StoryEditor
Hrvatska i svijetZAMIRISALE PRIVILEGIJE

Kako se bliže lokalni izbori, raste i broj stranaka u Registru. Trenutno ih imamo ‘samo‘ 169

Piše slobodna dalmacija
13. siječnja 2021. - 07:46
izbori, glasački listić, biračko mjesto

Kakva bi to godina bila – bez izbora.

Ove nas godine čekaju lokalni i kao što znate, održat će se u svibnju, a svojevrsnoj uvertiri već svjedočimo. I to kroz ubrzano osnivanje novih stranaka!

Kao da ih i do sada nismo imali i previše, kazat ćete...

Kako bilo, u Registru političkih stranaka pri Ministarstvu uprave trenutno ih je čak 169; zasad posljednja upisana je stranka Srđ je grad, s očitim planom izlaska na lokalne izbore u Dubrovniku.

Tu su i Agrameri, pa Kvarnerska inicijativa... Zagrijavanje je krenulo!

Istina, mnoge stranke u Registru, iako formalno aktivne, tek su blijedi spomen nerealnih ambicija svojih čelnika, što uostalom sugeriraju i njihova imena. Tako među sedam pravaških stranaka imamo i Hrvatsku stranku prava dr. Ante Starčević u stečaju. Baš tako joj je sada puni naziv. Nadalje, jedna od njih nosi naziv Ujedinjena stranka prava, iako ostaje nejasno tko se tu s kim ujedinio, ako ih je ovoga trenutka, kako rekosmo, u registru čak sedam. Pravaši su izgleda programatski i doslovno shvatili onu "dva Hrvata, tri stranke" A.G. Matoša...

U Registru "djeluje" i šest, samo na papiru živahnih seljačkih stranaka, pet pokreta, od kojih je najpoznatiji onaj Škorin. Na popisu su i dvije komunističke stranke – Komunistička partija Hrvatske te Savez komunista Hrvatske, piše Slobodna Dalmacija.

Riječ branitelj i izvedenice u nazivu koriste četiri strančice – Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske, Aktivni branitelji i umirovljenici Hrvatske, Hrvatska braniteljska pučka stranka, Hrvatska stranka branitelja i domoljuba... Split i izvedenice grada pod Marjanom u nazivu imaju dvije, a Zagreb četiri stranke.

Iako smo nedavno čitali o spajanju Pametno i Stranke s Imenom i Prezimenom u Centar!, u registru se mogu naći dvije polazišne opcije, ali još ne i Centar!. U pitanju su ili administrativni ili posve pragmatični razlozi.

Navodno su, ako je vjerovati samo Registru, aktivne i Hrvatska stranka budućnosti, Splitska stranka, Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske, Zagorska stranka za Zagreb, Hrvatska stranka svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca, pa Hrvatska bunjevačka stranka, onda i Sasvim mala stranka, Dubrovačka bošnjačka stranka, Demokratska stranka žena, Hrvatska stranka reda, Pločanska stranka... i još mnoge za koje znaju tek osnivači, vjerojatno ne i bliža im rodbina.

Doduše, lokalni su izbori po definiciji zapravo idealna prilika za "male" političke opcije, koje nemaju niti sredstava niti logističkih kapaciteta odraditi veće predizborne kampanje, koje bi pokrile čitave izborne jedinice.

Taj trend zapravo je posebno bio vidljiv na prošlim lokalnim izborima, 2017. godine, kad smo imali pravu eksploziju nezavisnih lista.

I dok su se još 2013. na lokalnim izborima kandidirale 503 nezavisne liste, četiri godine kasnije, ta je brojka "dobacila" do 582, uz porast broja gradova i općina u kojima smo imali kandidature nezavisnih. I dok se 2013. za funkciju i fotelju župana kandidiralo 10 nezavisnih kandidata, 2017. bilo ih je 22. A već na izborima 2013. više od 400 nezavisnih lista je prešlo izborni prag...

Imali smo na prošlim lokalnim izborima rekordno veliki broj novih imena, zapravo debitanata, netko će reći i amatera u politici. Ali, u međuvremenu smo dobili i prve podijeljene "male" stranke, zbog čega će, primjerice, Splićani na predstojećim lokalnim izborima birati između kandidata stranke Pametno i bivših članova iste te stranke.

Nezavisni i općenito svi novi kandidati obično poručuju kako u politiku ulaze ogorčeni partitokratskim modelom vladavine na svim razinama, uz poruke koje se mogu sažeti u - dosta nam je prakse po kojoj je za napredak i egzistenciju i na lokalnoj razini stranačka iskaznica važnija od diplome i bilo kakve sposobnosti... Samo, iskustvo pokazuje, pritom nije uvijek lako razaznati tko je uistinu neka nova, inovativna i osvježavajuća snaga na političkoj sceni, a tko tek – populist koji manjak kompetencija krije u višku decibela i zna tek pobrojati što ne valja.

E sad, bit će zanimljivo vidjeti hoće li lokalne kampanje i rasprave o lokalnim, prije svega komunalnim problemima i vizijama razvoja lokalne samouprave zaista i dominirati kampanjom, ili ćemo do svibnja zapravo i dalje uglavnom slušati o koronavirusu, cijepljenju, lako moguće i o obnovi potresom nanovo devastirane Banovine, koja se još nije oporavila niti od ožiljaka iz Domovinskog rata, ali i poslijeratne obnove.

Naposljetku, treba imati na umu da ni svi "nezavisni" nisu uvijek i stvarno nezavisni – "velike" stranke su oprobale i taj recept guranja u prvi plan kandidata koji kao nezavisni imaju bolju prođu kod birača nego da im na plakatu uz portret piše HDZ ili SDP...

Lokalni izbori se zato mogu gledati i kao opominjuća poruka birača etabliranim strankama i samodostatnim elitama, ali i nastavak društvenog trenda koji kaže da je bavljenje politikom – jasno, ako prođeš "pretkola" i uđeš u neku od "skupina" lige političkih prvaka – u Hrvatskoj i dalje unosnije od, primjerice, bavljenja poduzetništvom ili samozapošljavanja, piše Slobodna Dalmacija.

Ali iziđite i na lokalne izbore, nisu nevažni, a i čisto da s manje gorčine idućih godina brundate po društvenim mrežama i u kafićkim debatama o smislu života. Uostalom, tiču vas se!

Izdvojeno

28. veljača 2021 07:58