Prijedlogom izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti Vlada je priznala ono na što je već mjesec dana upozorava oporba i ustavno pravni stručnjaci - da se odluke kojima se ograničavaju ustavna prava građana ne temelje na valjanoj pravnoj osnovi, piše Jutarnji list.
Takvo odlučivanje predstavlja opasnost otvaranja puta stotinama i tisućama tužbi za naknadu štete od države za sve koji su zbog restrikcija nametnutih radi sprečavanja širenja koronavirusa pretrpjeli gubitke u poslovanju.
Vlada Andreja Plenkovića stoga je u četvrtak predložila zakonske izmjene kojima bi retroaktivno legalizirala odluke koje je uime Stožera za civilnu zaštitu potpisao njegov predsjednik, ministar policije Davor Božinović, a trebao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Ograničenja ustavnih prava koja se u vrijeme pandemije mogu nametnuti proizlaze iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, što je nadležnost ministra zdravstva, a ne Stožera civilne zaštite.
Da apsurd bude veći, osim što Nacionalni stožer donosi odluke koje su u ovlasti ministra zdravstva, Vili Beroš čak nije član Nacionalnog stožera, a nije ni ravnateljica infektivne klinike "Fran Mihaljević", Alemka Markotić.
Suštinu problema objasnio je prije tjedan dana u Jutarnjem listu profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Đorđe Gardašević.
Pitali smo ga može li nakon dopune Zakona o sustavu civilne zaštite od 18. ožujka u koji je ubačena odredba da "Stožer civilne zaštite RH donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave", a donose se "radi zaštite života i zdravlja građana, očuvanja imovine, gospodarske aktivnosti i okoliša te ujednačavanja postupanja pravnih osoba i građana", Nacionalni stožer odlučivati o radnom vremenu trgovina, ukidanju javnog prijevoza, ograničenju kretanja...
Prof. Gardašević je odgovorio da Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti sadrži normu prema kojoj ministar zdravstva, a na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te u cilju sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, može narediti posebne sigurnosne mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti.
- Tih mjera ima više, a mogu navesti primjere osnivanja karantene ili zabrane kretanja osoba, odnosno ograničenja kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima... - rekao je prof. Gardašević.
U odnosu na dopune Zakona o sustavu civilne zaštite od 18. ožujka rekao je da ih "treba tumačiti kao normu koja omogućuje nacionalnom Stožeru da faktički koordinira rad stožera na nižim razinama".
No, Stožer je na temelju tih izmjena već sljedeći dan, 19. ožujka, donio brojne mjere, od zatvaranja trgovina, kafića, restorana, sportskih klubova, obustave sportskih natjecanja, vjerskih okupljanja do zabrane javnih okupljanja itd.
Kako bi naknadno ozakonila odluke koje je potpisao Božinović, Vlada u Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti želi ubaciti odredbu da, kad je proglašena epidemija zarazne bolesti, sigurnosne mjere (ograničenja ustavnih prava) može narediti u suradnji s Ministarstvom zdravstva i HZJZ i Stožer civilne zaštite RH, i to pod neposrednim nadzorom Vlade.
- Riječ je o pokušaju konvalidiranja mjera koje je donosio Stožer, a za koje smo i dosad upozoravali da ih je trebalo donositi na drugi način, onako kako propisuje Ustav, dvotrećinskom većinom u Saboru - rekao je SDP-ov Peđa Grbin, dodajući da je minimum koji se sada može napraviti to da se zakon koji je Vlada predložila donese na takav način.
- Dakle, dvotrećinskom većinom, jer se njime ozakonjuju postojeće ograničavajuće odluke, ali isto tako jasno propisuje ovlast Stožera civilne zaštite da i ubuduće donosi ograničavajuće mjere - dodao je Grbin i naveo da Vlada na ovaj način može spasiti stvar jer Sabor može donositi zakone kod kojih pojedine odredbe djeluju retroaktivno, a ovdje je svakako riječ o retroaktivnosti.
- Opasnost od poplave tužbi za naknadu štete postoji, na nju smo upozoravali, upozoravali smo da je treba izbjeći donošenjem odluka na Ustavom propisan način.
Nisu nas poslušali i ovo je očito pokušaj da se popeglaju greške - rekao je Grbin i najavio da će SDP tražiti sveobuhvatnu raspravu u sklopu koje će se prvi put u Saboru govoriti o mjerama kao što su zabrane kretanja ili ograničavanje poduzetničkih sloboda koje su izravno utjecale na život građana, piše Jutarnji list.