Među liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u 2019. godini njih 17 bilo je u dobi od 14 ili manje godina, a njih 456 u dobi od 15 do 19 godina. U posljednje dvije godine, 2018. i 2019., broj liječenih mladih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u uzrastu od 15 do 19 godina (dakle i maloljetničke dobi) premašio je broj liječenih ovisnika u skupini od 20 do 24 godine, ali i onih od 25 do 29 godina, piše Slobodna Dalmacija,
CRNE BROJKE
Ima li kraja takvim crnim brojkama? Baš i ne. U mjesecu borbe protiv ovisnosti, koji se obilježava od 15. studenog do 15. prosinca, pokušali smo na temelju nekoliko domaćih i međunarodnih istraživanja rekonstruirati "zdravstveni karton" prije svega maloljetnika u našoj zemlji vezano za tu pošast.
Najprije treba reći kako zlouporaba kojekakvih sredstava ovisnosti među mladom populacijom nije samo hrvatski specifikum. Žalosno je, međutim, da se u ovom desetljeću u gotovo svim kategorijama koje su, primjerice, obuhvaćene relevantnim ESPAD europskim istraživanjem – istraživanjem o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga, koje se svake četiri godine provodi među učenicima od 15-16 godina, a među 35 zemalja 2019. godine ponovno je bila i Hrvatska – naši učenici nalaze iznad prosjeka europskih zemalja.
- Nažalost, mi sustižemo u negativnim aspektima zemlje u razvoju – prokomentirat će doc. dr. Tomislav Franić, dugogodišnji dječji psihijatar s Klinike za psihijatriju KBC-a Split, te i slične pokazatelje. Najnoviji rezultati ESPAD 2019. godine predstavljeni su prije nekoliko dana u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) i teško je izdvojiti tek nekoliko brojki koje bi najzornije prikazale stanje, kada naši tinejdžeri odskaču od prosjeka u gotovo svim kategorijama.
Domaći su stručnjaci ocijenili kako rezultati pokazuju da je, doduše, u odnosu na ispitivanu generaciju od prije četiri godine, došlo do smanjivanja pušenje i pijenja alkohola u većini pokazatelja, ali ono je i dalje iznad prosjeka ESPAD zemalja. Primjerice, alkohol je najmanje jednom u životu probalo 90 posto hrvatskih 16-godišnjaka, a ESPAD prosjek je 79 posto (u Češkoj 95 posto, Danskoj 92 posto, a na Kosovu, npr., 29 posto). Čak 42 posto naših 16-godišnjaka alkohol je probalo s 13 i manje godina (ESPAD prosjek 33 posto).
Hrvatska je među zemljama i s najvećom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (19 posto) i po tome se nalazi na drugome mjestu ljestvice ESPAD zemalja, iza Bugarske (22 posto).
Ono što zabrinjava stručnjake jest da je korištenje ilegalnih droga uglavnom bez značajnijih promjena, osim zabrinjavajućeg porasta korištenja marihuane. U prosjeku je 2,4 posto učenika iz ESPAD zemalja probalo kanabis s 13 i manje godina, a u Hrvatskoj njih 2,8 posto, a do 16. godine marihuanu je konzumiralo 21 posto naših učenika (ESPAD prosjek 16 posto), po čemu smo na 13. mjestu među ispitivanim zemljama.
KANABIS? MOGU NABAVIT ODMAH!
Čak 40 posto naših učenika od 15-16 godina kaže kako lako ili posve lako mogu nabaviti kanabis. Do 16. godine neovlašteno je bilo koju od droga koristio svaki peti učenik u Hrvatskoj. S 13 i manje godina 0,7 posto probalo ih je ecstasy, 0,6 posto kokain, a 1,3 posto onih u dobi 15-16 godina kaže da je najmanje jednom uzelo heroin. Sve je to iznad europskog prosjeka.
- Zabrinjava i visoka prevalencija korištenja inhalanata i novih psihoaktivnih droga (NPS) u odnosu na prosjek ESPAD zemalja – naglašavaju naši stručnjaci.
Jer, upravo prema nedozvoljenom korištenju (udisanju) inhalanata naši su 16-godišnjaci među rekorderima u Europi: do tog je uzrasta inhalante uporabilo 15 posto naših učenika (otprilike svaki sedmi), isto kao u Njemačkoj, a ispred nas je samo Latvija (16 posto). ESPAD prosjek upola je manji i iznosi 7,2 posto.
- Ljudi zloupotrebljavaju različite inhalante s obzirom na svoju dob. Novi konzumenti u dobi od 12 do 15 godina najčešće zloupotrebljavaju ljepilo, laštilo za cipele, boje u spreju, benzin i tekućinu iz upaljača. Novi konzumenti u dobi od 16 -17 godina najčešće zlorabe dušikov oksid ili „whippets“ - stoji na stranicama Ureda za suzbijanje zlouporabe droga HZJZ-a.
Zabrinjavajući je i broj korisnika novih psihoaktivnih tvari među hrvatskim tinejdžerima – koristi ih 5,1 posto, naspram
3,4 posto ESPAD prosjeka.
Naši stručnjaci upozoravali su, primjerice, kako je od 2017. godine u optjecaju bilo čak 740 novih psihoaktivnih tvari te da se svake godine njih još otprilike 250 pojavi na tržištu. Koriste se, primjerice, kao osvježivači zraka ili u poljoprivredi.
Prema najnovijem izvješću HZJZ-a o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2019. godini,
podaci spomenuti i na početku teksta pokazuju kako je u ukupnom broju liječenih u Hrvatskoj, njih 17 bilo u maloljetničkoj dobi ispod ili od 14 godina (0,2 posto od ukupnog broja), a 456 (6,6 posto) između 15 i 19 godina. To je porast u odnosu na 2018. godinu, kada je liječenih u dobi od 14 ili mlađoj od 14 godina bilo 4, a onih između 15 i 19 godina 408 (6 posto).
Situacija je manje-više, uz određene oscilacije, slična i u ovom desetljeću.
NA LIJEČENJU JE 367 UČENIKA!
Lani se zbog zlouporabe psihoaktivnih droga liječilo 367 učenika i 131 student, 2018. godine 349 učenika i 100 studenata.
Glavna sredstva zlouporabe liječenih u proteklim godinama, pa tako i lani, među najmlađima uvjerljivo su – kanabinoidi, aktivni sastojci kanabisa, a od njih stotinjak najpoznatiji je THC.
Kanabionidi su i u 2019. godini bili glavno sredstvo među mladim liječenim ovisnicima od 14 i manje godina (samo jedan je liječen zbog zlouporabe amfetamina), kao i među onima od 15 do 19 godina (408 od 456 slučajeva), ali u toj su skupini još i liječeni zbog zlouporabe amfetamina (13), kokaina (9), sintetskih kanabinoida (9), ecstasyja (5), heroina (4) te po jedan ovisnik o buprenorfinu, tramadolu, metamfetaminima, drugim halucinogenima itd.
- Moramo napomenuti da kanabis u današnje vrijeme nije onaj kanabis kakav je bio. Sadašnje uzgojene vrste sadrže i nekoliko puta veći udio aktivne tvari. U cijeloj Europi, pa tako i u našoj zemlji, kanabis je glavna i najzastupljenija ilegalna droga, a na drugom mjestu su amfetamini – stoji u opasci HZJZ-a u spomenutom izvješću.
- Nama se javljaju mladi s kombinacijama smetnji, odnosno prije svega dolaze zbog smetnji u ponašanju nastalih zbog poremećaja u obiteljskim odnosima, sukoba sa zakonom, u školi i slično. Međutim, vrlo brzo se otkrije kako je velik dio njih konzumirao marihuanu. Istraživanja pokazuju da kod osoba koje su razvile simptome psihoze, bipolarnog poremećaja, shizofrenije, napade anksioznosti, halucinogena stanja i drugo marihuana ne mora biti glavni uzrok, ali može biti okidač, „triger“, dodatni stresor.
Prema istraživanjima, kod pušača marihuane ti se simptomi javljaju prije i jači su. Moje je kliničko iskustvo da su ovisnosti u mladih koji nam dolaze sekundarne, odnosno uglavnom postoji primarna patologija, a marihuana, THC i druga sredstava ovisnosti idu uz tu patologiju – ističe doc. dr. Tomislav Franić, splitski dječji psihijatar s 15-godišnjim iskustvom, koji je od prije desetak godina, kaže, bio prvi i jedini dječji psihijatar od Rijeke do Dubrovnika.
- Marihuana je danas vrlo rasprostranjena među mladima, lako dostupna, a percepcija je kao da to nije droga, nego je gotovo rekreacijski zapaliti. Dođe nam mladi čovjek i čak se i ne sjeti spomenuti da je konzument, tek nakon nekoliko pitanja kaže:
„Je, je, zapalim nekad joint.“
Problem je što je to ulaz u teže ovisnosti. Vidimo i da su sve više u uporabi različite sintetske droge – prepričava dr. Franić.
Problem je u Splitu, iako ne nužno vezan za ovu temu, nedostatak bolničkog odjela za dječju i adolescentsku psihijatriju pri KBC-u Split, koji se najavljuje godinama.
Praktički, osim Rijeke, na cijelom južnom području do Dubrovnika nema bolničkog odjela psihijatrije za taj uzrast, u Splitu se djeca i adolescenti zbrinjavaju ambulantno, a u gradu rade samo tri specijalizirana dječja psihijatra. U Hrvatskoj postoji samo jedna specijalizirana Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, i to u Kukuljevićevoj u Zagrebu te zavodi pri KBC-ima u Zagrebu, Osijeku i Rijeci.
NEMA DJEČJIH PSIHIJATARA
- Problem nedostatka specijaliziranih dječjih psihijatara je godinama prisutan u nas, imamo ih 40-ak u cijeloj Hrvatskoj, a procjene su da bi ih trebalo barem dvostruko, najmanje 120. Ako mladima trebaju ustanove, nemamo ih dovoljno, ako im treba "suport" stručnih timova u školama, opet ih nemamo dovoljno.
Ne možemo reći da ne postoje, ali daleko je ovo što danas imamo od zadovoljavajućeg – ističe doc. dr. Franić.
Voditelj Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije psihijatar dr. sc. Željko Ključević nedavno je u razgovoru za naš list upozorio kako se u posljednjih pet godina spustila dobna granica započinjanja konzumiranja psihoaktivnih supstancija, i to sa 16 na 13 godina, kada mladi počinju konzumirati alkohol, cigarete, marihuanu, a s 14 godina i speed.
Doktor Ključević nas upućuje i na rezultate trećeg ciklusa istraživanja „Rizična ponašanja djece i mladih u Splitsko-dalmatinskoj županiji“, koje je Služba za mentalno zdravlje NZJZ SDŽ provela 2019. godine među oko 1700 učenika osmih razreda osnovnih škola te svih razreda srednje škole u toj županiji, i to prema ESPAD metodologiji.
- Situacija je među mladima u Splitsko-dalmatinskoj županiji slična, a u nekim segmentima kada je u pitanju konzumiranje alkohola, cigareta i marihuane i nešto bolja od prosjeka Hrvatske iz ESPAD istraživanja. Međutim, moramo biti svjesni da imamo djece s ozbiljnim problemima i kada je riječ o ponašanju i razvojnoj problematici te da su zbog toga podložni i različitim zlouporabama ovisnosti. Kao što sam rekao, granica se spušta, mladi sve ranije kreću sa zlouporabom marihuane, psihoaktivnih tvari, ali i kokaina – upozorava dr. Ključević, ističući kako je jedan od glavnih problema – dostupnost.
- Imate 70 posto mladih koji kažu da u roku od pet minuta mogu nabaviti što hoće – kaže dr. Željko Ključević, koji se zalaže da se i mlađima od 16 godina s određenim poremećajima u ponašanju omogući ulazak u terapijske zajednice, što trenutačno propisi ne dopuštaju. Te su zajednice, dodaje, puno bolje rješenje za maloljetnike nego, primjerice, slanje u popravne domove, što je danas nerijetko njihova sudbina, piše Slobodna Dalmacija,