Hoće li ponovno doći do karantene i zatvaranja gospodarstva?

“Europu će pogoditi drugi val koronavirusa jer je premalo ljudi steklo imunitet, a samo je pitanje kada i u kojem obimu”, upozorila je šefica Europskog centra za kontrolu bolesti dr. Andrea Ammon. Obistini li se njezina stručna prognoza, ni Hrvatska vrlo vjerojatno neće biti pošteđena. Hrvatski stručnjaci to očekuju te su preliminarni razgovori o pripremama za mogući drugi val već u tijeku, piše Jutarnji list.

Dođe li do drugog vala, slažu se naši sugovornici, karantena i potpuno zatvaranje ekonomije i društva više neće biti opcija: morat će se uvesti stroge epidemiološke i druge mjere kojima će se epidemija nastojati držati pod kontrolom.

Osobna odgovornost
“I dalje se nemojte rukovati, nemojte zaboraviti na fizičku distancu, perite češće ruke, pa čak i u ovom trenutku premda je sada rizik za zarazu mali. Sve je to nužno da bi navike ostale ako nas zadesi drugi val epidemije Covida-19”, ističe epidemiolog prof. dr. Branko Kolarić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i napominje da se navike teško stječu, a lako zaboravljaju.

Naime, u tijeku je popuštanje vrlo rigoroznih mjera zaštite, poglavito u europskim zemljama, koje su s većim ili manjim uspjehom trebale zaustaviti eksploziju oboljelih i umrlih od Covida-19, no to ne znači da nema “pogleda u budućnost”, odnosno priprema da se eventualni drugi val bolesti dočeka spremnije kako se ne bi ponovno zaustavili život i gospodarstvo kao što je to bilo u prvom naletu virusa.
Naravno, “nova” organizacija zaštite tražila bi i snažniji osobni angažman, odnosno snažnije pridržavanje osobnih mjera koje bi osigurale da se bolest ne širi i bez posvemašnje izolacije, ali i spremnost države da se u slučaju potrebe u kratkom vremenu organizira tako da se spriječi snažnije napredovanje bolesti.

Nužne pripreme 
Dr. Ammon svoju tvrdnju o dolasku drugog vala argumentira činjenicom da su serološka testiranja po zemljama, uključujući i one s velikim brojem oboljelih i umrlih, pokazala da je imunitet stekao premali broj stanovnika, što većinu čini ranjivima na infekciju ako dođe do drugog vala.
Doda li se tome da protiv Covida-19 još nema ni lijeka ni cjepiva, stručnjaci s pravom upozoravaju da je nužno na vrijeme pripremiti se za novi epidemijski val koji bi se mogao dogoditi tijekom sljedeće zime, što je i inače razdoblje plodno za virusne infekcije. Dodatna otežavajuća okolnost bilo bi i preklapanje koronavirusa sa sezonom gripe, što bi moglo prouzročiti velike gužve u zdravstvenom sustavu.

“Gledajući karakteristike virusa kao i ono što se s njim zbiva vezano uz imunitet, sigurno će još 85 do 90 posto građana ostati osjetljivo na zarazu jer nisu stekli imunitet”, rekla je Ammon. Npr., samo 1% Danaca i 7% Šveđana ima imunitet na koronavirus, pokazalo je testiranje građana na antitijela u tim zemljama, što znači da se nije postigao imunitet krda kao što se očekivalo i da nije bio velik broj asimptomatskih zaraženih.
No, istodobno stručnjaci naglašavaju da situacija, dođe li do drugog vala, ne bi bila ista kao ona kad smo se prvi put susreli s nepoznatim virusom i njegovim učincima, a osobito zbog činjenice da se o mjerama sprečavanja i zaštite od širenja danas zna nemjerljivo više. Što znači pravodobno poduzimanje određenih mjera govore i britanski podaci prema kojima bi samo tjedan dana ranije zatvaranje spasilo tisuću života u toj zemlji.

Znalci tvrde da, primjerice, pranje ruku desetak puta dnevno smanjuje rizik zaraze za trećinu. Ni maske, prema svemu sudeći, nećemo moći izbjeći krene li korona tijekom zimskih mjeseci kad se mora boraviti u zatvorenim prostorima s više ljudi. Naime, kažu da maske mogu smanjiti širenje virusa do 75 posto. Traženje kontakata oboljelih putem aplikacija dodatno bi ubrzalo zatvaranje kruga potencijalno oboljelih, što bi usporilo širenje.

Da je i Hrvatska i dalje na oprezu te spremna na aktivaciju zaštitnih mjera, govori podatak da se, primjerice, nije do kraja ukinuo respiracijski centar za Covid-19 u KB-u Dubrava. Ostalo je spremno 30 kreveta, a nije se maknuo ni šator ispred bolnice. I Infektivna klinika “Dr. Fran Mihaljević” ostaje u pripravnosti. Na KBC-u Zagreb ostaje dizalica s vanjske strane bolnice koja vodi u korona operacijsku dvoranu. “Na lageru” će ostati i zaštitna oprema, kažu nadležni, a i organizacija rada također će ostati na čekanju.

Slučajni odabir
Naime, prema potrebi se ponovno mogli uvesti tzv. A i B timovi u bolnicama, ali i u domovima za starije koji bi, krene li novi val zaraze, opet morali biti potpuno izolirani na način na koji je to uvedeno nakon pojave prvog slučaja zaraze korisnika.

“Trenutačno, kad ima malo zaraze, bit će vrlo važno i dalje pratiti tzv. prvi i drugi red kontakata sa zaraženima, ali sad će samo oni ići u samoizolaciju. Dok nema epidemije, predložio sam da povremeno testiramo korisnike i zaposlene u domovima umirovljenika ne bismo li rano uhvatili moguću zarazu.

Tamo gdje je veći broj domova i korisnika, kao što je to u Zagrebu, testirat ćemo po sistemu slučajnog odabira i doma i korisnika i zaposlenih da vidimo kako se kreće bolest. No, da bismo uspjeli pratiti, primjerice, sve kontakte oboljelih, treba nam puno više ljudi”, objašnjava prof. dr. Kolarić. Dodaje da je u Hrvatskoj ukupno 500 epidemioloških timova u kojima je samo 150 epidemiologa pa predlaže da im se za praćenje priključe volonteri studenti medicine.

“Tako bismo, kad imamo nekog zaraženog, u kratkom vremenu došli do svih njegovih kontakata. U tome će značajno pomoći i aplikacije za praćenje koje se razvijaju. No, da bismo u tome uspjeli, bit će vrlo važna suradnja građana”, napominje prof. dr. Kolarić. Naglašava da je u Hrvatskoj ovo bila uspješna epizoda, ali i upozorava da ne bi trebalo poticati priče prema kojima “možda sve to nije trebalo” jer je sada vrijeme da se pripremimo za novi mogući rizik.

Bez obzira na to što još nema ni cjepiva, ni maksimalno učinkovitog lijeka, situacija je ipak bitno bolja nego na početku pandemije. Naime, testira se velik broj moguće novih, ali i starih lijekova, a trenutačno je i osam ozbiljnih kandidata za cjepivo. Ipak, svi upozoravaju da se moramo priviknuti na “novo normalno” želimo li se oduprijeti virusu koji se može vratiti čak i u gorem izdanju, a na to svi moraju biti spremni.