StoryEditor
Hrvatska i svijetPOTPREDSJEDNICA EU VLADE

DUBRAVKA ŠUICA: Isplata sredstava pomoći počet će brzo, svi oštećeni krizom i u našem Dubrovniku neće biti zaboravljeni

Piše Anđelka Kelava
30. srpnja 2020. - 10:24
Dubravka ŠuicaEU/ Jennifer Jacquemart
Lideri zemalja članica Europske unije postigli su dogovor o sedmogodišnjem proračunu i planu za oporavak. Ukupno dogovoreni paket težak je čak 1.824 milijarde eura. Hrvatska je dobila 22 milijarde eura, 9,4 milijardi otpada na sredstva iz instrumenta EU iduće generacije, a 12,6 na višegodišnji financijski okvir. Možete li nam pojasniti što konkretno znače ovi iznosi?

Iznosi o kojima govorimo rezervirana su sredstva za Hrvatsku, kako kroz višegodišnji financijski okvir, tako kroz NextGeneration EU. Radi se o – za Hrvatsku - iznosima bez presedana, koje sad kad smo ih osigurali, moramo pametno i strateški iskoristiti. Ljudi često misle da su to novci koji se slijevaju u državnu upravu i državne strukture. Upravo suprotno! Radi se o potporama za naše poduzetnike, ribare, poljoprivrednike, obrtnike. S tim da ovdje nisu ubrojena i sva dodatna nerezervirana proračunska sredstva kojima Hrvatska također raspolaže. No važno je shvatiti da ključ uspjeha, kao i uvijek, leži u pametnim projektima, i to na svim razinama. Bili oni razvojni, sektorski, regionalni, ili pojedinačni poduzetnički projekti malih obrtnika – ovo su novci za sve njih. Jednako za obrtnika ili studenta, koliko za grad, županiju ili naše otoke. Želim reći da će ova sredstva, koja trenutačno vidimo samo u obliku brojki i tablica na papiru, svoj stvarni smisao dobiti tek kad se pametno utroše na terenu.

Na koji način Hrvatska može raspolagati tim novcem? Postoje li uvjeti na koji će se način trošiti taj europski novac?

Naravno da postoje uvjeti. Ovaj dogovor politički je dogovor proračunskih plafona. Kako će se sredstva koristiti, ovisit će o uredbama koje propisuju načine provedbe pojedinih fondova i programa. Sve prijedloge predmetnih Uredbi Komisija je već napravila i uputila u Vijeće i Parlament. A što to konkretno znači ? To znači da Hrvatska, zajedno s drugim državama članicama u Vijeću te da hrvatski zastupnici u EP zajedno s kolegama u raznim parlamentarnim odborima, suodlučuju o načinima i uvjetima korištenja tih sredstava. Oni nisu nametnuti iz Bruxellesa. Oni su samo dogovoreni u Bruxellesu, ali donose ih hrvatske vlasti. Znači nitko Hrvatskoj ne određuje uvjete, jer europski novac je i hrvatski novac – iz proračuna u koji i Hrvatska uplaćuje– te nam je i samima u interesu da bude utrošen na najbolji i najtransparentniji način.

Veliki broj radnika je zbog koronavirusa ostao bez posla, ugostitelji i turistički djelatnici u Dubrovniku su na koljenima. Mogu li ove djelatnosti očekivati neku pomoć iz tih sredstava?

Naravno – to upravo i je cilj NextGeneration-a. Razlog zašto je Komisija predložila ovaj “dodatak” na višegodišnji financijski okvir je upravo da podigne na noge sve one koje je virus bacio na koljena. A razlog zašto se odlučila to učiniti kanaliziranjem sredstava kroz programe VFO-a je da bi potencijalni korisnici zadržali poznati i predvidljivi način provedbe – zahvaljujući čemu isplata može započeti vrlo brzo. Prema dogovoru, novac iz ovog plana oporavka NextGeneration EU će se trošiti u sljedeće tri godine, do kraja mandata ove Komisije, za razliku od višegodišnjeg financijskog okvira koji se odnosi na razdoblje od 2021. do 2027. godine. Cilj ovog povijesnog dogovora izvući u ekspresnom roku izvući Europu iz krize u koju ju je COVID 19 gurnuo

Premijer Plenković očigledno je odigrao značajnu ulogu u pregovorima. Jeste li se s njim čuli, kakvi su dojmovi?

Naravno da smo u kontaktu, često se priupitamo za zdravlje. Premijer Plenković zasigurno je odigrao značajnu ulogu i na tome mu treba čestitati. Hrvatska će dobiti više nego dvostruko od onoga što je primila u prvih sedam godina članstva i to će omogućiti nastavak reformi, realizaciju projekata i brz gospodarski oporavak nakon korona krize. Kad se sve zbroji, Hrvatska će dobiti više od 22 milijarde eura. Važno je pripremiti dobre projekte i plan reformi koji će biti prezentiran Europskoj komisiji, uz poštivanje klimatskih i digitalnih ciljeva.

image
Dogovor čelnika EU
AFP



Može li se nakon ovog povijesnog dogovora reći da je netko dobitnik ili gubitnik u pregovorima? Jesu li takozvane 'štedljive članice' ipak došle na svoje?

Vjerujem da su iz ovih pregovora sve zemlje članice izašle kao dobitnice – nijedna druga regija na svijetu nije ponudila odgovor na krizu tako ujedinjeno kao što je Europska unija. No, još je puno posla pred nama. Prije svega, suradnja s Europskim parlamentom kako bismo osigurali sporazum. Ne bih govorila o tome tko je „došao na svoje“ jer smo svi tu radi europskih građana. Europski lideri, vođeni idejom zajedništva i solidarnosti su uspjeli postići dogovor.

Je li uobičajeno da u Europskoj uniji pregovori ovako dugo traju? Je li se do sada događalo da se ne postigne dogovor? Što u tom slučaju?

Ovi pregovori trajali su četiri dugačka dana i noći - više od 90 sati - ali vrijedilo je. Ovo je snažan signal da je Europa spremna i sposobna djelovati. Ponekad svjedočimo predrasudama o Uniji i prigovorima da su naše reakcije nedostatne i da dolaze prekasno. Ovi pregovori su dokaz da nije tako. Krajem travnja Europsko vijeće zadužilo je Komisiju da pripremi paket za oporavak, a mi smo ga predstavili 27. svibnja. Danas, samo dva mjeseca kasnije, imamo NextGenerationEU koji ima odobrenje Europskog vijeća. Iako iscrpljujući, ovi pregovori postigli su impresivan povijesni rezultat.

Što trenutačno radite kao povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju?

Pandemija uzrokovana koronavirusom nije usporila naš rad u Europskoj komisiji. Naprotiv, radimo na nizu projekata povezanih i s demografijom i demokracijom. Prošli mjesec sam objavila Izvješće o utjecaju demografskih trendova čiji je cilj bio skrenuti pozornost na promjene koje donosi demografija te uvidjeti koji su to demografski trendovi koji utječu na naš svakodnevni život. Sljedeći koraci koje planiram poduzeti su Zelena knjiga o starenju koja će potaknuti razmišljanje i konzultacije o posljedicama starenja stanovništva te Dugoročna vizija za ruralna područja čiji je cilj ruralna i peri-urbana područja učiniti dinamičnima i atraktivnima, zahvaljujući boljoj povezanosti koja će ih približiti ne samo urbanim sredinama, već svijetu, te omogućiti razvoj poduzetništva zahvaljujući između ostalog i digitalnim tehnologijama.
Poznato Vam je da sam zadužena u ime Komisije za Konferenciju o budućnosti Europe, za koju smatram da nam je potrebna čak i više nego prije krize. Cilj Konferencije je stvoriti prostor za raspravu za sve građane EU i omogućiti im aktivnu ulogu u odlučivanju o budućnosti Unije. To znači približiti im Uniju i način donošenja odluka. S obzirom na specifičnu situaciju oko pandemije, nadam se da će 3 institucije, Parlament, Komisija i Vijeće donijeti zajedničku deklaraciju te da ćemo što je prije moguće pokrenuti Konferenciju o budućnosti Europe. Moram napomenuti kako je hrvatsko predsjedanje Unijom odigralo ključnu ulogu u dogovoru između zemalja članica, a žao mi je što se planirani početak Konferencije na Dan Europe, 9. svibnja nije mogao održati u Dubrovniku.
 
loading...

Izdvojeno

30. srpanj 2020 10:24