StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetNakon incidenta

Analitičari upozoravaju da su rizici od eskalacije sukoba NATO-a i Rusije i dalje veliki, no zbog rakete u Poljskoj, NATO neće koristiti famozni članak 5

Piše Anita Belak-Krile/sd
16. studenog 2022. - 08:03

Da je doista ruski projektil pogodio poljsko selo u utorak, ubivši dvoje ljudi, bilo bi to prvi put da je rusko oružje palo na teritorij NATO-a. Analitičar britanskog Guardiana podsjeća kako su bivši Sovjetski Savez i SAD uspjeli proći kroz cijeli hladni rat a da nisu napravili takvu pogrešku te da su i Washington i Moskva itekako svjesni rizika ulaska u rat zbog pogrešne procjene ili slučajnosti.

No sadašnja Rusija Vladimira Putina daleko je manje predvidljiva nuklearna sila nego što je bio Sovjetski Savez. Putinova intervencija u Siriji primjerice je dovela do toga da je turski borbeni zrakoplov oborio ruskog bombardera iznad tursko-sirijske granice u studenom 2015., ali je taj incident obuzdan. Očekuje se da će da ni sada raketni incident neće dovesti do izravnog sukoba NATO-a i Rusije, a američki predsjednik Joe Biden kazao je kako prve informacije govore da je moguće kako projektili nisu ispaljeni iz Rusije, piše Slobodna Dalmacija.

image
Artur Widak/Anadolu Agency Via Afp
image
Artur Widak/Anadolu Agency Via Afp

„Ne želim ništa definitivno reći dok god se ne obavi potpuna istraga. No, zbog putanje projektila malo je vjerojatno da su ispaljeni iz Rusije. No, vidjet ćemo što će istraga sve donijeti. Iako su prve informacije govorile da je Rusija povezana s tim, preliminarna istraživanja to osporavaju“, rekao je Biden u obraćanju uživo na CNN-u. Poljska vlada još istražuje cijeli incident, a ured predsjednika Andzreja Dude objavio je kako razmatra pozivanje na članak 4. Ugovora o osnivanju NATO-a, koji dopušta svakoj članici da pozove na hitne konzultacije Sjevernoatlantsko vijeće “kad god je, po mišljenju bilo koje od njih, ugrožena teritorijalna cjelovitost, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje od strana”. Poljska dakle nije spomenula članak 5. NATO ugovora koji kaže da je oružani napad na jednu članicu napad na sve, a koji bi doveo do velike eskalacije rata između NATO-a i Rusije.

„Na članak 5. ne može se pozvati samo jedna država članica, rekao je bivši američki veleposlanik pri NATO-u Ivo Daalder, objasnivši kako je za to potreban konsenzus NATO-a.

Jedini put kada su ga NATO saveznici aktivirali bio je nakon napada 11. rujna i doveo je do toga da su saveznici osigurali zračne radarske patrole nad SAD-om i pojačaju pomorske patrole u Sredozemlju.

image
Saul Loeb/Afp

„Čak i kad bi se zaključilo da su projektili koji su prešli poljsku granicu doista bili ruski, a ne ukrajinski proturaketni presretači, to ne bi predstavljalo "oružani napad" predviđen u članku 5, ocijenio je William Alberque, direktor strategije, tehnologije i kontrola naoružanja za Međunarodni institut za strateške studije.

Do sada je široki konsenzus NATO-a bio da bi ruska eskalacija dovela do pojačane opskrbe Ukrajine oružjem i da bi to – umjesto bilo kakvog oblika izravnog NATO-ovog angažmana – služilo kao sredstvo odvraćanja od ruske nesmotrenosti. To će najvjerojatnije biti odgovor i ovog puta, a unutar NATO-a će se voditi rasprava o tome opravdava li to povećanje vrste vojne pomoći koja se pruža, navodi Guardian. Ukrajinski ministar vanjskih poslova, Dmitro Kuleba, tvrdio je da to opravdava nabavku borbenih zrakoplova F-15 i F-16.

image
Janek Skarzynski/Afp

Incident na poljskoj granici također je obnovio pozive za uvođenje zone zabrane letova iznad zapadne Ukrajine. Zagovornici ovog poteza smatraju kako su rizici da bi takav korak pokreno sveobuhvatni sukob daleko manji sada nego na početku invazije, jer su ruske snage trenutno ograničene na daleki istok i jug zemlje.

Iako će ovaj incident vjerojatno biti obuzdan, to ne znači da rizici od sukoba Rusije i NATO-a zbog pogrešne procjene nisu realni. Štoviše, Kijev želi što čvršće povezati NATO s borbom njegove zemlje da obnovi svoj suverenitet i teritorijalni integritet. Volodimir Zelenski je u svom redovnom obraćanju u utorak navečer kazao da su rakete bile "udar protiv naše kolektivne sigurnosti" i "vrlo ozbiljna eskalacija".

Za to vrijeme, dok se ruski vojni debakl u Ukrajini pogoršava gubitkom Hersona i okolnih područja, ruski predsjednik Vladimir Putin postaje sve očajniji, a jastrebovi koji dominiraju televizijskim diskursom u Rusiji traže sukob kako bi se racionaliziralo poniženje.

Dok je ministarstvo obrane tvrdilo da nema nikakve veze s projektilima, Margarita Simonjan, voditeljica propagandnog kanala RT, likovala je nad implikacijama ruskog napada.

"Ako ovo nije namjerna provokacija, postoji jedna dobra vijest", napisala je propagandistica na Twitteru.

"Zemlja NATO-a je tako usrano branjena da je svatko može slučajno pogoditi bilo čime i cijeli NATO neće ni znati tko ju je pogodio, čime i zašto".

image
Elmurod Usubaliev/Anadolu Agency Via Afp
10. lipanj 2023 12:05