Nedavno je predstavljena trasa buduće autoceste kojom će se s ostatkom Hrvatske na kvalitetan način cestovno spojiti dubrovačko područje. Cijena po kilometru je već procijenjena, no možete li nam reći je li poznato kad bi projekt mogao krenuti u realizaciju i u kojem bi vremenu mogao biti gotov?
Studija izvodljivosti autoceste Čvor Metković – Osojnik, uz izvješće o studijskoj dokumentaciji za brze ceste, nedavno je predstavljena u Dubrovniku, a o značaju tog dokumenta govori i činjenica da su predstavljanju nazočili i ministar mora, prometa i infrastruktire Oleg Butković, saborski zastupnikBranko Bačić, čelni ljudi Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta, kao i gradonačelnici i načelnici iz DNŽ.Tamo je uz ostale podatke rečeno kako procijenjena vrijednost tog dijela autoceste iznosi oko 9 milijardi kuna, a radi se o 47 kilometara punog profila autoceste i 12 kilometara pristupnih cesta. Autocesta će se naravno spojiti na Pelješki most i njom ćemo, zajedno s brzom cestom Zračna luka – Grad – Osojnik i Brijesta – Perna napokon cjelovito riješiti pitanje prometne povezanosti ove županije.Prema Studiji izvodljivosti već u ovoj godini započinje izrada projektne dokumentacije i Studije utjecaja na okoliš, a sami radovi na terenu trebaju početi u četvrtom kvartalu 2024. godinei trajati do konca 2029. godine.
Odmah po predstavljanju javili su se pojedini stručnjaci koji nisu suglasni s predloženom trasom. Smatraju da bi se dio trase trebao protezati kroz susjednu BiH, kako ne bi ugrozio krajobraz i narušio ekološku sliku prvenstveno Dubrovačkog primorja. Što Vi kažete na to, posebice jer ste se osobno zauzimali za trasu unutar granica Hrvatske?
Primjedbe na ovaj projekt, koje smo mogli pročitati, bile su od prof. Ivana Dadića i one su najblaže rečeno promašene teme te uopće čudi takva argumentacija. Tvrditi da se Dubrovnik treba povezati na mrežu hrvatskih autocesta preko BiH, te govoriti o brodskom povezivanju Mokošice i Grada kao rješenju je krajnje neozbiljno. Koja se to država povezuje preko teritorija druge države? Koja bi to država, koja u svim svojim strategijama i prostornim planovima predviđa povezivanje preko svoga teritorija, razmišljala ogradnji autoceste u drugoj državi? Što se tiče navodnog narušavanja krajobraza podsjećam da je upravo za dionicu na najužem prostoru, od Rudina do Osojnika, bila svojevremeno izrađena Studija utjecaja na okoliš i izdana lokacijska dozvola. Mnogobrojni stručnjaci, vjerujem i svi,od kojih je više njih izrađivalo strategije, prostorne planove, studijena državnoj i na županijskoj razini, podržavaju rješenje iz prostornih planova za razliku od prof. Dadića. Spomenut ću ovdje prof. Željka Marušića koji je o tome govorio na našim tribinama prije više godina. Mi moramo spojiti Dubrovnik na hrvatsku mrežu autocesta, naravno hrvatskim teritorijem, i to ćemo s našom Vladom i uraditi. Također, autocestom i brzim cestama postićićemo i unutarnje povezivanje Županije koje će među ostalim omogućiti dnevne migracije na posao iz Neretve i s Pelješca u Dubrovnik, osigurati tim područjima tzv. zlatni sat u zdravstvenoj zaštiti, skratiti transfere turista iz zračne luke do odredišta sve do Vele Luke i Nertvanske doline itd. Autocesta Čvor Metković – Osojnik treba postati dio Jadransko jonske autoceste i time ćemo osigurati povoljnije financiranje, ono iz fondova EU.
Početkom tjedna zabilježili smo rekordan porast novozaraženih od COVIDA -19. Je li Županija spremna odgovoriti na tu epidemiološku ugrozu, kako zdravstevnim, tako i kadrovskim resursima, s obzirom da je nedostatak zdravstevnog osoblja jedan od najvećih probelma u OB Dubrovnik nekoliko posljednjih godina?
S našim zdravstvenim sustavom u Županiji spremni smo odgovoriti na izazove koje pred nas stavlja COVID-19. To su naše zdravstvene ustanove već do sada dokazale. Istina, u Općoj bolnici Dubrovnik imamo manjak zdravstvenog osoblja, no to je problem u cijeloj državi, ne samo kod nas. Treba istaknuti kako Dubrovačko-neretvanska županija kao osnivač i Uprava bolnice, ravnatelji Zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za hitnu medicinu i domova zdravlja rade dobar posao da građani taj manjak liječnika i ne osjete. Sve to zahvaljujući stručnosti i požrtvovnosti liječnika i medicinskih sestara u našim zdravstvenim ustanovama. Dubrovačko-neretvanska županija ove godine je već uložila preko 27 milijuna kuna u zdravstvo, od mjera pomoći u borbi protiv pandemije COVID-19, nabavke najmodernijih uređaja i vozila, financiranja dodatnih timova, financiranja brojnih mjera nadstandarda, doznakama sredstava upravo za pokrivanje troškova gostujućih liječnika, a već smo ranije jedini stan koji Dubrovačko-neretvanska županija ima u vlasništvu prepustili OD Dubrovnik upravo za potrebe smještaja liječnika itd. Također treba naglasiti kako kroz naš program stipendija svake godine osiguravamo značajna sredstva za deficitarna zanimanja, a tu smo upravo povećali broj stipendija za liječnike i sestre te upisali dodatni razred medicinskih sestara ove godine. Boljim uvjetima rada medicinskog osoblja pridonose i ulaganja kao što je Objedinjeni hitni bolnički prijam i Dnevna bolnica u Metkoviću i Dubrovniku.Što se tiče zaštitne opreme i ostalih stvari potrebnih u borbi protiv pandemije koronavirusa, sve naše zdravstvene ustanove, a tako i OB Dubrovnik, adekvatno su opskrbljene. Osim što oni opremu nabavljaju putem svojih kanala, naš Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije u nekoliko je navrata dostavio veće količine te opreme. Imali smo i nekoliko donacija od privatnih poduzetnika koji su osjetili potrebu pomoći u borbi protiv virusa i na tome im i ovim putem zahvaljujem.U tom kontekstu želim zahvaliti svima koji su pridonosili dobroj epidemioloiškoj situaciji u Županiji, posebno sada tvrtki Valamar koja je na raspolaganje stavila jedan svoj objekt za potrebe eventualne aktivacije karantene, odnosno izdvojenog objekta Opće bolnice Dubrovnik.
Dubrovačko-neretvanska županija u gospodarskom smislu pretrpjela je najveće štete od posljedica pandemije koronavirusa u Hrvatskoj. Nedavno ste na tu temu u Dubrovniku imali sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem, poruka je da će se donijeti posebne mjere pomoći za naše područje. O čemu se radi i ima li konkretnih pomaka?
Cijela Hrvatska pretrpjela je velike gospodarske štete zbog koronavirusa, ali u našoj županiji su te posljedice zbog pada turizma najteže. Indeks noćenja u jadranskim županijama u odnosu na prošlu godinu je između 46 i 59 posto, a u našoj županiji je samo 33 posto, za šire područje Dubrovnika to je još i niže. Već sam ranije isticao kako su mjere koje je Vlada donijela na nacionalnoj razini jako dobre, a s time su se složili praktički svi – od poslodavaca, radnika i sindikata. O našoj situaciji imali smo sastanke u ministarstvu gospodarstva, s premijerom Plenkovićem u Dubrovniku i na Markovu trgu. Uz dotad donesene mjere uspjeli smo da se pravednije stupnjuje pomoć prema postotku pada prihoda, da se pad ne prati mjesečno nego u razdoblju od 6 mjeseci, da se povećaju zaposlenja na javnim radovima, da se jednostavnije dokazuje skraćivanje radnog vremen, a dogovoren je i način pomoći gradovima i općinama s većim padom proračuna.Dobro je da naša Vlada ovako pomaže gospodarstvu u održavanju likvidnosti i zaposlenosti, jer kriza će ipak proći a gospodarstvo mora opstati. Ljudi moraju imati gdje raditi.
Zasigurno se rade projekcije o situaciji s pandemijom početkom iduće godine, posebice u smislu očekivanja od nadolazeće turističke sezone. Možete li nam nešto o tome reći?
Vrlo je teško prognozirati tijek sljedeće turističke sezone jer zapravo nitko ne zna kako će se razvijati situacija s pandemijom. Nejasna je situacija s avionskim letovima u idućoj godini, također s bookingom, no to bi se moglo brzo pokrenuti ukoliko zdravstvena situacija kod nas i u emitivnim zemljama bude bolja. Dobro je da su ugovori s agencijama potpisani za iduću sezonu. Mi moramo zajedničkim naporima smanjiti prosječan broj novih slučajeva zaraze, pokušati postići normu ECDC-a od manje od 25 novozaraženih u 14 dana na svakih 100 tisuća stanovnika i stopu nižu od 4 posto zaraženih u odnosu na broj testiranih. Naši su se građani dosad općenito ponašali odgovorno, uz neke iznimke, međutim stanje se, kao i svuda, pogoršalo i moramo inzistirati na striktnom poštivanju mjera, a ako ocijenimo potrebnim uvesti i strože mjere. Moramo očuvati zdravlje ljudi i medicinski sustav sposoban rješavati sve situacije, zaštititi domove za starije, a gospodarstvo ostaviti na životu. Još jednom pozivam sve sugrađane da se odgovorno ponašamo iosiguramo dobru epidemiološku situaciju kao zalog za uspješnu sljedeću
sezonu u Županiji.