŽE

Klizi li Europa prema novom lockdownu? Od globalnog broja dnevnih zaraženih, dvije trećine su na starom kontinentu. Stručnjaci: ‘Jače mjere donose slobodu‘

Piše PSD
15. studenog 2021. - 16:10

Ususret Božićnim praznicima, četvrti val koronavirusa se ne prestaje širiti po Europi. Desetak nizozemskih gradova već je otkazalo prazničke parade ovog vikenda, a poznati božićni sajmovi u Njemačkoj su također pred gašenjem. 'Teško je zamisliti da stojite na tržnici i pijete kuhano vino dok su bolnice pune, a liječnici se bore za živote', rekao je prošli tjedan premijer Saske Michael Kretschmer, pozivajući saveznu vladu na ukidanje zimskih radosti, prenosi Slobodna Dalmacija.

Europa je ponovno središte globalne pandemije. Nizozemska je u subotu postala prva zapadnoeuropska zemlja od ljeta koja je uvela djelomično zatvaranje, Berlin zabranjuje pristup restoranima necijepljenima, a Francuska se žuri poboljšati procijepljenost trećom dozom. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zaraze koronavirusom su prošli tjedan diljem starog kontinenta porasle su za 7 posto, a smrtni slučajevi za 10 posto, što ga čini jedinom regijom u svijetu u kojoj se broj slučajeva i smrti ne prestaje povećavati.

image
Alain Pitton/ AFP

Gotovo dvije trećine novih infekcija – oko 1,9 milijuna – zabilježeno je u Europi, priopćio je WHO, tako obilježavajući šesti uzastopni tjedan kako je širenje virusa poraslo diljem kontinenta, a nekoliko zemalja doživjelo je četvrti ili peti val. Osim u srednjoj i istočnoj Europi, gdje je pokrivenost cjepivom znatno niža, prijem u bolnice i smrtni slučajevi općenito su i dalje mnogo manji nego prije godinu dana, a nacionalne razlike u preventivnim mjerama otežavaju donošenje čvrtih zaključaka.

No, stručnjaci se slažu da je kombinacija niskog unosa cjepiva, slabljenja imuniteta među rano cijepljenim ljudima te rastućeg ozlojađenosti u vezi s maskama i distanciranjem, nakon što su vlade popuštale mjere tijekom ljeta, najvjerojatniji uzrok.

'Poruka je uvijek bila: učini sve što možeš', rekao je prošlog tjedna Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu. 'Cjepiva čine ono što je obećano: sprječavaju teške oblike bolesti, a posebno smrtnost. Ali oni su naše najmoćnije sredstvo, ali samo ako se koriste uz preventivne mjere.'

Potrošnja cjepiva na našem kontinentu najveća je u južnoj Europi, pri čemu su Portugal, Malta i Španjolska dvostruko cijepili više od 80 posto svoje populacije, a ni Italija ne zaostaje za 73 posto, prema podacima iz OurWorldInData. Sedmodnevni prosjeci novih dnevnih infekcija najniži su upravo u tim zemljama, oko 100 na milijun ljudi – ali rastu. U područjima u kojima je procijepljenost niska su i skočili.

Trst, koji je prošlog mjeseca doživio velike prosvjede protiv talijanske zelene propusnice koja od radnika zahtijeva da pokažu dokaz o cijepljenju, imunitetu ili nedavnom negativnom testu kako bi pristupili svom radnom mjestu – otada bilježi udvostručene dnevne slučajeve. 'Vratili smo se mračnim danima pandemije', rekao je šef jedne od gradskih jedinica intenzivne njege prošli tjedan nakon poplave bolničkih prijema, od kojih je 90 posto bilo necijepljeno i najizravnije povezano sa spomenutim prosvjedima.

image
Federico Vespignani/ AFP

No, Nizozemska, Francuska i Njemačka, gdje je pokrivenost cjepivom samo nekoliko postotnih bodova niža, također su počele doživljavati porast infekcija, što predstavlja izazov čak i za vlade s relativno visokim stopama prihvaćanja.

Nizozemska, koja je u potpunosti cijepila 73 posto svoje populacije, uvela je u subotu trotjedno djelomično zatvaranje, zatvarajući barove, restorane i trgovine od 20 sati i i ograničavajući kućna okupljanja na četiri gosta nakon što su brojevi slučajeva dosegli nove rekorde. Ova zemlja, koja je uklonila većinu ograničenja tijekom ljeta, prošlog je tjedna zabilježila sedmodnevni prosjek novih infekcija od 609 na milijun, što je potaknulo vladu da preokrene svoje obećanje da će ukinuti sva ograničenja do kraja godine.

Gotovo 69 posto stanovništva također je potpuno cijepljeno u Francuskoj. Tamo je zdravstvena propusnica, koja pokazuje dokaz o cijepljenju, oporavku ili negativan test, potrebna još od ljeta za ulazak u barove, restorane, rekreacijske prostore i neke trgovačke centre, ukrcaj u avion ili vlak na duge relacije, a maske su i dalje obvezne u zatvorenim prostorijama – ali novi slučajevi rastu u dvoznamenkastim postocima svaki tjedan već mjesec dana.

'Ono što doživljavamo u Francuskoj očito izgleda kao početak petog vala', rekao je prošli tjedan ministar zdravlja Olivier Véran, dok se sedmodnevni prosjek novih slučajeva, iako je još uvijek relativno nizak, popeo na 134 na milijun . Emmanuel Macron rekao je da od 1. prosinca stariji od 65 godina i osobe u rizičnim skupinama koje nisu primile treću injekciju više neće imati pravo na zdravstvenu propusnicu, a da će se istovremeno program dopunske pomoći proširiti na starije od 50 godina.

image
Yves Herman/ AFP

Njemačka, u kojoj je 66,5 posto stanovništva potpuno cijepljeno, na pragu je četvrtog vala koji bi mogao biti najteži do sada. Tamo, u posljednjih pet dana, bilježe najveću dnevnu stopu zaraze dosada s 48.640 novih slučajeva. U petak je njihov sedmodnevni prosjek veći od 381 na milijun.

Šef njemačke agencije za kontrolu bolesti upozorio je da se odjeli intenzivne njege suočavaju s neviđenim pritiskom, rekavši da je zemlja na 'pet minuta do ponoći', dok najteže pogođene države razmišljaju o izolaciji. Od ponedjeljka će u Berlinu samo osobe koje su cijepljene ili su se nedavno oporavile moći posjećivati ​​restorane, kina i frizerske salone. Savezni ministar zdravstva Jens Spahn predložio je u petak slična pravila za ulazak na javna događanja.

Christoph Spinner, infektiolog u minhenskoj sveučilišnoj bolnici Rechts der Isar, zapitao se hoće li i ove mjere biti dovoljne. 'Ono što nam sada treba je usklađena i stroga akcija savezne vlade, a nisam siguran da to trenutno imamo', rekao je za Observer. U Spinnerovoj bolnici oko tri četvrtine onih koji su liječeni od teškog covida nije cijepljeno, a otprilike polovica je imala određene komorbiditete. 'Oni koji kažu da je ovo sada čista pandemija necijepljenih griješe', rekao je.

Austrija, Švicarska i Njemačka imaju najvišu stopu necijepljenih ljudi u zapadnoj Europi te je teško utvrditi specifične razloge za neodlučnost tamošnjih ljudi da se cijepe. U usporedbi s južnoeuropskim državama poput Italije ili Španjolske, sve tri su dosad doživjele relativno blage valove, što je možda dovelo do toga da mnogi podcjenjuju koliko virus može biti smrtonosan.

image
Stefan Puchner/ AFP

Vladin posebni povjerenik za istočnu Njemačku, Marco Wanderwitz, sugerirao je da otpor prema cjepivu može imati političku dimenziju u njegovoj matičnoj regiji Saskoj, bastionu krajnje desne Alternative für Deutschland. 'Postoji jasna veza između podrške AfD-u i odbijanja cjepiva', rekao je Wanderwitz. U Austriji, krajnje desna Stranka slobode (FPÖ) također je s mnogo entuzijazma podržala stavove antivaksera.

U međuvremenu, u srednjoj i istočnoj Europi, od kojih je većina proizašla iz komunističke vladavine, siromaštvo, loša zdravstvena naobrazba i dezinformacije kombiniraju se s ukorijenjenim nepovjerenjem u vladine i državne institucije i tako proizvode najnižu razinu prihvaćanja cjepiva u Europi.

Kao rezultat toga, devet zemalja srednje i istočne Europe trenutačno je među 10 najvećih dnevnih stopa smrtnosti od koronavirusa u EU. Rumunjska i Bugarska imaju najveću dnevnu stopu smrtnosti u tom bloku od oko 22 na milijun – preko 30 puta više od stopa u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu. Unatoč velikim zalihama cjepiva, pve dvije zemlje su u potpunosti cijepile najmanji udio svoje populacije od svih EU27 država: samo 34,5 posto stanovnika Rumunjske primilo je dva uboda, a 23,04 posto stanovnika Bugarske. Obje su nedavno uvele stroža ograničenja, dok je Latvija, još jedna slabo cijepljena zemlja, uvela četverotjednu karantenu već sredinom listopada. Češka, Slovačka i Rusija također su pooštrile mjere.

image
Georgi Paleykov/ AFP

U zapadnoj Europi, sada se postavlja pitanje mogu li zemlje obuzdati ovaj najnoviji val, a da ne moraju pribjeći potpunim zatvaranjima. Stručnjaci kažu da je odgovor vjerojatno potvrdan – mjere poput distanciranja, maski i cjepiva za zatvorene prostore bit će od vitalnog značaja. 'Ako jedna od ovih stvari nedostaje, vidjet ćemo situacije kakvoj sada svjedočimo u mnogim europskim zemljama', rekla je Antonella Viola, profesorica imunologije na talijanskom Sveučilištu u Padovi.

Hans Kluge je prošli tjedan ustvrdio da vlasti moraju ubrzati uvođenje cjepiva, uključujući dopunske injekcije za rizične skupine i doze za tinejdžere. 'Većina ljudi koji su danas hospitalizirani i koji umiru od covida nisu u potpunosti cijepljeni', rekao je. No, javnozdravstvene i socijalne mjere su jednako važne, kaže, dodajući da WHO procjenjuje da bi 95 postotno korištenje maski u Europi moglo spasiti gotovo 200.000 života.

Primijenjene 'ispravno i dosljedno', preventivne mjere 'dopuštaju nam da nastavimo sa svojim životima, a ne suprotno', rekao je Kluge. 'Preventivne mjere ne oduzimaju ljudima slobodu, one je osiguravaju.'

item - id = 1143229
related id = 0 -> 1159956
related id = 1 -> 1159927
17. siječanj 2022 17:46