-Glavni problem Hrvatske danas je mali postotak cijepljenih, 50 posto u usporedbi s prosjekom EU-a od 70 posto odraslih, i dosta snažna javna antiznanstvena kampanja protiv činjenica o samoj bolesti, što dovodi do straha i zbunjenosti kod velikog broja ljudi koji se zbog toga ne žele cijepiti, komentira prof. dr. sc. Ivan Đikić, znanstvenik s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
-To predstavlja realnu opasnost za četvrti val koji je već tu, a koji će biti karakteriziran sve bržim širenjem novih varijanti virusa, posebno u necijepljenoj populaciji, te većim virusnim opterećenjem, težim simptomima i nažalost puno većim brojem umrlih kod necijepljene populacije. Matematika je vrlo jednostavna - cijepljenje štiti više od 95 posto od teških simptoma i smrtnosti, te ima minimalne štetne posljedice u usporedbi sa samom bolesti.Sa znanstvene strane treća doza cijepljena je preporučena za rizične grupe i stariju populaciju. Prikupljeni podaci iz Izraela ukazuju da treća doza nudi dodatnu zaštitu od 86 posto protiv delta varijante za osobe starije od 60 godina – kaže Đikić koji je prokomentirao dokle su stigla istraživanja lijekova kojima se liječi COVID-19.
- Već sada je jasno da će ovaj koronavirus, kao i nove vrste koronavirusa CoV3 ili CoV4 biti velika opasnost u budućnosti te da će uz cjepiva neophodni biti i specifični lijekovi protiv tih virusa. Preko lijekova koji su obično kombinacija 2-3 lijeka koji blokiraju enzime virusa, već smo uspjeli kontrolirati HIV i hepatitis C viruse. Za COVID već sada postoji nekoliko lijekova koji većinom djeluju preko imunološkog sustava (deksametazon) ili davanje sintetskih protutijela, no još uvijek ne djeluju protiv samog virusa. Stoga se dosta ulaže u stvaranje i testiranje novih lijekova koji će ciljano djelovati na virusne enzime i na taj način uspješno uništavati točno tu vrstu koronavirusa. Mi smo prije desetak mjeseci objavili znanstvena otkrića u časopisu Nature, gdje smo pokazali da su virusne proteaze (papainu slična, ali i glavna proteaza) neophodni enzimi za život virusa i predstavljaju moguću slabu točku virusa za razvoj novih lijekova. Nastavili smo slične studije i prije nekoliko mjeseci objavili i nove spoznaje o tome kako anti-histaminski lijekovi mogu djelovati na koordinaciju imunološkog odgovora tijekom COVID infekcije.
Jako sam sretan da su takva bazična otkrića, ne samo iz našeg laboratorija nego i drugih akademskih centara, brzo prenesena u farmaceutsku industriju, koja je u rekordno kratkom vremenu uspjela stvoriti nove lijekove koji su već sada u kliničkim pokusima. Među njima je testiranje kompanije Pfizer novog lijeka protiv glavne proteaze CoV2 virusa. Rezultati prve faze su jako pozitivni i očekuje se da bi rezultati druge i treće faze mogli biti gotovi do početka sljedeće godine – kaže prof. dr. sc. Ivan Đikić za Slobodnu Dalmaciju. Cijeli razgovor pročitajte OVDJE.