Hrvatska je zabranila upotrebu brojnih pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji. Dio opravdano zbog njihova negativnog utjecaja na zdravlje ljudi, a dio i pod pritiskom različitih EU-ovih poljoprivrednih lobija, piše Slobodna Dalmacija.
Najfriškiji je primjer zabrana herbicida Tuberite u tretiranju gomolja krumpira protiv klijanja ili pak zabrana upotrebe sredstava na bazi klorpirifos etila koja se koriste protiv štetnika voćaka – lisne i krvave uši, lisne buhe, savijača i cvjetara na šećernoj repi, uljanoj repici, duhanu, kukuruzu i pšenici.
Za njega je utvrđeno da uzrokuje brojne zdravstvene probleme kod odraslih i djece, poglavito oštećenja mozga i hiperaktivnost.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFS) procijenila je rizik ovog pesticida kao izrazito toksičan za zdravlje ljudi, što je bilo dovoljno da se zaštitna sredstva na bazi klorpirifos etila (Califos, Dursban, Pirifos i drugi) zabrane od travnja na prostoru Europske unije.
Ova sredstva u Dalmaciji su se najčešće koristila prilikom sadnje luka i češnjaka protiv štetnika u tlu.
Međutim, upućeniji u ovu problematiku drže da sam klorpirifos nije toliko toksičan ako se upotrebljava prema priloženoj uputi i ako se poštuje karenca (vremenski rok zabrane ubiranja plodova nakon tretiranja).
Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali drže da je EFS procjenjivao rizik i donio odluku o zabrani ne ponudivši alternativno rješenje za suzbijanje lisnih uši, buba, stjenica i drugih nametnika.
Drugim riječima, poljoprivrednici nemaju čime tretirati svoje usjeve i ne mogu se boriti protiv nametnika i štetnika koji se nekontrolirano množe jer se ne uništavaju na odgovarajući način.
Zbog toga što ne mogu primjenjivati zaštitna sredstva na bazi klorpirifosa, u problemima su brojni dalmatinski proizvođači luka i češnjaka, koji se sustavno bore protiv lukove mušice, koja buši glavicu i stabljiku luka i češnjaka pa tako propadnu mnogi nasadi, bilo da je riječ o intenzivnoj proizvodnji ili proizvodnji luka u vrtovima za osobne potrebe.
Poštovanje uputa
Teško je pronaći zlatnu sredinu između štetnosti i koristi pojedinog pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji. Ipak, ako se poštuje uputa za upotrebu i koristi se odgovarajuća zaštitna oprema, takav pesticid ne predstavlja veliku opasnost za zdravlje ljudi – objasnili su nam agronomi s kojima smo razgovarali o ovoj temi.
Suvremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez upotrebe zaštitnih sredstava. Međutim, treba razgraničiti ekološku proizvodnju od intenzivne, koja je nemoguća bez primjene agrotehničkih mjera, gnojidbe i zaštitnih sredstava. Onaj tko se bavi ekološkom proizvodnjom svjestan je rizika koje takva proizvodnja nosi sa sobom. Pa i u trgovinama je skuplje ekološko povrće, objasnio nam je jedan iskusni poljoprivrednik, koji naglašava da je previše nametnika i štetnika, koje je jednostavno nemoguće suzbiti bez primjene pesticida.
Jedina je alternativa po nasadima luka i češnjaka prosipati sumpor i vapno, ali to ni približno nije dovoljno da bi se suzbila invazija lukove mušice.
Ipak, Vjekoslav Budanec, predsjednik Udruge povrtlara, ističe da trenutačno na tržištu postoji zamjensko sredstvo za Dursban, koji je od travnja zabranjen u poljoprivredi. Riječ je o herbicidu Force, koji je također dobra alternativa, ali samo je pitanje vremena kad će Europska komisija zabraniti i njegovu primjenu.
Korov (ne)će rasti
– Poljoprivrednicima je jako teško snalaziti se u ovim zabranama. Malo je ostalo sredstava kojima možemo štititi naše usjeve – kazao je Budanec.
Naime, intenzivna poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez sredstava za suzbijanje korova. Posebno je teško obraditi zemlju ispod stabla jer time povećavate troškove proizvodnje.
Koliko bi trebalo radnih sati da se ručno čupa trava ispod svakog stabla, mandarina ili maslina, pitaju se dalmatinski poljoprivrednici. Svi oni drže da ne treba zabranjivati neko zaštitno sredstvo dok se ne utvrdi njegova odgovarajuća zamjena, a nadležna poljoprivredna inspekcija trebala bi na terenu kontrolirati i nadzirati primjenu pesticida koji izazivaju različite kontroverzije u javnosti.
Jedan od njih svakako je i glifosat, u narodu poznatiji kao cidokor, koji se koristi za suzbijanje korova u voćnjacima, vinogradima i maslinicima. Europska komisija produžila je primjenu glifosata u poljoprivredi premda su neki njegovu pretjeranu upotrebu povezivali s karcinomima.
Nakon kampanje u EU-u i Hrvatskoj o štetnosti herbicida na bazi glifosata, situacija je trenutno riješena tako što su se na tržištu pojavile nove pročišćene verzije sredstava na bazi gifosata bez štetnih dodataka (koformulant polietoksilirani lojev amin), zbog kojih je i pokrenuta kampanja protiv primjene glifosata u Europskoj uniji.
To su Cidokor plus, Ouragan System 4, Boom Effect a najnoviji je Glifokor 360 TF.
Tako dalmatinski poljoprivrednici mogu mirno spavati još dvije godine jer njihovi voćnjaci, maslinici i vinogradi neće zarasti u korov, piše Slobodna Dalmacija.