StoryEditor
Hrvatska i svijetMLADI NIKAKO DO STANOVA

Cijene nekretnina divljaju, mladim obiteljima postalo je nemoguće doći do doma u velikim gradovima, a brojni stanovi zjape prazni

Piše Slobodna Dalmacija
14. listopada 2021. - 18:29
Ivo Ravlic/Cropix

Cijene nekretnina divljaju. Razloga za to je napretek. U pandemiji koronavirusa zaustavljen je dio proizvodnje građevnih materijala pa je potražnja za njima automatski podigla vrijednost nekretnina. Čelik, plastika, aluminij... sve je otišlo u nebo. I nisu nekretnine samo u turističkim središtima Hrvatske i najvećem gradu Zagrebu bezobrazno poskupjele, piše Slobodna Dalmacija.

Kao što je mladim obiteljima ovdje postalo nemoguće doći do stana u velikim gradovima, tako je, primjerice, i u skandinavskim zemljama. Tamo, unatoč visokim primanjima, ljudima s prosječnim plaćama nekretnine postaju nedohvatljive, a veći stanovi na boljim pozicijama bez problema dosežu cijene od pola milijuna eura naviše. 

Stranci i povratnici

Zašto je to tako, pitali smo prof. dr. Željka Garaču s Ekonomskog fakulteta u Splitu.

– Rast cijena nekretnina u svijetu koincidirao je sa svjetskom ekonomskom krizom 2010. godine. Nakon velikog kraha na financijskom tržištu vrijednosnih papira, kapital se jednostavno počeo seliti tamo gdje mu je sigurnije – u nekretnine. Mnogi su se opekli trgujući dionicama, izgubili su silan novac, pa više ne žele riskirati na taj način – kaže Garača i objašnjava da taj trend, dakle, nije od jučer, a korona-kriza samo mu je dala novi zamah.

– I ja sam, kao i vi, pročitao tekst u kojem se tvrdi da je, što se zagrebačkih novogradnji tiče, potražnja za stanovima veća i deset puta od ponude. U nesigurnim vremenima ljudi traže nekakav oslonac, a kad kupuju nekretnine, onda računaju da je to investicija na duge staze, pa ako se baš odmah i ne usreće s njima, računaju da će jednog dana, ipak, doći na svoje. To vam je ta logika.

E, sad, u Hrvatskoj je situacija takva da smo mi uništili sve osim turizma, koji raste, i kao takvi se pretvaramo u rentijersku ekonomiju pa je interes za ulaganjem u nekretnine logično veći – veli Garača i konstatira da su stranci prepoznali Hrvatsku kao vrlo ugodno mjesto za život.

– Naša klima je savršena, ova je zemlja prekrasna, pa nije čudno što stranci ovdje sve češće kupuju vile, kuće, stanove, apartmane, a zbog njihove kupovne moći cijena im raste. Isto čine i naši povratnici iz inozemstva, a i jednima i drugima, bez obzira na visoke cijene nekretnina u Hrvatskoj, one nisu toliko skupe kao u bogatijim državama Europe u kojima oni žive i rade. Sama činjenica da se ovdje vlasništvo nekretnina ne oporezuje na godišnjoj razini privlačna je strancima, koji sve više investiraju i u nekretnine za najam jer sve prognoze govore da će turizam i dalje rasti.

Porazna je činjenica da već dio rente koji je za vrijeme turističke sezone ostvaren na Jadranu ne ostaje u Hrvatskoj, nego odlazi van. Na koncu, ovdje se s mirovinama zarađenima u inozemstvu, koje su kudikamo veće od naših, da lijepo živjeti, i to će biti sve češći razlog doseljavanja u Hrvatsku – kaže naš sugovornik.

Osjetljivi turizam

Prosječna cijena četvornog metra novogradnji u Splitu doseže gotovo 2500 eura, no to ne znači da su svi ti stanovi za kojima vlada prava jagma – u funkciji.

– Upravo suprotno, dobar dio stanova je prazan. Ljudi su, zbog činjenice da su kamate na štednju simbolične i da od njih nemaju nikakve koristi, novac pretvorili u ciglu, pa umjesto da ga čuvaju u bankama, on se seli u nekretnine, za čijim najmom u Splitu postoji potražnja i čije cijene rastu. Također, sve više Splićana kupuje stanove u Podstrani ili Solinu, da bi iznajmili svoje nekretnine u Splitu.

Novca na tržištu ima i on u konačnici mora negdje završiti, a štednja na bankama i dionice više nisu popularne. Ljudi ulažu tamo gdje im se isplati. Ponašaju se logično. Druga je stvar što rast turizma nužno donosi i druge probleme, poput nedostatka radne snage, pa mnogi stručnjaci, umjesto sigurnih i dobro plaćenih poslova, u ovim okolnostima biraju rentijerstvo, iako znaju da sezona ovisi o koječemu i da je to gospodarska grana koja je prilično fragilna, pa kao takva ne ulijeva preveliku sigurnost onima koji se time bave – kaže profesor Garača. 

Rentijeri su mahom tzv. paušalisti, koji ne plaćaju doprinose.

– U jednom trenutku državi je odgovaralo omogućiti ljudima da iznajmljivanjem poprave životni standard, pa se zato išlo sa simboličnim porezima, no s vremenom je to postao ozbiljan posao. Kategorija prema kojoj se Vlada prema iznajmljivačima ponašala kao prema socijalnoj kategoriji, jer su većinom umirovljenici bili vlasnici apartmana, prelaskom tih nekretnina na iduću generaciju pretvorila se u biznis, piše Slobodna Dalmacija.

I naravno da je lakše baviti se iznajmljivanjem nego zapošljavati radnike, pa pola od zarađenog kroz poreze i doprinose davati državi. Zato sve češće mladi prekidaju studij i, umjesto da se obrazuju za zanimanje za koje imaju afiniteta, odlučuju se, linijom manjeg otpora, za rad u turizmu, koji se svodi na puko rentijerstvo – kaže profesor.

Na kraju, i inflacija, koja je uzdrmala Europu nakon dužeg vremena, utječe na rast cijena nekretnina. 

– Ljudi žele spasiti novac, čija vrijednost zbog inflacije pada, pa kupuju nekretnine – zaključuje profesor Garača.     

item - id = 1135060
related id = 0 -> 1135689
related id = 1 -> 1135523
18. listopad 2021 19:28