StoryEditor
Hrvatska i svijetŽIVOT NA DUG

Hrvati ‘bildaju‘ štednju, ali ne boje se niti novih kredita, pogotovo stambenih. Jedino nitko ne želi riskirati s ulaganjima u fondove

Piše Slobodna Dalmacija
14. rujna 2020. - 18:54
CROPIX
Štednja se drži i otporna je na koronu, raste i dalje, premda manjim godišnjim stopama, a tako će i ostati, ako je vjerovati analitičarima.

Samo su u lipnju ukupni depoziti porasli za 1,2 milijarde kuna, a u srpnju za 3,1 milijardu, na 319,5 milijardi kuna. Krediti su nešto osjetljiviji pa su u srpnju na mjesečnoj razini pali za 994 milijuna kuna na 271 milijardu kuna, dok su na godišnjoj porasli 18,9 milijardi kuna. Rekordni godišnji rast kredita kod banaka od 30 posto zabilježila je središnja država, koja je u srpnju dugovala 42 milijarde kuna ili 9,9 milijardi više nego prije godinu dana, piše Slobodna Dalmacija.

Na mjesečnoj razini taj je dug središnje države bio niži za 590 milijuna kuna ili 1,4 posto, a analitičari Raiffeisenbank kažu da je takav rast zaduženja očekivan trend kretanja u kriznim razdobljima.
Naravno, korona se odražava i na poslovanje banaka koje su u prvih pola godine imale bruto dobit od 1,98 milijardi kuna, što je gotovo upola manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Tko će preživjeti koronu? Banke!

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, poručio je da će gospodarstvo ove godine snažno pasti i banke će osjetiti posljedice te će im se smanjiti prihodi i dobit, a neke će imati i gubitke, ali su banke vrlo dobro kapitalizirane. U prijevodu, izdržat će koronu.

Kako bankama prihodi padaju, s čim su se suočavale i prije korone, osobito zbog pada kamatnih prihoda, ne treba čuditi što banke mijenjaju naknade u poslovanju s građanima, a neke su uvele i naknade za podizanje novca u poslovnicama, dok su se druge odlučile poskupiti podizanje gotovine kreditnim karticama i debitnim karticama na bankomatima drugih banaka.

Neke su banke mijenjale cijene drugih usluga, transfera novca te su neke naknade podigle, a neke spustile, no sve u svemu, vrijedi se raspitati za cijene svake usluge.

Kamate na štednju kližu prema nuli, a i one na kredite uglavnom padaju. Prema podacima Hrvatske narodne banke, kamate koje su banke plaćale građanima za oročenu štednju u domaćoj valuti kliznule su u srpnju na 0,15 posto s lipanjskih 0,22 posto, dok je 0,33 posto bila prosječna kamata na tu štednju u srpnju prošle godine.

Kunskim stambenim kreditima cijena je u srpnju pala s prosječnih 2,78 posto na 2,76 kamatne stope, dok je cijena potrošačkih kredita pala s lipanjskih 6,63 posto kamatne stope na prosječnih 6,52 posto. Prije godinu dana, stambeni kunski krediti koštali su prosječno po 3,03 posto kamate, a potrošački 6,99 posto.

Nešto drugačija kretanja su za kredite i štednju s valutnom klauzulom u eurima. U srpnju je na takvu štednju kamata porasla s 0,29 posto na 0,35 posto, a banke su s prosječnih 2,96 posto na 2,97 posto kamate podigle cijene stambenim kreditima uz klauzulu u eurima te na potrošačkim kreditima s 4,56 na 4,93 posto kamate.

Ukupni depoziti kod banaka, u koje se računaju depozitni novac, štedni i oročeni depoziti, porasli su na godišnjoj razini za 23,6 milijardi kuna ili osam posto, a analitičari Raiffeisenbank ukazuju na to da taj srpanjski rast predstavlja usporavanje jer je godišnji rast u lipnju bio 9,1 posto, u svibnju 9,5 posto...

Najzaslužniji za taj rast je depozitni novac, odnosno novčana sredstva na transakcijskim računima. Depozitni je novac na mjesečnoj razini porastao za 2,2 posto, na 118,9 milijardi kuna, što čini 37 posto ukupnih depozita. U godinu dana ta je stavka porasla za 19,6 milijardi kuna ili 19,8 posto.

Svi su sada oprezniji s kreditima

– Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogli bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka. Ipak, i dalje očekujemo najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu – kažu analitičari Raiffeisenbank.

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti banaka na kraju srpnja od 271 milijarde kuna bilježe drugi uzastopni pad na mjesečnoj razini te su u srpnju smanjeni za 994 milijuna kuna, dok su na godišnjoj razini porasli 18,9 milijardi kuna ili 7,5 posto.
Usporavanje godišnjeg rasta bilježi se za kredite građanima i poduzećima.

Krajem srpnja poduzeća su bankama otplaćivala 85,6 milijardi kuna kredita, 720 milijuna kuna manje nego u lipnju i četiri milijarde kuna više na godišnjoj razini, odnosno 4,9 posto.

Svaka druga kuna svih kredita u Hrvatskoj plasirana je građanima, koji su u srpnju bankama dugovali 134,9 milijardi kuna kredita, 343 milijuna više nego u lipnju i 5,3 milijarde kuna ili četiri posto više nego u srpnju prošle godine.
Stambeni krediti u srpnju su iznosili 59,8 milijardi kuna te su zabilježili rast od 8,8 posto u odnosu na lanjski srpanj.

– Krediti kućanstvima porasli su za solidnih 4,1 posto na godišnjoj razini, a razdioba prema namjeni pokazuje nastavak ubrzavanja rasta stambenih kredita zahvaljujući programu subvencija i manjim dijelom kreditima za obnovu nakon potresa (8,8 posto na godišnjoj razini), kao i kontinuirano usporavanje gotovinskih kredita (2,7 posto).

Krajem srpnja tako je doprinos stambenih kredita ukupnom rastu kredita kućanstvima iznosio 3,7 postotnih bodova, a gotovinskih 1,1 postotni bod. To je najniži doprinos gotovinskih kredita rastu u posljednje tri godine, što je odraz zamjetno tanje potražnje zbog pada gospodarske aktivnosti te smanjenja ponude zbog negativnog utjecaja regulative i nepovoljnih izgleda tržišta rada – navode analitičari Privredne banke Zagreb, piše Slobodna Dalmacija.
 
loading...

Izdvojeno

27. rujan 2020 20:06